Vojska ilegalnih podstanara državu stoji 230 milijuna kuna godišnje

ZAGREB - Otkako je prije pet godina došla u Zagreb, R. M. (24), studentica zagrebačkog Filozofskog fakulteta (podaci poznati redakciji), živi u podstanarskim stanovima. Svaki mjesec za stanovanje izdvaja oko 250 eura. Naravno, nijedan od vlasnika pet-šest stanova koje je dosad promijenila nije ju prijavio. Njezin, godinu dana mlađi kolega, ima sličnu priču.

Hrvatska stvarnost

Prije nekoliko mjeseci provaljeno mu je u podstanarski stan. Tijekom očevida u stanu je bila i “gazdarica” koja mu je prišapnula da policajcima kaže “da je bratić”. Ovo je tek djelić priče o podstanarstvu u Hrvatskoj. Ilegalnih podstanara u Hrvatskoj je, prema neslužbenim procjenama, između 200.000 i 250.000.

Ako uzmemo da prosječno dva podstanara žive u jednom kućanstvu, dolazimo do brojke od oko 125.000 podstanarskih kućanstava u Hrvatskoj koji plaćaju prosječnu rentu od 200 eura mjesečno. Kad se pomnoži broj podstanarskih kućanstava sa 200 eura, dolazimo do nevjerojatnog iznosa od 25 milijuna eura mjesečno, odnosno do oko 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna godišnje! Država stanodavcima priznaje “izdatke” u iznosu od 30 posto rente, što bi značilo da je oporezivi dio najamnine 1,54 milijarde kuna. Od toga bi se, po stopi od 15 posto poreza na dohodak, u državni proračun slilo oko 230 milijun kuna godišnje, da institucije rade svoj posao. A to su brojke bez obračunatog prireza, čija se stopa kreće od 1 do 18 posto, ovisno o gradu ili općini.

Samo na zagrebačkom području iznajmljuje se oko 40.000 stanova, a kako su rente nešto veće (prosjek je 250 eura), istom računicom dolazimo do brojke od 92 milijuna kuna poreza koji bi se mogao ubrati samo u metropoli.

Podstanarstvo je posao

Na to bi, dakako, bio obračunat i prirez po zagrebačkoj stopi od 18 posto, odnosno 16,5 milijuna kuna koje bi otišle u gradski proračun. Uz to, država bi mogla poslati inspektore stanodavcima i od njih naplatiti kazne od 5000 do 50.000 kuna. Na taj bi način (uz prosječnu kaznu od 20.000 kuna) mogla naplatiti dodatnih 800.000 kuna. No, iako svi potrebni zakonski propisi postoje, političke volje za rješavanje tog problema, čini se, nema. Kupuje se socijalni mir, kao i u mnogim drugim segmentima sive ekonomije o kojima smo pisali u nedjelju.

Kad ste posljednji put čuli da je nekome naplaćena kazna zbog neprijavljivanja podstanara? Hrvatska, naime, nema razrađen sustav identifikacije i procesuiranja stanodavaca koji djeluju u sivoj zoni, zbog čega je razumljiv nedostatak inspekcijskih nadzora. Naime, jedini način na koji inspektori, prema sadašnjoj regulativi, mogu utvrditi ilegalnog podstanara je metodom kucanja od vrata do vrata ili suradnjom s policijom koja povremeno “nabasa” na neprijavljenog podstanara. U Hrvatskoj su stanodavaci “milostivi gazde” koji čini uslugu podstanaru primajući ga u svoj stan. Zaboravljaju da se radi o točno definiranom poslovnom odnosu na koji bi, kao i na svaki drugi, trebao biti plaćen porez, a podstanara bi se moralo tretirati kao “klijenta” odnosno “mušteriju”.