Ako monetizacija autocesta na referendumu bude odbijena, morat ćemo povećati trošarine na benzin za dodatnih 40 lipa pa bi benzin za toliko poskupio svim korisnicima, rekao je jučer novinarima ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. On je pojasnio da je monetizacija dio modela koji se temelji na uzimanju dijela prihoda od trošarina HAC-u i distribuciji toga novca Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama. Ako monetizacije ne bi bilo, morali bismo vratiti 40 lipa od trošarina HAC-u, a u tom slučaju HC i HŽ ne bi imali novca za financiranje nacionalne komponente u projektima sufinanciranim sredstvima EU, izjavio je Hajdaš Dončić.
Spomenuo je i gradnju Pelješkog mosta, mosta Čiovo, vodičke obilaznice i cestovnog pristupa riječkoj luci te programe obnove cesta u Zagorju, Podravini i Slavoniji kao i radove na pruzi Dugo Selo - Križevci. U tom slučaju bi bilo neophodno, smatra ministar, povećati iznos trošarina sa sadašnjih 1,20 na 1,60 lipa. On je naglasio da će od monetizacije odustatiti kada dođu ponude koje ne zadovoljavaju hrvatske interese. “Ponude dolaze krajem studenoga i ako one ne budu zadovoljavajuće, treba vidjeti što nam je budućnost”, kaže Hajdaš Dončić.
Kako neslužbeno saznajemo, u pet konzorcija koja su preuzela natječajnu dokumentaciju intezivno se radi na izradi neobvezujućih ponuda koje bi trebale biti predane 7. studenog. U dva od pet konzorcija uključena su i sva četiri domaća mirovinska fonda. Iako njihova imena nisu objavljena, neslužbeno se zna da su u konzorciju sa Goldman Sachsom, francuskim Vinciem, Allianzom mirovinski fondovi AZ Fond, Erste plavi i PBZ CO obvezni mirovinski fond. Drugi konzorcij predvodi australski Macquare fond s kojim je Raiffeisen obvezni mirovinski fond. Treći konzorcij predvodi austrijski Strabag, četvrti španjolska Cintra a peti talijanska Atlantia. Kako nam je rečeno ulagačima je ulazak mirovinskih fondova u konzorcij jako važan jer oni imaju slobodna sredstva koja se mogu uložiti u projekt.
Procjene su kako bi mirovinski fondovi u ovaj projekt mogli uložiti oko 600 milijuna eura. Konzorciji će naravno dio sredstava za koncesijsku naknadu namaknuti putem kredita, a dio iz vlastitih sredstava. Tu se krije i odgovor na pitanje zbog čega se koncesionarima isplati pruzeti autoceste, a državi je to samo teret. Stvar je u vrijednosti dostupnog kapitala. Konzorciji imaju veliku količinu slobodnih sredstava i kredite mogu dobiti pod puno povoljnijim uvjetima nego HAC, tj. država.
Iako je sada teško procijeniti koliki bi prinos mirovinski fondovi mogli imati, smatra se da prinos ne može biti ispod prinosa državnih obveznica. Nakon što su preuzeli svu dokumentaciju, konzorciji užurbano rade na evaulaciji svih podataka i izradi neobvezujuće ponude. Nitko od naših sugovornika ne želi procjenjivati koju visinu koncesijske naknade bi ponuditelji mogli dati. No, saznajemo kako su u nekim konzorcijima jako ozbiljno shvatili izjavu premijera Milanovića kako je najniža koncesijska naknada na koju će Vlada pristati 18,7 milijardi kuna. “Ako su oni kazali da žele 2,5 milijarde eura, onda ćemo im toliko i ponuditi. Uostalom to je i tako neobvezujuća ponuda”, kazao je jedan od sugovornika upućen u izradu ponude jednog od konzorcija.
KOMADINA ‘Protivim se koncesiji’
- Nisam pristaša monetizacije jer to nije cestovno pitanje, nego financijsko pitanje i pitanje krpanja državnog proračuna - izjavio je jučer u Rijeci primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
- Cijeli svoj politički život bio sam protiv prodaje nacionalnih resursa i protiv privatizacije na ovakav način jer - kada prodate svoje resurse, nemate ih vi, nego ih ima netko drugi, a vi ste postali tržište tome drugome - istaknuo je Komadina. - Tako, primjerice, ne plaćate više usluge svojem teleoperateru, nego ste njegov korisnik, a on ostvaruje dobit, ne za Hrvatsku, i usput otpušta ljude. Tako je i u hotelima i drugim tvrtkama - dodao je.
MILANOVIĆ 'Monetizacija treba ići dalje'
Premijer Zoran Milanović jučer je u razgovoru za RTL rekao kako Vlada ne planira odustati od monetizacije autocesta, istaknuvši kako nije riječ ni o kakvoj prodaji autocesta.
- Imamo četiri milijarde eura duga glavnice za autoceste. To nisu naše autoceste u tom smislu, mi ćemo ih tek morati otplatiti, rekao je premijer te objasnio: - Te četiri milijarde eura ćemo u 25 godina svi mi kroz cestarinu i kroz gorivo platiti, a ako odustanemo od monetizacije, osam milijardi eura. Znači, najmanje još četiri milijarde kamata strancima. Tako se ponašaju ljudi koji uopće ne razumiju što je novac.
To je kao kad uzmete kredit pa prodate svoj prvi stan, a onda si tom gotovinom smanjite kredit, govorio je premijer u emisiji RTL-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....