GORAN VRABEC

Vlasnik brenda ‘Volim ljuto‘: ‘Nemojte odustajati nakon poraza jer će ih sigurno biti‘

Danas je situacija bolja za krenuti u biznis. Lakše je aplicirati na fondove jer postoje ljudi i agencije koje pomažu...
Goran Vrabec
 Boris Kovacev/Cropix

Tim koji se krije pod nazivom Volim ljuto svakodnevno radi kako bi ljubiteljima ljutih namirnica pružio najkvalitetnije domaće ljute proizvode. Bavimo se uzgojem i prodajom sadnica i plodova ljutih papričica, kao i njihovih prerađevina u obliku umaka, ajvara, zimnica i začina. Svi proizvodi su domaći, a rado širimo znanje o papričicama, kao i informacije i savjete o njihovom uzgoju. Iz godine u godinu širimo paletu proizvoda i stvaramo nešto novo, a pritom zadržavamo kvalitetu zbog koje nam svi kupci ostaju vjerni. Budući da volimo to što radimo, radno vrijeme kod nas ne postoji.

Ideja za pokretanje brenda Volim ljuto nastala je 2013. iz hobija i ljubavi prema čili papričicama. Danas smo najveći proizvođači čili papričica i proizvoda od tih papričica u Hrvatskoj. Svake godine uzgojimo više od 30.000 sadnica, a plodovi se biraju ručno i selektiraju kako bi proizvodi bili vrhunske kvalitete. Naši glavni proizvodi su fermentirani ljuti umaci Vrabasco, Vrabanero i Brutalero, koje radimo u rasponu od pikantne, pa sve do neizdržive ljutine. Ljuti proizvodi uključuju i ljutu zimnicu, BBQ umake, sušene papričice i još mnogo drugih proizvoda koji se ističu svojom originalnošću, a prepoznati su i na velikim svjetskim natjecanjima.

U ovih nekoliko rečenica mala složna ekipa iz Zagorja (Igrišće) predstavila je sebe i svoje proizvoda na inovativnoj internetskoj stranici, na kojoj se mogu pronaći i korisni savjeti o uzgoju i preradi ljutih papričica. S osnivačem Goranom Vrabecom razgovarali smo o aktualnim temama.

Gorane, kada smo prije četiri godine u Igrišću radili reportažu o uspjehu tvog brenda Volim ljuto u nastajanju, s kojim si se izazovima susretao u pozicioniranju i stvaranju prepoznatljivosti na tržištu?

- Za pozicioniranje novog proizvoda na tržištu treba mnogo vremena, pogotovo kada se radi o vrsti proizvoda s kojim tržište nije upoznato ili se radi o nišnom proizvodu koji konzumira manji dio ljudi. Mi smo bili suočeni s oba izazova, ali smo ih uspjeli svladati, no trebalo nam je puno vremena jer smo bili pioniri u tom segmentu tržišta u Hrvatskoj.

Jako je bitna edukacija tržišta, što smo radili putem naših online kanala, kao i kroz jako puno odrađenih prodajnih i promotivnih sajmova, na kojima smo u razgovoru s ljudima i degustacijom dolazili do novih kupaca. Izgled i prepoznatljivost branda imali smo od samih početaka, što je također jako bitno jer ljude će za proizvod prvo zainteresirati izgled.

image
Goran Vrabec
Boris Kovačev/Cropix

Kao mladi poljoprivrednik, jeste li tada imali kakve benefite ili dodatne mogućnosti za razvoj svoje poduzetničke ideje?

Uvijek su tu bila dostupna sredstva EU, kao i lokalni poticaji, no danas je puno lakše doći do njih. Tada je, naime, apliciranje za fondove bilo još relativno novo i nije bilo know howa i gomile agencija kao danas. Bespovratni poticaji Zagrebačke županije u to su nam vrijeme bili velika pomoć jer se za njih bilo relativno lagano bilo prijaviti. U 2019. smo kroz 'Program ruralnog razvoja 2014. - 2020.: koristili financijske instrumente (kredit) za gradnju deset novih plastenika ukupne površine 1440 četvornih metara.

Je li se što u ovih nekoliko godina promijenilo u sustavu poticaja i europskih mjera za vašu djelatnost kako bi bilo lakše ući u investicije i razvoj?

Da, danas je definitivno situacija bolja, barem što se tiče lakoće apliciranja na fondove jer postoje određeno znanje, ljudi i agencije koje mogu pomoći. No, i dalje je poljoprivreda grana koja nije jako zanimljiva investitorima ni bankama, koliko god svi pričali o tome da je poljoprivreda bitna.

Koji je bio ključni trenutak u kojem si odlučio odreći se završetka fakulteta i otisnuti se u poduzetničke vode?

Od fakulteta sam konačno odustao u trenutku kada sam shvatio da ću se baviti poduzetništvom u sektoru za koji mi diploma FER-a neće biti presudna.

Koliko si od početka 2013. uložio u svoju edukaciju i istraživanje tržišta s prvim ljutim umacima?

Sva edukacija bila je online jer u Hrvatskoj nije postojalo znanje o tome. Praktično znanje stekao sam pokušajima i pogreškama. Nije tu bilo neke velike filozofije - nešto bih pronašao na internetu, pročitao, pogledao i počeo raditi, a nakon nekoliko pokušaja dobio ono što sam želio.

image
Goran Vrabec
Boris Kovacev/Cropix

Što bi savjetovao mladim poljoprivrednicima koji su na početku puta od ideje do realizacije?

Puno strpljenja jer rezultati ne dolaze preko noći. Nitko nije predodređen za uspjeh, pa se nemojte niti ponašati tako, no nemojte odustajati nakon malih poraza jer će ih sigurno biti. Da, poljoprivreda jest teška, ali budimo realni, malo se tko njome bavi samo radi novca. Ljubav i strast tu su puno bitniji da bi posao uspio jer ako je samo novac motiv, onda se daleko lakše može zaraditi radeći nešto drugo.

A kako nastaju umaci?

- Papričice ne dozrijevaju u isto vrijeme, a što su ljuće, rastu sporije. Nakon berbe očiste se od peteljki, samelju, dodaje im se sol i zatvaraju se u plastične i drvene bačve. Stavlja se vrenjača kroz koju plinovi mogu izlaziti, ali u bačvu ništa ne može ući. U bačvama se odvija fermentacija kojom se intenzivira okus, a ona i smanjuje ph vrijednost te sprečava kvarenje. Smjesa od papričica, tzv. mash, bolji je što dulje stoji, a može stajati tri, šest, dvanaest mjeseci ili čak nekoliko godina, što ovisi o sorti, i to na 16 Celzijevih stupnjeva. Nakon završetka fermentacije mash se pasira.

U tu gustu smjesu, osim soli, dodaje se i ocat, i to jabučni, vinski ili alkoholni te malo šećera u neke umake. U nekim umacima prisutna je i aroma dima, a riječ je o vodenoj aromi, što znači da dim prolazi kroz vodu koja se pročišćava, pa taj dim nije štetan, nego je zdrav.

image
-

Počela generacijska obnova hrvatskog sela: sve veći broj mladih koristi europska sredstva

U Hrvatskoj je trend smanjenja broja stanovnika i starenja populacije, a posebno su tome izložena ruralna područja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio populacije u dobi od 15 do 64 godina je u 2019., u odnosu na 2010., smanjen za 2,4 postotna boda. Promatrano od 2000., Hrvatska bilježi negativan prirodan prirast.

Na depopulaciju hrvatskih ruralnih područja značajno utječe i migracija stanovništva. Od 2013. do 2019. sve županije, osim grada Zagreba i Istarske županije, bilježe negativne migracijske trendove. Navedeni negativni trendovi odražavaju se i na populaciju hrvatskih poljoprivrednika u kojoj bilježimo visoku starosnu dob nositelja.

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, najveći broj nositelja starije je životne dobi (iznad 65 godina) i u ukupnom broju poljoprivrednika čine udio od 40 %, dok mladi poljoprivrednici, nositelji poljoprivrednih gospodarstava starosti do 40 godina u ukupnom broju poljoprivrednika čine 12,8%, što je više od prosjeka EU.

Najveći broj mladih nositelja poljoprivrednih gospodarstava dobi do 40 godina bilježi se u Vukovarskoj županiji (20,4), Virovitičkoj (19,3), Osječkoj (17,8 %) i Požeškoj županiji (15,3 %), a najveći udio starih nositelja, starijih od 65 godina, bilježe Šibenska (55,2 %) i Splitska (51,1 %). Hrvatskom selu nužna je strukturna transformacija i generacijska obnova poljoprivrede, koja je počela, sudeći prema podacima.

Naime, odobrena izravna plaćanja za mlade poljoprivrednike 2015. odnose se na 5472 poljoprivredna gospodarstva koja su ukupno na 45.000 ha, dok je u 2019. riječ o 14.781 poljoprivrednom gospodarstvu i 160.000 ha. Za oko 13.000 mladih poljoprivrednika odobrena je 3,1 milijarda kuna kroz sve mjere Programa ruralnog razvoja, od čega su isplaćene 2,2 milijarde.

Za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora nužno je povećati udio mladih poljoprivrednika, pridonijeti generacijskoj obnovi u poljoprivredi i smanjenju negativnog migracijskog trenda u ruralnim područjima te osnažiti jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava.

Mladi poljoprivrednici jamče budućnost poljoprivrede i time opstanak ruralnog gospodarstva i ruralnih zajednica, a doprinose i inovacijama u svom radu, ali se suočavaju s raznim preprekama na razini pristupa, kao što su mogućnost stjecanja obradivih površina te bankovnim kreditima. Također, za mlade poljoprivrednike koji se već bave poljoprivredom proizvodnjom problem predstavlja proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta te da postanu tržišno održivi i sposobni ulagati u inovacije.

Posebno kreirana izravna plaćanja, mjere za mlade poljoprivrednike i mogućnosti financiranja te olakšani pristup zemljištu osmišljeni su kao direktna pomoć mladim poljoprivrednicima u razvoju njihovih proizvodnji.

Mladi poljoprivrednici iskazuju veću spremnost za tehnološke promjene i lakše se prilagođavaju izazovima vezanim uz tehnološke promjene u proizvodnji, nove proizvodne prakse ili promjene na tržištu. Bolje snalaženje s novim izazovima zahtijeva i višu razinu obrazovanja koja također doprinosi većoj produktivnosti i rastu konkurentnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 19:54