‘Vlasti su htjele zataškati katastrofu, ali u Hrvatskoj se pročula vijest. Ljudi su znali da je opasno izaći‘

„Po broju ljudskih žrtava i negativnom utjecaju na zdravlje ljudi Černobil premašuje bilo koju drugu ekološku katastrofu u povijesti. Izazvane su stotine tisuća karcinoma. Na drugom mjestu je Fukušima. U to doba 1986. sam studirao strojarstvo i prije Černobila se na gradnju nuklearne elektrane gledalo kao na vrhunac karijere jednog inženjera. Mislilo se da je pred nuklearnom energijom svjetla budućnost, no Černobil je to u velikoj mjeri demontirao. Nije zavladala panika, ali se osjećala tjeskoba, atmosfera je bila slična onoj za vrijeme covida”, kaže u Briefingu dugogodišnji aktivist za zaštitu okoliša Toni Vidan, predsjednik Europskog ureda za okoliš (EEB), najveće mreže organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša u Europi.

Prisjeća se da je u Hrvatsku brzo došla informacija da se dogodila nuklearna nesreća i da treba izbjegavati kišu kao i povrće izloženo kiši kojom najviše radioaktivnosti pada po nama.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Svoju nećakinju koja se rodila na dan černobilske katastrofe sam vodio iz rodilišta u Petrovoj i baš je kiša padala i ja sam psovao i Sovjetski Savez i nuklearnu energiju. Vlastima je prvi poriv bilo zataškati katastrofu, ali se to u Hrvatskoj nije dogodilo jer je znanstvenica Alica Bauman preko Omladinskog radija ljudima vrlo direktno objasnila da je opasno i da ne treba izlaziti. Centar Zagreba je bio pust iako mislim da nije bila proglašena karantena”, prisjeća se Vidan.

Zaključuje da je nakon Černobila nuklearna energija izgubila šansu postati prevladavajuća tehnologija za proizvodnju električne energije, a Fukušima je bila čavao u lijes jer ako se tako nešto može dogoditi Japancima, onda se stvarno može svakome.

„Ja sam se tada od blagog zagovornika nuklearne energije prometnuo u aktivista koji je njezin veliki protivnik i cijelu karijeru zagovara obnovljive izvore energije. Kada čujem da će se u Hrvatskoj graditi nuklearne elektrane osjećam se slično kao kada su najavljivali da će Jadran podijeliti naftnim kompanijama i da ćemo u roku od pet godina postati Norveška. To su nebulozne priče kojima se pokušava stvoriti dojam da se nešto radi. Ti planovi se neće realizirati. Živimo u zadnjih godinu-dvije u medijskoj slici nuklearne renesanse, slušamo najave političara o gradnji nuklearnih elektrana, ali to se ne dešava. Prošle godine se u svijetu ugasilo sedam nuklearki, a samo četiri nove su puštene u pogon – dvije u Kini i po jedna u Rusiji i Indiji. Još od 90-ih godina je u svijetu oko 400 nuklearnih reaktora”, govori Vidan.

„U Kini je 2025. instalirano sto puta više energetskih kapaciteta u solarima nego u te dvije nuklearke. Ova energetska kriza kratkoročno donosi veliku dobit naftnim kompanijama, ali su se dugoročno pobornici fosilnih goriva poput Donalda Trumpa jako zeznuli. U prijašnjim energetskim krizama, ljudi i poduzetnici nisu imali priliku prijeći na druge izvore energije, a sada imamo solare koji su potpuno isplativi. Bit će dovoljno struje. Trebamo raditi ono što radi Kina koja se ubrzano elektrificira jer ne želi kao Europa biti ovisna o uvozu fosilnih goriva i prelazi na obnovljive izvore. To radi i Indija. Najbolja vijest iz 2025. nisu tlapnje o nuklearnoj renesansi nego činjenica da su solari i vjetar u Kini i Indiji toliko porasli da se u tim zemljama po prvi put smanjila potrošnja fosilnih goriva za proizvodnju struje”, ističe Vidan napominjući da od prve lopate do puštanja u pogon nuklearke treba najmanje 10 godina.

Tvrdi da svoje rastuće potrebe za strujom EU apsolutno može zadovoljiti izgradnjom solarnih elektrana

„Prošla godina je prva godina u kojoj je proizvodnja električne energije iz solara i vjetra u Europskoj uniji premašila proizvodnju iz fosilnih goriva. Globalno su solari prošle godine porasli za više od 30 posto. Žalosno je da je Europa Kini prepustila izgradnju solarnih panela i svu tehnologiju. Nema prepreke za eksplozivan rast solara u Europi. Baterije su postale jeftine i dostupne. Problem je politika. Naš ministar koji najavljuje nuklearke je prije par tjedana uveo namet na solare. Energetska politika u Hrvatskoj već 20 godina izgleda kao da su nas MOL i PPD, uvoznici ruskog ili američkog plina i nafte, okupirali i oni nam vode energetsku politiku”, naglašava Vidan.

„Problem nuklearki su havarije. Radikalna populistička desnica širi uvjerenje da solari i vjetar nisu dovoljni za energetski sustav. To je propaganda fosilnog sektora. Krško se već trebalo zatvoriti. Ministar Šušnjar je izjavio da je struka rekla da su nam nuklearke neophodne. Koji su to stručnjaci”, pita se Vidan.

„Pantheon u Topuskom nije poduzetnički projekt nego mijenjanje identiteta i prirode gospodarstva i društva. Takvi megaprojekti su pitanje razvojne strategije. Kada bi vlasnici tog projekta htjeli dobro Hrvatskoj, onda bi taj projekt Hrvatskoj donio dobro. Oni žele dobro sebi, no pitanje je zašto su izabrali Hrvatsku. Poštivanje najviših ekoloških standarda se u Hrvatskoj ne može garantirati ni za male projekte, a kamo li za velike. Inspekcije koje se bave zaštitom okoliša su kod nas jako degradirane. Dovoljno bezobrazni investitor može napraviti bilo što. Prije 30 godina bi bilo nezamislivo da netko ide graditi divlju hidroelektranu na izvoru Une, a danas je to moguće”, ističe Vidan.

„Ruski napad na Ukrajinu je krenuo na dan kada je Ukrajina svoju elektičnu mrežu odvojila od ruske i spojila na europsku. Nevjerojatna agresivnost Rusije i Amerike prema Europi je prvenstveno motivirana politikom dekarbonizacije kojom je Europa odlučila prestati uvoziti fosilna goriva što je tragedija i za Rusiju i za Ameriku”, zaključuje Vidan.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju: