UBRZAVANJE POSTUPKA

Vlada usvojila novi program mjera za obnovu nakon potresa: Evo što se sve mijenja

legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije

Piše:

Hina

Objavljeno: 09. rujan 2021. 13:46

Darko Horvat

Darko Tomas/Cropix

Vlada je u četvrtak usvojila novi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom u pet županija kojim su korigirane cijene izvođenja radova zbog rasta cijena na tržištu i produljeni rokovi za predaju zahtjeva iz obnove.

Također, legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat ocijenivši da će se tim izmjenama ubrzati postupak obnove.

U program mjera ugrađeni su rezultati studije u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava likvefakcije, vrtača i klizišta, izrađena u suradnji s Rudarsko-geološko- naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kazao je Horvat.

Prema novim mjerama, kod samoobnove obiteljske kuće na području proglašene katastrofe vlasnik obiteljske kuće moći će sam organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije i izvesti radove, a nadzor nad izvedenim radovima i isplatu obavit će Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.

Također, dodatno su uređeni postupak privremene pohrane stvari i pitanje privremenog skladištenja građevinskog materijala i postupanje s njima.

Jasnije se definiraju sadržaji bitne tehničke dokumentacije u obnovi, završno izviješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača u izvedbenim radovima te se dodatno uređuju potrebni elementi za sve ključne sudionike u obnovi i produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.

Od sada će, osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, građani moći ostvariti novčanu pomoć za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta za cjelovitu obnovu, a rok za podnešenje tog zahtjeva produžuje se do 31. prosinca 2030.

Rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene zgrade produljen je do 31. prosinca 2022., a zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade moći će predati do 31. prosinca 2025.

Odbijena interpelacija o radu Vlade vezana uz proces obnove

Vlada je sa sjednice u četvrtak Hrvatskome saboru predložila odbijanje interpelacije o njezinom radu vezanom uz provedbu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a u izvješću upućenom zastupnicima navela je aktivnosti koje je provela kako bi se sanirale posljedice potresa.

Navevši kako Vlada odbija navode interpelacije 25 SDP-ovih zastupnika da se obnova ne odvija zadovoljavajućom dinamikom, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat istaknuo je kako je, da bi se taj skup i dug proces mogao provesti, ključno i nužno osigurati potrebna financijska sredstva, osobito iz europskih i drugih međunarodnih izvora.

Podsjetio je kako je Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU za saniranje štete potresom oštećenih zgrada osigurano ukupno 5,1 milijardi kuna pomoći te da joj je krajem prošle godine isplaćen predujam u visini od 668 milijuna kuna.

To je najveći predujam ikad isplaćen za elementarnu nepogodu od godine osnivanja Fonda solidarnosti, 2002. godine, istaknuo je.

Resorna ministarstva i provedbena tijela do sada su objavila 12 javnih poziva za dostavu projektnih prijedloga kojima je, kaže Horvat, zaprimljeno više od 370 projektnih prijedloga te je potpisano više od 200 ugovora ukupne vrijednosti veće od 5,4 milijardi kuna.

Pored toga, dio novca osiguran je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti u iznosu od 5,9 milijardi kuna, a s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekte obnove potpisan je zajam u vrijednosti od 200 milijuna dolara.

Do 7. rujna Ministarstvo prostornog uređenje graditeljstva i državne imovine zaprimilo je 13.057 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijskih obveza.

U segmentu hitnih intervencija, Ministarstvo je do sada riješilo 1729 zahtjeva od zaprimljenih 2183, čime je za navedene aktivnosti odobreno više od 60 milijuna kuna, naveo je Horvat.

Mjesečnim isplatama za najamninu zamjenskog stana u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji obuhvaćeno je 747 osoba, a u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji 393 osobe te je isplaćeno više 20 milijuna kuna, dodao je. (Hina)

Vezane vijesti