Prvi put od 2001. godine, od kada vrijede dosadašnje uredbe o koeficijentima za izračun plaća u državnoj i javnim službama - a od tada do danas uredbe su mijenjane 62 puta, Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela osam novih uredbi za regulaciju plaća pod motom "jednaka plaća za jednak rad". Od 1. ožujka planiran je rast plaća za oko 244 tisuća zaposlenika, a, po riječima premijera Andreja Plenkovića, "povijesna reforma sustava plaća" teška je 1,63 milijarde eura.
Plenković pritom tvrdi kako se novim uredbama pokušalo objektivno vrednovati plaće, jednostavnije i pravednije kategorizirati radna mjesta (spajanjem na temelju sličnosti) i smanjenjem broja naziva radnih mjesta.
Krizama unatoč
Kako je prikazao na sjednici Vlade, broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen je s 1575 na 898, a u javnima s 965 na 487 radnih mjesta. Ukupan broj radnih mjesta time je sveden na 1385 (s 2540), odnosno smanjen je broj naziva radnih mjesta za 1155. Plenkovićeva ključna poruka glasila je - politika Vlade je povećanje plaća unatoč krizama, u koje je, osim potresa, pandemije, energetske krize, rata u Ukrajini i na Bliskom Istoku, svrstao i afričku svinjsku kugu i ekstremne vremenske nepogode.
Vlada je pokušala brojkama prikazati "rekordan rast plaća" od 2016. do danas. Po predočenim podacima, minimalac je u tom razdoblju uvećan za 103 posto, odnosno s 414 na 840 eura; prosječna plaća rasla je 59 posto, odnosno s 749 eura na 1191 euro, a navedeni su i podaci o najvišoj stopi zaposlenosti od 70 posto, odnosno najnižoj stopi nezaposlenosti od šest posto. Očuvano je 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća poduzeća.
Plenković je stavio naglasak i na "drastično povećanje plaća deficitarnih zanimanja", poput informatičara, a osvrnuo se i na najniža primanja, ona u administrativnim zanimanjima.
- Sada je neto plaća od tisuću eura najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, Vijeće koje se sastalo i jučer kako bi raspravljalo akte koje danas usvajamo - izjavio je Plenković.
Uvaženi zahtjevi
Kada je riječ o državnim službenicima i namještenicima, predočeni su podaci o rastu prosječne plaće ovisno o stručnoj spremi. Zaposlenici sa srednjom stručnom spremom na plaći od travnja osjetit će rast od 47 posto u odnosu na ožujak prošle godine, odnosno prosječna plaća rast će im na 1161 euro. Onima s višom stručnom spremom rast iznosi 48 posto (prosječna plaća u travnju iznosit će 1439 eura), dok će najmanji postotni rast bilježiti državni službenici i namještenici s VSS-om (28 posto) s plaćom od 1. ožujka od 2016 eura.
S obzirom na to da oko trećine radnih mjesta u javnim službama otpada na sektor obrazovanja, čiji su sindikati proteklih mjeseci pokazali i najveći interes odnosno zabrinutost (pa i prosvjedom) za novi sustav koeficijenata, u Vladinoj su prezentaciji učitelji i nastavnici predočeni kao primjer pomaka.
Vlada je, naime, dan uoči donošenja novih uredbi o koeficijentima uvažila većinu zahtjeva dvaju od četiri sindikata obrazovanja (Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske). Njihovi su se zahtjevi odnosili na prelazak učitelja/nastavnika i stručnih suradnika u viši platni razred. Koeficijent im je, naime, sa zadnje dogovorene pozicije 1,97 ulaskom u viši platni razred porastao za 0,04, odnosno iznosi 2,01. Viši koeficijent od toga dobila je manjina učitelja i nastavnika koji su napredovali u zvanju (mentor, savjetnik i izvrsni savjetnik).
- Uvidom u konačni prijedlog uredbe vidljivo je da Vlada prihvatila osam od devet naših prijedloga - potvrdila je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić.
Konkretni iznosi
Ovime će plaće nastavnika koji nisu napredovali rasti minimalno 160 eura. Prema sindikalnim izračunima, plaća učitelja pripravnika u Zagrebu rast će za 183 eura i iznosit će 1260 eura; nastavniku s 10 godina staža plaća će rasti 170 eura, odnosno primat će 1350 eura neto; tajnicima i računovođama u školama plaća raste 240 eura, domarima kotlovničara s 20 godina 154 eura (porast na 1030), dok je rast plaća spremačicama 85 eura, odnosno primanja će im u prosjeku biti 818 eura. Sindikatima nije udovoljen zahtjev o rastu plaća spremačica s 20 godina staža, za koje su tražili koeficijent 1,15, a dobili 1,06.
Plaće nastavnika mentora s 20 godina staža u Zagrebu rast će tako za 183 eura, odnosno iznosit će 1514 eura, savjetnika s istim uvjetima plaća će rasti 215 eura i iznosit će 1647, a plaća izvrsnog savjetnika raste 256 eura i iznosit će 1800 eura.
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem (SHU) navela je kako je riječ o rastu koeficijenta od 15,71 posto, odnosno rast plaće od 16,55 posto.
S druge strane, iz druga dva sindikata obrazovanja (Preporod i Sindikat znanosti) najavili su nastavak sindikalnih akcija zbog nezadovoljstva Vladinim "odokativnim" načinom donošenja koeficijenata u kojemu su uočili niz brljanja. O kakvim je akcijama riječ, najavit će idućeg tjedna, a dosad poručuju kako su prilično ljuti. Prema projekcijama Sindikata Preporod, radnik u državnoj službi godišnje će temeljem nove uredbe uprihoditi 6300 eura više, a radnik u javnoj službi 2730 eura više, a to je tek jedna od niza stvari koja ih tišti.