Vučićev specijalni izaslanik: Država Srbija se treba ispričati za sporo rješavanje pitanja nestalih

Država Srbija se treba ispričati što nije učinkovitija u pronalaženju nestalih, poručio je u srijedu izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje problema nestalih s Hrvatskom Veran Matić, konstatirajući da za tri godine nije vidio nijedan podatak koji je doveo do pronalaženja nestalih.

Matić je na konferenciji „Oluja, nekažnjeni zločin - proces traženja nestalih sve usporeniji“, u organizaciji Udruženja obitelji nestalih i poginulih „Suza“ poručio da se "mora promijeniti način rada na obje strane, jer postoji zastoj u procesu pronalaženja nestalih i njihovoj identifikaciji", objavila je agencija FoNet.

U prvom planu treba biti potraga za nestalima, a ne za ratnim zločincima. Prioritet je pronalazak tijela, njihova ekshumacija i pokop, naglasio je Matić.

On je izjavio kako je "važno napraviti zajedničke timove s Hrvatskom", te uključiti međunarodne institucije, poput Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Ljiljana Krstić iz Povjerenstva za nestale osobe priopćila je podatak da se 1.850 osoba vode kao nestale u akciji "Oluja" iz 1995. godine.

Od tog broja je oko 1.200 osoba bilo starije od 60 godina, a 540 su žene, rekla je Krstić, navodeći da je registrirano 36 grobnih mjesta.

Ekshumirano je 1.050 tijela, a oko 700 identificirano, pa se za još 350 čeka potvrda identifikacije, rekla je Krstić, ustvrdivši da su ove godine identificirane samo dvije nestale osobe.

U mrtvačnici u Zagrebu se nalazi 896 tijela, a sigurni smo da se u oko 400 slučajeva radi o osobama srpske nacionalnosti, citirala je agencija FoNet članicu Povjerenstva za nestale osobe.

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir ocijenio je da je Zagreb "odgovoran za opstruiranje procesa identificiranja nestalih, prikrivanje zločina i zaštitu njihovih počinilaca".

Srbi se i dalje iseljavaju iz Hrvatske. Etničko čišćenje iz "Oluje" traje i danas, ali međunarodnu zajednicu to ne interesira jer je Hrvatska članica Europske unije, naveo je Budimir.

On drži da se "ne može govoriti o dobrosusjedskim odnosima dok se ne riješi problem prognanih Srba".