Vlada u spas gospodarstva ulaže 10 milijardi kuna

ZAGREB - Vlada je danas usvojila dvije odluke koje bi trebale potaknuti oporavak hrvatskoga gospodarstva i zaustaviti rast nezaposlenosti, te pokrenuti novi razvojni ciklus.

Radi se o dva modela aktivnog sudjelovanja države u pomoći tvrtkama, koje su u probleme zapale nakon 31. srpnja 2008. godine, a koji se temelji na jačanju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i suradnji države, središnje banke i poslovnih banaka.

„U ovom trenutku poslovne banke raspolažu s likvidnošću od preko četiri milijarde kuna, a HNB je spreman osloboditi dio novca preko smanjenja stope obvezne rezerve i tako u sustav ubrizgati do 10 milijardi kuna“, objasnio je Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Prema prvom modelu, dvije trećine oslobođenih sredstava banke bi u perspektivne tvrtke i projekte plasirale preko HBOR-a, dok bi s ostatkom novca samostalno raspolagale. Novac namijenjen perspektivnim tvrtkama dijelio bi se na način da 70 posto daju poslovne banke, a 30 posto HBOR, zbog čega će trebati mijenjati i Zakon o HBOR-u.

Prema drugom modelu, koji namijenjen isključivo za investicijske projekte, HBOR bi jednom do dvaput mjesečno, u suradnji s poslovnim bankama, održavao aukcije, a država bi putem jamstvenog fonda, koji će raspolagati s oko milijardu eura, preuzimala dio rizika za te projekte, i to u omjeru od 25 do 50 posto. Oba modela podrazumijevaju smanjenje kamatnih stopa, koje sada iznose i 11 posto.

Osim tog modela, država će, u suradnji s privatnim kapitalom, osnovati i fondove za gospodarsku suradnju (FGS), koji će ulagati u vlasničku strukturu tvrtki. Ti će fondovi raspolagati s najviše milijardu kuna, a u tvrtke će ih ulagati po modelu 1:1, što znači da će na svaku kunu koju uloži privatni poduzetnik taj fond uložiti isto toliko. Nakon pet godina, povući će se iz vlasničke strukture tvrtke.

„Model FGS-a na svjetskom je tržištu prisutan 30 do 40 godina. Preko tih je fondova u Europi plasirano 370 milijardi eura, te je otvoreno preko 10 milijuna radnih mjesta“, kazao je Đuro Popijač, ministar gospdarstva.

Dodao je kako su sredstva iz tih fondova namijenjena projektima razvoja novih proizvoda i tehnologija, ali i za restrukturiranje tvrtki i preuzimanje drugih tvrtki. Na sličnom su principu osnovani i Microsoft, Google i eBay, poručio je Popijač.

Vlada, međutim, danas nije utvrdila precizne kriterije po kojima će se tvrtke kvalificirati za sujelovanje u njenim projektima financiranja, koji su, tvrdi Šuker, usklađeni s propisima EU. To, kao i niz drugih detalja, razradit će se u narednih 15 dana. Unatoč tome, u Banskim su dvorima zadovoljni.

„Ovo je dosta izravna pomoć države gospodarstvu, i to u godini koja neće biti laka“, zaključio je Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture.

U Vladi najavljuju da će pomoći i onim industrijskim granama, poput tekstilne industrije i građevinarstva, koje je kriza bacila na koljena. No, i te će mjere pričekati da ih se razradi. Premijerka Jadranka Kosor istakla je kako za sve ove projekte ranije nije bilo novaca.