IZMJENE ZAKONA

Vrhovni sud protiv sigurnosnih provjera sudaca, Ministarstvo: Zakon ostaje

U Ministarstvu pravosuđa tvrde da su suci bili uključeni u pripremu izmjena Zakona o sudovima

Ivan Malenica i Radovan Dobronić

 Damjan Tadić/Cropix

Opća sjednica Vrhovnog suda jednoglasno se usprotivila izmjenama Zakona o sudovima koje za sve suce uvode periodične sigurnosne provjere.

"Odredba je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve periodične provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti. Na način kako je to predložilo Ministarstvo, suci u Hrvatskoj bili bi jedini u nekoj zemlji članici EU koji bi bili podvrgnuti takvim provjerama.

Naime, prema Savjetodavnom vijeću europskih sudaca, tijelu Vijeća Europe, utjecaj sigurnosnih službi, koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti je s načelom podjele vlasti, i neovisnosti sudbene vlasti", navodi se u priopćenju Vrhovnog suda, uz napomenu kako postoje "drugi zakonom propisani postupci (porezni, stegovni, kazneni, prekršajni i dr.) putem kojih je moguće provjeriti imovinu sudaca, odnosno utvrditi jesu li pojedini suci počinili djela koja bi ukazivala na njihovu nepodobnost ili 'sigurnosnu ugrozu'".

Diskriminacija

U obrazloženju svoga stava suci Vrhovnog suda ističu da bi zakonska odredba o periodičnim sigurnosnim provjerama sudaca bila neustavna i diskriminatorna. "Izgleda, nažalost, da se u odnosu na neovisnost sudstva i vladavinu prava u posljednje vrijeme (malo-pomalo) ponovno uspostavlja pravna regulativa koja omogućava političku instrumentalizaciju pravosudne vlasti s neminovnom posljedicom sužavanja neovisnosti sudova", kaže se u obrazloženju i dodaje da "tek onda kad neovisni sudovi učinkovito ograničavaju i kontroliraju političku vlast postoji trodioba vlasti".

"Zato se pitamo - vraćamo li se ovakvim pravnim normama unatrag u neko prošlo vrijeme reizbora sudaca ili se na 'mala vrata' može govoriti o stanovitoj lustraciji sudaca koju glasno zazivaju pojedini političari", prozivaju suci.

Ministarstvo pravosuđa i uprave, kako doznajemo, nema namjeru mijenjati svoj prijedlog izmjena Zakona o sudovima, tim prije što je u četvrtak prihvaćen na Vladi i ide u saborsku proceduru. Navode, međutim, da su suci bili uključeni u pripremu izmjena Zakona o sudovima, a o sigurnosnim provjerama već su se izjasnili u listopadu, ali tada njihov stav nije bio negativan.

Sudski vještaci

- U mišljenju iz listopada 2021. iz Vrhovnog suda su istaknuli da su sigurnosne provjere svih sudaca potrebne zbog mnogih razloga. Osobe koje imaju sigurnosnu zapreku ne smiju biti suci i stava su da je riječ o vjerodostojnosti sudskih odluka i sudbene vlasti u cjelini. I dali su prijedloge kako regulirati nedostatke i nedorečenosti prijedloga - kažu u Ministarstvu pravosuđa i dodaju kako su u Udruzi hrvatskih sudaca u svome mišljenju istaknuli da Udruga načelno nije protiv provođenja sigurnosnih provjera, tim prije što dio sudaca već prolazi provjere i dali su prijedlog za poboljšanja.

Vrhovni sud je i protiv toga da ministar pravosuđa imenuje stalne sudske vještake, ali niti od toga se neće odustati jer u ovome sustavu Ministarstvo nema ažurirane podatke o vještacima, tumačima i procjeniteljima, te zbog njihove brojnosti ne može s njima komunicirati niti koristiti mehanizme nadzora nad njihovim radom.

Centar "Miko Tripalo" za javne intervjue s kandidatima za suce, protiv sigurnosnih provjera


Dvadeset i tri promjene u pravosuđu predlaže Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo" kako bi se unaprijedilo i popravilo stanje u pravosuđu. Centar "Miko Tripalo" predlaže da se svi intervjui s kandidatima za suce učine dostupnima prenošenjem na internetu, kao i da svi dokumenti koje prilažu kandidati budu objavljeni, osim onih zaštićenih oznakom tajnosti.

Uz to, Centar predlaže rok u kojem bi odvjetničke komore, tužiteljstva, akademske institucije i udruge mogli objaviti svoja mišljenja o kandidatima. Tripalov centar predlaže i da se uvede javnost stegovnih postupaka koje provodi Državno sudbeno vijeće, obveza DSV-u da svakih šest mjeseci izvijesti Sabor o pokrenutim postupcima te da nadležni ministar jednom godišnje obavijesti Sabor o tome kako se koristio svojim pravom na pokretanje stegovnih postupaka.

Centar predlaže i odustajanje od uvođenja redovite sigurnosne provjere svih sudaca iz nekoliko razloga. Jedan je da bi takvih provjera trebalo biti oko tisuću, što nadležne službe ne bi mogle izvršiti. Sudske presude trebaju biti objavljene na internetu, a predmeti se radi postizanja ravnomjerne podjele sucima moraju dodjeljivati upotrebom algoritma.

Suci koji namjeravaju tužiti novinare i medije moraju dobiti dozvolu šefa Vrhovnog suda za pokretanje postupka, a eventualna naknada kao odšteta treba biti uplaćena u korist državnog proračuna. (B.V.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 06:34