VODIČ KROZ VELIKI NEBESKI EVENT U PETAK: Evo što sve trebate znati o najduljoj pomrčini Mjeseca u ovom stoljeću: 'Sjajit će i Mars'

Živi za astronomske spektakle poput pomrčine Mjeseca koja će se moći vidjeti ovog petka i iz Hrvatske, no on nije astronom u profesionalnom smislu. Boris Štromar, 42-godišnji Zagrepčanin, po struci je grafičar.

- Ne žalim što nisam astronom po struci jer se oni bave mjerenjima i proračunima, a mene zanima zabavna strana astronomije - priznaje sa smiješkom.

Njegova zaluđenost astronomijom počela je malo po malo, kaže. Prvo opsjednutošću SF filmovima, pa čitanjem astronomskih časopisa, osnivanjem astronomskog društva te brojnim putovanjima diljem Zemlje kako bi imao najbolji pogled na svemirske spektakle posljednjih 20 godina.

Od pomrčine Mjeseca mnogo je spektakularnija ipak pomrčina Sunca, priznaje Boris koji je ostao zapanjen pomrčinom Sunca koja je iz Hrvatske bila vidljiva 1999. godine. Tada je odlučio da ne želi propustiti nijednu sljedeću.

- Išao sam na pomrčinu Sunca 2006. u Tursku, 2008. u ruski Novosibirsk pa u Australiju, gdje je bilo loše vrijeme pa se nije ništa vidjelo. No to je svejedno dobro utrošen novac, putovanje i astronomija, za mene ne može bolje. Na kraju, svemir zapravo nije nedostižan, pa živimo u njemu - naglašava.

Kada se ovog petka u 22.21 h poravnaju Sunce, Zemlja i Mjesec, započet će potpuna pomrčina koja će trajati 1 sat i 43 minute, dok će ukupno trajanje pomrčine od ulaska Mjeseca u Zemljinu polusjenu do izlaska iz polusjene trajati gotovo četiri sata.

Bit će to najduža potpuna pomrčina Mjeseca ovog stoljeća. Poslastica za sve astronome.

Dođite na Jarun

Boris će tada biti na savskom nasipu na zapadnoj strani Jaruna. Tamo je, kaže, dobar pogled na jug jer je dovoljno udaljen od gradske rasvjete. Izmjenjivat će se u motrenju kroz teleskop s članovima astronomskog društva Beskraj i, nada se, okupljenim građanstvom.

- Moram priznati da je za prave zaljubljenike u astronomiju od pomrčine Mjeseca zanimljivija opozicija Marsa koji će za vrijeme pomrčine biti najbliže Zemlji, savršena za motrenje budemo li imali sreće s vremenom. Putanja Marsa je eliptična pa su povoljne opozicije tek svakih petnaestak godina. Prošla takva opozicija bila je 2003. godine kad se Mars približio na samo 55,8 milijuna kilometara, a 27,7 će biti na 57,6 milijuna kilometara. Postat će četvrti najsjajniji objekt na našem nebu, nakon Sunca, Mjeseca i Venere, te će privremeno biti gotovo dva puta sjajniji od Jupitera - objašnjava Štromar, koji je prije 20 godina osnovao udrugu Beskraj.

- Cilj je da se nađe ekipa koja astronomiju voli kroz praksu, a ne kroz predavanja. Imam nekoliko teleskopa i želimo popularizirati astronomiju među građanstvom. U početku je to bila grupa astronoma preko neke mreže za dopisivanje u počecima interneta, ne znam više ni kako se zvala. Odlučili smo zajedno ići gledati Hale-Bopp komet na Japetić i tako smo se nastavili družiti - ispričao je. Danas se obavezno sastaju jednom mjesečno u pivnici, a često idu na Petrovu goru, omiljenu lokaciju za domaće zaljubljenike u astronomiju jer je dovoljno daleko od svjetlosnog onečišćenja neba.

- Radimo na nastojanjima da Petrova gora postane i međunarodno priznati park tamnog neba, to je titula koju dodjeljuje Međunarodna udruga za tamno nebo kojoj je cilj sačuvati i zaštititi noćni okoliš i našu baštinu tamnih nebesa putem kvalitetna osvjetljenja eksterijera, a osnovana je 1988. u Americi - objašnjava Štromar.

Ne treba teleskop

No ovotjedni astronomski spektakl moći će se vidjeti i prostim okom iz grada, potvrdio nam je Zvonimir Despot, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla”. - Prvo treba gledati prema jugoistoku gdje će izići Mjesec i već tada će početi ulaziti u sjenu u kojoj će biti više od sat i pol vremena, a poprimit će tamnocrvenu boju zbog koje je ova pojava prozvana i krvavi Mjesec.

Ako ciljate na još bolji pogled, preporučujem povišene pozicije kao što su Sljeme ili Samoborsko gorje - rekao je Despot, dodajući da za petak nemaju organizirano motrenje zbog loših vremenskih prognoza. Teleskopi imaju samo jednu manu, ne mogu gledati kroz oblake, pa motrenje ovisi o dobrom vremenu, slaže se Štromar. Neće biti motrenja ako bude padala kiša, a u slučaju naoblake, kaže, održat će barem reviju teleskopa.

Mladi astronomi

Potvrdu za to da djeca vole astronomiju “kao veliki” dala nam je Nataša Bek, profesorica fizike iz vukovarske osnovne škole “Nikola Andrić”.

- Svi učenici su u prirodi radoznali, a astronomija, kao kraljica znanosti, nudi im mogućnost šireg pogleda na svijet oko njih. Kroz astronomiju povezuju znanja i sposobnosti, razvijaju znanstveni, kritički i kreativni način razmišljanja, kao i radoznalost i maštu te svijest o nerazdvojnoj povezanosti čovjeka, Zemlje i svemira. Rad s učenicima u području astronomije usmjerava ih i potiče na daljnje srednjoškolsko i sveučilišno obrazovanje u STEM području - priča Bek, koja je u svojoj školi samoinicijativno pokrenula izvannastavnu aktivnost Astronomija, prvu takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a možda i šire.

- Sviđa im se koncept jer se temelji na praktičnoj i terenskoj nastavi, izradi samostalnih radova, suradnji s astronomskim društvima, natjecanju, proučavanju nebeskih pojava i putem astronomskih programa, gledanju filmova, posjetama zvjezdarnicama i planetarijima - objašnjava nam Bek, koja svojim učenicima doista priređuje spektakularne aktivnosti.

Ponekad radi promatranja neba ostaju prespavati u školi, a komuniciraju čak i s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) - Houstonu su preko kodova slali mjesta u svemiru s kojih su htjeli fotografije pa su, kada su astronauti fotkali, u školi napravili izložbu. - Škola nam je u jako lošem stanju, gotovo je urušena. No učenici, roditelji, profesori i ravnateljica imaju puno duha i ideja, tako da uspijevamo radom pokriti takve nedostatke - kaže Bek.