Izgradnja sustava za navodnjavanje, obnova dvoraca, dogradnja i izgradnja škola i sportskih dvorana najvažniji su projekti koji su obilježili proteklih deset godina mandata Igora Androvića na čelu Virovitičko-podravske županije, koja 5. rujna obilježava svoj dan. Tim povodom razgovarali smo sa županom o aktualnoj situaciji u županiji.
Projekti vrijedni 155 milijuna eura
Što biste izdvojili kao najznačajnije projekte koji su trenutačno u fazi realizacije?
- Nikada na ovom području nije bilo toliko građevinskih dizalica i otvorenih gradilišta kao danas. Govorimo o povijesnom investicijskom ciklusu u kojem su samo najznačajniji projekti vrijedni više od 155 milijuna eura, a tu su još i projekti iz prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska, projekti „zelene tranzicije“... Najvećim dijelom to su projekti Virovitičko-podravske županije, ali i naših gradova i općina, uz potporu Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića. Nema naselja u našoj županiji gdje se nešto ne radi i gradi. Pokazali smo da se najveći rezultati postižu kada ne gledamo tko će preuzeti zasluge, nego što zajedno možemo napraviti za ljude. U gospodarskom sektoru u prvom su nam planu dva velika projekta sustava navodnjavanja: „Lukač I. faza“, koji obuhvaća 450 hektara, te „Đolta II. faza“ na 240 hektara. Ukupna vrijednost tih dvaju sustava, čija je gradnja već počela, premašuje 18,7 milijuna eura. Uz to, pri samom smo završetku sveobuhvatnog projekta rekonstrukcije i hortikulturnog uređenja vrijednog više od 4,6 milijuna eura. Rastu zidovi nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu VPŽ, gradimo i dograđujemo deset škola i četiri nove sportske dvorane kako bi iduće godine sva djeca išla u jednu smjenu. Obnavljamo dvorac Janković u Cabuni u budući Centar za kulturu zdravlja, pri kraju je energetska obnova Opće bolnice Virovitica i još puno toga.
Spomenuli ste sustave navodnjavanja, koji su u ovim ekstremnim vremenskim uvjetima postali nužnost. No čini se da i kod vas, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, poljoprivrednici ne koriste te sustave dovoljno. Koliko se površina navodnjava kod vas, što je najveća prepreka za povećanje površina i kako to riješiti?
- Podaci su neumoljivi — od 1951. godine, otkad se vode službena mjerenja, toplinski val u 2026. godini bio je najduži i najintenzivniji dosad, uz drastičan manjak oborina. Zabilježili smo čak 50 posto manje oborina u odnosu na višegodišnji prosjek. Zbog suše smo proglasili prirodnu nepogodu za područje županije. Ono što dodatno zabrinjava jesu prognoze DHMZ-a koje najavljuju nastavak trenda još toplijih razdoblja s dugim sušnim periodima. Zato moramo djelovati proaktivno. Sustavi navodnjavanja apsolutno imaju smisla, a naša je županija lider u Hrvatskoj po njihovoj izgradnji. Dosad smo sagradili i pustili u funkciju četiri sustava koja pokrivaju oko 2.760 hektara poljoprivrednih površina. Trenutačno su u izgradnji dva sustava, a u idućih desetak godina planiramo izgraditi još četiri nova sustava koja će pokrivati dodatnih 7.000 hektara. Kada sve zbrojimo, imat ćemo oko 10.000 hektara natapanih površina.
Iskorištenost sustava navodnjavanja na 65 posto
Koliko poljoprivrednici u praksi prepoznaju korist tih sustava?
- Broj korisnika raste iz godine u godinu i u ovom nam je trenutku iskoristivost sustava premašila 65 posto, što nam je i bio primarni cilj. Poljoprivrednici shvaćaju da je ozbiljna i moderna proizvodnja, posebice radno intenzivnih kultura, nemoguća bez navodnjavanja. Tako izravno sprječavamo katastrofalne štete od suša, ali i osiguravamo stabilne i visoke prinose u godinama kada oborina ima dovoljno. Uz rijeku Dravu imamo idealne prirodne uvjete i bila bi šteta ne iskoristiti bespovratna sredstva. Sve što danas sagradimo i uložimo u poljoprivrednu infrastrukturu ostaje na korist našim poljoprivrednicima i budućim generacijama.
Koji su projekti u školstvu i u kojoj su fazi?
- Trenutačno provodimo deset projekata izgradnje, rekonstrukcije i nadogradnje osnovnih škola te školskih sportskih dvorana — njih četiri — ukupne vrijednosti oko 54 milijuna eura. I dosad smo intenzivno ulagali u obrazovni sustav, obnovivši ili energetski rekonstruiravši više od 50 školskih zgrada.
Kakva je situacija s brojem učenika u županiji, prate li brojke ta ulaganja?
- Kada je riječ o broju osnovnoškolaca, bilježimo blagi pad, što je trend u većini hrvatskih županija. Prošle smo godine imali 5.254 učenika u osnovnim školama, dok ih je ove godine 5.212. U prve razrede upisano je 618 prvašića, u odnosu na 644 prošle godine. Međutim, imamo i 72 odgode upisa, što znači da bi bez tih odgoda službeni broj prvašića zapravo bio u porastu. Srednje škole su uspjele zadržati sve planirane programe, a modularna nastava uspješno se provodi već drugu godinu zaredom. Prošle školske godine imali smo 2.612 srednjoškolaca, a konačne službene brojke za ovu godinu znat ćemo po završetku jesenskoga upisnog roka.
S obzirom na te izazove, kakva je vaša demografska politika i daje li konkretne efekte na terenu?
- Nudimo širok spektar konkretnih mjera — od sufinanciranja medicinski potpomognute oplodnje i osiguravanja linijskog prijevoza dostupnog svima, do uvođenja cjelodnevne škole koja roditeljima omogućuje besplatne izvanškolske aktivnosti za djecu u mjestu stanovanja. Također, kontinuirano dodjeljujemo srednjoškolske i visokoškolske stipendije te financiramo rad Centara izvrsnosti i ispostava Regionalnih znanstvenih centara. Svaka od tih mjera, posebno u našim ruralnim područjima, izravno doprinosi ostanku mladih obitelji u županiji. Osim toga, Virovitičko-podravska županija će se u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama uključiti i sudjelovati u provedbi Zakona o priuštivom stanovanju s ciljem povećanja stambene ponude, regulacije tržišta najma i smanjenja regionalnih razlika, što je od značaja za poboljšanje životnog standarda stanovnika županije. Osim toga, unazad nekoliko godina izgradili smo 16 novih vrtića, ovih dana otvaramo dva nova u Virovitici i Slatini, uskoro i u Pitomači, pa će svako dijete u županiji, čija oba roditelja rade, imati svoje mjesto u vrtiću.
HDZ bira novo vodstvo: Biraju se predsjednici i potpredsjednici lokalnih organizacija širom zemlje
Novim život dvoraca
Jedna ste od rijetkih županija koja je obnovila ili obnavlja sve svoje dvorce i pretvara ih u turističke i kulturne ustanove. Što su vam oni donijeli?
- Izuzetno smo zadovoljni realizacijom tih projekata koji su iz temelja izmijenili vizuru, gospodarstvo i ukupnu turističku ponudu županije. Nekada zapušteni i ruševni objekti, u čiju je obnovu i prateću infrastrukturu u proteklih petnaestak godina uloženo više od 80 milijuna eura — većim dijelom osiguranih iz europskih fondova — danas predstavljaju ponos našeg kraja i ogledni su primjer održivog, zelenog turizma. Obnova dvoraca donijela nam je višestruku korist te pokrenula snažan gospodarski i društveni zamah. Ponosni smo na to, jer spašavanjem te dragocjene baštine od propadanja nismo samo sačuvali bogatu povijest obitelji Pejačevića, Jankovića i Draškovića, već smo stvorili održive gospodarske zamašnjake koji dugoročno štite naš prostor i generiraju novu vrijednost za cijelu županiju.
Kakva je gospodarska slika županije? Koliko je ljudi zaposleno, koliko je nezaposlenih i kakvi su u tom smislu trendovi?
- Okosnicu našeg gospodarstva čini poljoprivreda i prerađivačka industrija. Udio primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade čini oko 50 posto društvenog proizvoda županije, po čemu prednjačimo u Hrvatskoj, a imamo i najviše poljoprivredne površine po glavi stanovnika. Iako su to grane s nešto nižom dodanom vrijednošću u odnosu na turističke županije, naši su gospodarski pokazatelji iznimno pozitivni i bilježe snažan uzlazni trend. Najbolji dokaz tome je tržište rada, gdje bilježimo povijesne rezultate. Od 2017. godine do svibnja ove godine nezaposlenost smo smanjili za više od dvije trećine — s 6.550 na 2.188 osoba, što je pad od čak 66,6 posto. S druge strane, broj zaposlenih u istom je razdoblju porastao za više od 18,5 posto te danas imamo više od 23.500 zaposlenih. Ovaj rast zaposlenosti prati i značajan skok primanja. Prosječna neto plaća u županiji u prvom je tromjesečju ove godine dosegnula 1.350 eura (odnosno 1.830 eura bruto), što znači da se u odnosu na 2017. godinu više nego udvostručila — porasla je za čak 106 posto. Snagu našeg privatnog sektora potvrđuju i vanjskotrgovinski rezultati. Naši poduzetnici u prošloj su godini ostvarili izvoz od 226,7 milijuna eura, uz rast od 6,5 posto, dok je uvoz istodobno blago pao. Rezultat je odličan trgovinski suficit od čak 113,9 milijuna eura. Što se tiče BDP-a po stanovniku, on je od 2017. do 2023. godine narastao za više od 70 posto (na 10.968 eura). Svjesni smo da smo zbog primarno poljoprivredne strukture u donjem dijelu hrvatskog prosjeka, no kontinuirani rast pokazatelja potvrđuje da idemo u dobrom smjeru i stvaramo stabilnije okruženje za rad i život.
*Znamo da je jedan od najvećih problema vaše županije prometna izoliranost. Stoga je izgradnja brze ceste Virovitica - Bjelovar jedan od ključnih projekata na koji se već dugo čeka. Kako ste zadovoljni s realizacijom tog projekta?
- Da, ona je dio brze ceste prema Zagrebu. Dio od Virovitice do Špišić Bukovice je završen, a ubrzao se i proces od Bjelovara prema nama. Ona će, kad se završi, ponuditi novi poduzetnički i gospodarski zamah Virovitičko-podravske županije. Iako je njezina izgradnja, prema prvom terminskom planu, već trebala biti uznapredovala, svjetske okolnosti na koje nismo mogli utjecati usporile su je. Ali, ako smo mogli čekati 30 godina da ona krene, pričekat ćemo i ovo kratko vrijeme da se završi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....