'VOLIO BIH DA INSPEKCIJA RADA ZABRANI RAD USKOK-u' Ljudi nemaju gdje sjesti, tužitelji rade na podu, nema mjesta u ladicima, fali zapisničara...

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan upozorio je u srijedu na okruglom stolu u povodu Međunardnog dana borbe protiv korupcije da Uskok nema odgovarajuće uvjete za rad zbog čega tužitelji rade na podu, dok je zakonodavni okvir ocijenio apsurdnim jer se prošireno oduzimanje korisiti može primijeniti, primjerice na kontrolora ZET-a zbog sto kuna mita, ali ne i na direktora javnog poduzeća koji barata s miljardama kuna godišnje.

Cvitan, koji je na čelo Državnog odvjetništva došao s mjesta ravnatelja Uskoka, kazao je da se ne može riješiti svog rada u Uskoku jer u zagrebačkoj centrali nedotaje zapisničara, čak i mjesta za stol.

"Moram kazati u kavim uvjetima žive i rade ljudi u Uskoku. U uredu u Zagrebu radi 26 zamjenika pa bi trebali imati 27 zapisničara, a dok sam ja bio ravnatelj imao sam dva zapisničara, dok ih sadašnja ravnateljica ima pet koji imaju četiri stola“, upozorio je Cvitan na okruglom stolu koji su pod nazivom: "Izazovi pred nama – etika, antikorupcijska politika i procesuiranja" u Hrvatskom saboru organizirali udruga Kultura i etika te GONG.

Poručio je kako bi volio da im dođe inspekcija rada pa da sukladno pozitivnim propisima zabrani rad Uskoku i kazni ravnateljicu Tamaru Laptoš i njega jer nisu Uskoku osigurali prostor za rad.

"Činjenica je da ovo izgleda strašno, a ja imam obvezu o tome govoriti javno. Administracija pada s nogu, a nemamo uvjeta za zapošljavanje, Ministarstvo pravosuđa ima dobru volju da to odobri, ali ti ljudi nemaju gdje sjesti“, rekao je Cvitan, dodavši da su uvjeti u kojima rade tužitejstva u regiji za njega znasntvena fanatatsika, iako oni ostvaruju daleko slabije rezultate.

Uskok ima rezultat, ali nema uvjete za rad, kaže Cvitan. "Izvrašavaju se sve obveze, ali na koji način. To su ljudi koji su se odrekli osobnog života, od života nemaju ništa, imaju samo rad i ponos. A da li mi kao država možemo sve zasnivati na želji, ponosu i volji nekolicine ljudi“, upitao se Cvitan.

Ispričao je kako mu ti tužitelji izgledaju kao onih 300 koji su se u termopilskom klancu sukobili s perzijskom vojskom i časno poguinili pa im se pjevaju hvalospjevi dvije tisuće godina. "Tko će tim ljudima pjevati hvalospjeve“, zapitao je Cvitan.

Kad je riječ o zakonodavnom okviru događa se, kaže, totalni apsurd jer proširenog oduzemenja imovinske koristi, što je jedina učinkovita prijetnja, nema u postupcima protiv odgovornih osoba.

Tako se, primjerice sitnom policajcu ili kontroloru ZET-a zbog sumje u primanje sto kuna mita može blokirati imovina ako se utvrdi nesrazmjer u prihodima, no ako imamo direktora javnog poduzeća koji barata miljardama kuna onda za njega nema proširenog oduzemanja imovionske koristi, upozorio je Cvitan.

Nepopunjeno 133 tužiteljskih mjesta

Glavni državni odvjetnik kazao je da je nepopunjeno 133 mjesta zamjenika državnih odvjetnika zbog čega tužitelji ne mogu odraditi sav posao koji je pred njima, a imaju kratke rokove koji se mjere u satima i danima.

Ustvrdio je, međutim, da se puno napravilo u ovoj godini jer su obnovljeni brojni državnoodvjetnički prostori koji su izgledali kao stanice na kolodvorima prije šezdeset godina.

Izvršna direktorica GONG-a Jelana Berković zatražila je od nadležnih da se poboljša zakondovni okvir i omoguće potrebni resursi za prevenciju i borbu protiv korupcije jer ih zabrinjava što je ona nakon ulaska Hrvatske u EU "pala u drugi plan na političkom dnevnom redu".

Povjerenica za informiranje i dalje nema dovoljno inspektora koje bi mogla slati po javnim tjelima ako ne daju građanima informacije, trebaju se poboljšati i uvjeti povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, još nije regulirano pitanje lobiranja, dok status zviždača treba popraviti, kaže Berković, s kojom su se složili ostali sudionici skupa.

Predsjednik GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe i sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela posjetio je da je jedino Hrvatskoj GRECO preporučio da provede istraživanje zašto između percepcije i stravnog stanja o korupciji u pravosduđu postoji tako vedlika razlika.

Druga preporuka odnosi se na sve države koje su ocijenjene, uključujući i Hrvatsku, a tiče se kodeksa etike parlamentaraca koje nemaju mnoge države kao ni Hrvatska, ali bi ga trebala dobiti zbog parlamentaraca i građana koji trebaju znati što se od parlamentaraca može očekivati, kazao je Mrčela. Dodao je da lobiranje nije zabranjeno niti je to kriminalna aktivnost, ali mora biti transraprentno kako bi se maknuo dojam o nepriličnosti.