GOVOR MRŽNJE

Vlada u Sabor uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima

Zakon propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara i za sadržaj koji je generirao korisnik, odnosno komentare.

Piše:

Hina

Objavljeno: 29. srpanj 2021. 12:30

Andrej Plenković

Damir Krajac/Cropix

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima kojim se, u odnosu na prvo čitanje, propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara za sadržaj koji je generirao korisnik, ako korisnika nije upozorio na pravila komentiranja.

U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u preformuliran je, naime, članak zakona kojim je regulirano to pitanje te je pružatelju elektroničke publikacije jasno propisana obveza da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj.

To uključuje i i sadržaj koji je generirao korisnik, ako je pružatelj elektroničke publikacije propustio registrirati korisnika i ako ga nije na jasan i lako uočljiv način upozorio na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.

Predloženim zakonom uređuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, usluga elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa, a njime se u nacionalno zakonodavstvo transponiraju odredbe nekoliko direktiva EU.

Zakonom se dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga te se uvodi veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano uz njihovu vlasničku strukturu. "Taj ćemo dio financirati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Oglasi uz igre na sreću s porukama o ovisnostima o takvim igrama

Novost je da je zbog zaštite prvenstveno djece i mladih dodana nova obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću i morat će biti označavani vizualnim simbolom, a iz istog su razloga propisani i kriteriji za oglašavanje energetskih pića.

U pogledu nedopuštene promjene vlasništva propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, kao i na povezane osobe koje se određuju sukladno Poreznom zakonu.

Prema odredbama zakona, tako će se smatrati da pružatelj medijske usluge ima dominantnu uloga na tržištu ako je njegov udio 40 posto u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Hrvatske i u tom slučaju neće moći stjecati udjele u drugim medijima, navela je ministrica. Iz ovoga je izuzet HRT i njegovi prihodi, dodala je.

Brisan je članak koji je zabranjivao vertikalnu integraciju te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima. Ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.

Jednako tako, nakladnici televizije s koncesijom na državnoj razini temeljem ovoga članka imaju obvezu koja obuhvaća samo programe za koje imaju koncesiju te ne mogu uz njih vezati druge ponude.

Zbog veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta uvedena je obveza nakladnicima televizije da osiguraju najmanje 5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda, koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti, za djela hrvatskih neovisnih proizvođača.

Također, operatoru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.

Dva posto godišnjeg bruto prihoda ulagati u neovisne proizvođače

Pružateljima medijskih usluga na zahtjev koji su usmjereni prema Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u EU, uvodi se obveza da uplaćuju financijski doprinos za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva za proizvodnju europskih djela sukladno zakonu kojim je uređena audiovizualna djelatnost.

Tako su obvezani da ulože 2 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača ili otkupe proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača.

Propisano je i da se - ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima tijela državne uprave i javnim ustanovama kojima je osnivač RH, kao i pravnih osoba u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - ta sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju javno objavljenih kriterija.

U saborsku je proceduru Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o autorskom i srodnim pravima te je, u odnosu na prvo čitanje, izmijenjen dio vezan uz uređivanje stjecanja prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu.

"Predlaže se rješenje u kojem se prepoznaje slabiji položaj izvođača u odnosu na diskografe, uz istodobno apsolutno poštivanje ugovornih sloboda. Predloženo rješenje je da se, ako između proizvođača fonograma i umjetnika izviđača nije potpisan ugovor o iskorištavanju izvedbe na internetu, smatra da se prva umjetnika izvođača ostvaruju kolektivno. Osigurano je prijelazno razdoblje za uređenje svih ugovornih odnosa", objasnila je ministrica.

Smjernicama rashodna strana proračuna u 2022. limitirana na 164,8 mlrd kn

Vlada je u četvrtak usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje, sukladnu Programu konvergencije, kojima je između ostalog definirano da će iduće godine prihodi državnog proračuna iznositi 158,8 milijardi kuna, dok se rashodi limitiraju na 164,8 milijardi kuna.

Vlada je svojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022-2024. godine, sukladno Programu konvergencije, redovitog dokumenta koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama u okviru europskog semestra. Smjernice, uz projekcije makroekonomskih pokazatelja, definiraju i visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za trogodišnje razdoblje.

"Siguran sam da nakon iskustva 2020. i 2021., kada su realno gledajući prihodi zbog covid krize bili manji a rashodi veći, i kada cijepljenje ide solidnim tempom te je sve više naših sugrađana zaštićeno od covida-19, možemo gledati kako da se vratimo na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019., a to je rapidno smanjenje javnog duga i proračunski višak i uravnoteženi proračun, što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju", rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

I u danas usvojenim smernicama, kao i u travnju usvojenom Programu konvergencije, Vlada ostaje pri projekciji gospodarskog rasta za 2022. godinu od 6,6 posto, 4,1 posto u 2023. godini te 3,4 posto u 2024. godini.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će najveći doprinos gospodarskom rastu u idućem trogodišnjem razdoblju stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema kraju projiciranog razdoblja.

Iznio je i projekcije inflacije za to razdoblje, koja bi iduće godine trebala biti 1,7 posto, a u iduće dvije godine bi blago ubrzala, na 2 odnosno na 2,3 posto. Stopa zaposlenosti stabilno bi rasta u tom razdoblju za otprilike 1,6 posto godišnje.

Marić je istaknuo kako su, temeljem makroekonomskih projekcija i postojećih poreznih propisa, za iduću godinu prihodi državnog proračuna projicirani su na razini od 158,8 milijardi kuna. Prednjače, kaže, porezni prihodi, koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna, te doprinosi za mirovinsko osiguranje, na razini do 26 milijardi kuna.

Znatan iznos projiciran je i na stavki prihodi od pomoći, 28,3 milijarde kuna, a najvećim dijelom se odnose na prihode vezane uz projekte financirane iz EU proračuna, ali i uz sredstva dodijeljena RH u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.

Osvrnuvši se na rashodnu stranu proračuna, Marić je zahvalio ministrima na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana, jer su se uspjeli uklopiti limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije, a što "nije jednostavno jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita".

Ukupni rashodi državnog proračuna za iduću godinu projicirani su u visini od 164,8 milijardi kuna.

Pritom je dio rashoda koji se financira iz općih izvora planiran u visini od 122,3 milijarde kuna i on, ističe Marić, bilježi smanjenje za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, najvećim dijelom u rashodima zdravstvu.

Podsjetio je, naime, da su za ovu godinu predviđena jako visoka izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo da bi se podmirili stari i novonastali dugovi. Iako su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih rokova, to je korak prema reformi zdravstva, rekao je.

U Smjernicama je navedeno i da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom te će se prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu limit ukupnih rashoda povećati za potrebna sredstva.

Proračunski deficit je, sukladno navedenom u programu konvergencije, za iduću godinu planiran u visini od 2,6 posto BDP-a, potom godinu iza 1,9 posto odnosno 1,5 posto u 2024. godini.

Kako je istaknuo Marić, tako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije, prema kojima proračunski deficit mora biti ispod 3 posto BDP-a.

Po njegovim riječima, već ove godine Hrvatska će ponovno početi smanjivati i udjel javnog duga u BDP-u. Krajem godine taj udjel projicira se na 86,6 posto BDP-a, a u idućem trogodišnjem razdoblju smanjivat će se za gotovo tri postotna boda BDP-a.

Kako je istaknuo, u odnosu na maastriške kriterije, odnosno s tim povezan Pakt o stabilnosti i rastu, koji je privremeno zbog pandemije suspendiran, to bi bilo i dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP- od onog kako je propisano tim paktom za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a.

Usvojena odluka Vijeća EU o NPOO i zaključak o eurokovanicama

Vlada je u četvrtak usvojila Provedbenu odluku Vijeća EU o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti RH u tekstu koji je Vijeće Europske unije jučer usvojilo, kao i prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnome kovanom novcu eura.

Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je u ponedjeljak na video konferenciji ministara za gospodarstvo i financije EU odobren hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dok je pisana procedura zbog pravnih formalnosti trajala do srijede.

"Time smo dobili konačnu potvrdu da nam je odobreno 47,5 milijardi kuna za instrumente Iduće generacije, za projekte koje smo zajednički pripremali u proteklih godinu dana i koje treba realizirati do 2026. godine", rekao je premijer.

Naime, kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti covid-19 EU je lani uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije.

Planovi za oporavak i otpornost, koje izrađuju države članice u suradnji s Europskom komisijom, temelj su za korištenje sredstava iz tog mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju.

Vlada RH je Nacionalni plan oporavka i otpornosti usvojila na sjednici krajem travnja, a on je nakon dodatnih konzultacija s Europskom komisijom službeno dostavljen na ocjenu Europskoj komisiji 14. svibnja 2021.

Europska komisija je 8. srpnja 2021. usvojila prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a 26. srpnja 2021., a službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021. godine.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine.

Nakon što odluka o odobrenju plana za oporavak postane službena, Hrvatska će potpisati s Europskom komisijom ugovor o financiranju. U roku od dva mjeseca od dana potpisivanja toga ugovora, Hrvatska će dobiti predujam od 13 posto alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.

Usvojen zaključak o motivima eurokovanica

Također, Vlada je usvojila prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnome kovanom novcu eura. Plenković je podsjetio na nedavnu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je Komisija za novac predstavila rezultate.

"Pripremamo se za uvođenje eura početkom 2023. godine., to je važan korak na tom putu. Odabrana je šahovnica kao motiv svih kovanica, geografska karta Hrvatske kao motiv na dva eura, kuna na jednom euru, na 50, 20 i 10 centi lik Nikole Tesle i na pet, dva i jedan cent glagoljica", istaknuo je premijer.

Odabir motiva posebno je važan jer će se kovani novac eura i centa s motivima koji simboliziraju RH koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura i centa s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća Europske unije da Republika Hrvatska uvodi euro.

U svojoj odluci o konačnom prijedlogu Komisija za novac rukovodila se i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana.

Vezane vijesti