Stranke Kukuriku koalicije prilično su suzdržane prema izjavi premijera Zorana Milanovića da su županije sasvim optimalni oblik srednje teritorijalne organizacije u Hrvatskoj. Naši sugovornici iz HNS-a, IDS-a i HSU oprezni su kada je posrijedi tema ukidanja županija, no, za razliku od Milanovića, smatraju da imamo previše gradova i općina te da dio njih treba ukinuti. Kao najvažniju ističu potrebu decentralizacije odgovornosti, ali i prihoda.
Partijske mreže
IDS navodi da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati čak 800 milijuna kuna viška kojim bi u svojoj županiji mogli financirati niz projekata. U HNS-u poručuju da će oni u svom programu inzistirati na decentralizaciji i preustroju, ali neće definirati koje bi teritorijalne jedinice trebalo ukinuti. - Pitanje je mogu li se velike stranke uhvatiti u koštac sa svojim partijskim mrežama. To je prije svega problem HDZ-a, ali i SDP-a i radi se o tome kako će se oni othrvati vlastitoj stranačkoj infrastrukturi koja se razgranala kroz lokalna tijela vlasti - komentirao je Goran Beus Richembergh iz HNS-a.
HNS je napravio draft svog izbornog programa, a u njemu je i stav te stranke o teritorijalnom ustroju. - HNS nema rješenje o tome koliko bi Hrvatskoj trebalo općina i gradova, ali smo na stavu Instituta za javnu upravu da treba smanjiti broj gradova i općina po kriteriju njihove financijske održivosti - kaže Beus Richembergh.
Predsjednik HSU Silvano Hrelja kaže da pet povijesnih regija imaju više lokalpatriotsko značenje. No, i on ističe da je previše općina i gradova.
Hrvatska iza Grčke
- Smanjenje broja županija ili uopće teritorijalnih jedinica nije uvjet da se dođe do decentralizacije - kaže Hrelja. Milanović, pak, tvrdi da velik broj općina i županija nije osobit problem u našoj zemlji te da puno manje novca odlazi na financiranje manjih teritorijalnih jedinica nego što se misli.
- Potpuno se slažemo s premijerom da na financiranje lokalne samouprave odlazi mnogo manje novca nego što se to u javnosti želi prikazati. Želimo vjerovati da je premijerova izjava najava stvarne decentralizacije koja je predviđena Planom 21, a koja dosad nije realizirana - rekao je Giovanni Sponza, glavni tajnik IDS-a. Dodao je kako je Hrvatska, nakon Grčke, najcentraliziranija članica EU. - Čak 90 posto prihoda odlazi u centralni državni proračun, pet posto ide Gradu Zagrebu, a preostalih pet posto dijele sve općine, gradovi i županije - kaže Sponza.
Razvoj javne uprave
Beus Richembergh iz HNS-a podsjeća da su županije definirane i Ustavom te da bi za njihovo ukidanje i uvođenje regija valjalo promijentii Ustav, a za to je, pak, potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Podsjeća i da je nedavno usvojena Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. Strategiju su podržali SDP, HDSSB, HNS, Nezavisni ljevičari, Laburisti, DC, zastupnici Novog vala i Reformisti, SDSS te HSU. Govoreći o toj strategiji, ministar uprave Arsen Bauk je rekao da je njena najveća prednost i nedostatak što se ne izjašnjava o optimalnom teritorijalnom ustroju Hrvatske. - Vjerujem da niti jedna strategija koja bi izrijekom definirala teritorijalni ustroj ne bi mogla proći u Saboru - rekao je Bauk. Da je u pravu, govori primjer iz njegove stranke. Naime, u samo dva dana su objavljeni njegov i intervju premijera Milanovića, a obojicu se pitalo za županije i regije. Dok je premijer rekao da ne vidi ništa dobro u podjeli na pet povijesnih regija jer je to bila okosnica hrvatskih podjela i manipulacija Hrvatskom, Bauk je ponovio stav iz 2013. kojim se zalaže za regije i prema kojemu bi četiri dalmatinske županije spojio u jednu regiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....