IZMJENE ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Vlada predlaže osnivanje Visokog zemljišnoknjižnog suda: Upisivanje vlasništva bit će brže i jeftinije

 Davor Pongračić / CROPIX

Zemljišnoknjižni postupci ubuduće bi trebali biti brži i jeftiniji. Suština je to izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru.

„Ovo je jedan od zakona za povećanje kvalitete usluga pravosuđa. On će dovesti do ubrzanja postupaka, ali i do veće pravne sigurnosti“, ocijenio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Cilj je Vlade doskočiti dosadašnjoj, kako je ocijenio Miljenić, feudalizaciji u zemljišnoknjižnim postupcima. Naime, županijski sudovi u istim postupcima često ustanovljuju različitu praksu. Vlada sada predlaže osnivanje Visokog zemljišnoknjižnog suda, na koji bi se trebali slijevati svi žalbeni postupci. Osim što će se time uspostaviti jedinstvena praksa, znatno bi se trebao smanjiti i broj žalbenih predmeta, i to, prema Vladinim kalkulacijama, sa sadašnjih oko 7000 na tri do četiri tisuće.

Namjera je Vlade ubrzati i proces upisivanja vlasništva u zemljišne knjige. Trenutno su za to, u prosjeku, potrebna 34 dana, pri čemu praksa jako varira – od samo jednog dana u Senju, Županji, Vinkovcima ili Pločama, preko 27 dana u Zagrebu, pa do čak 341 dana u Starom Gradu na Hvaru.

Građanima bi se ubrzala i dostava akata, a u nekim slučajevima, poput onoga kada nasljednici vlasnika žive u inozemstvu, zemljišnoknjižna rješenja objavljivala bi se na oglasnoj ploči.

Velika očekivanja Banski dvori imaju i od digitalizacije, koja bi s vremenom trebala omgućiti da službenik iz, primjerice, Zagreba može rješavati zemljišnoknjižne slučajeve u Makarskoj ili Puli, a da zbog toga ne treba putovati. Isto tako, cilj je da se s vremenom omogući i vađenje zemljišnoknjižnih dokumenata bilo gdje u Hrvatskoj, neovisno o tome o kojem se zemljišnoknjižnom sudu radi. No, za to će prvo trebati stvoriti preduvjete.

„Ovo mi zvuči kao prava mala reforma“, ocijenio je premijer Zoran Milanović.

Vlada je danas usvojila i odluku o smjernicama za uključivanje Hrvatske u Transeuropske prometne mreže. Cilj je Hrvatske, istakao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, da se neki od naših prometnih pravaca uključe u paneuropske koridore. Stoga Zagreb predlaže prometne pravce od Rijeke do mađarske granice (koridor 5b), zatim onaj od slovenske do srbijanske granice (koridor 10), te onaj od Zagreba do Macelja i dalje prema Beču (koridor 10a). Nadalje, predlaže i uključenje Jadrsansko-jonskog koridora, te dunavskog prometnog pravca. Ti su koridori važni ponajprije zbog gradnje cestovne i željezničke infrastukture, ali i drugih vrsta prometa, poput riječnoga i morskoga.

Vlada je danas odobrila i novo zaduženje HAC-a u iznosu od 130 milijuna eura.

Kredit HAC-u, uz Vladino jamstvo, odobrit će Croatia banka, Erste, Hypo, OTP, PBZ i SG Splitska banka, i to s rokom otplate od pet godina i s promjenjivom kamatnom stopom na razini EURBORA-a, uvećanog za 4,50 posto, što je početkom listopada iznosilo ukupno 5,018 posto. Kredit HAC-u odobrava se zbog plaćanja izvršenih građevinskih radova i urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza.

Institucijama srpske, mađarske i romske manjine Banski su dvori danas odlučili iz proračuna dodijeliti oko 5,2 milijuna kuna za humanitarne svrhe. Najveći dio novca, oko 3,8 milijuna kuna, pripast će Srpskom narodnom vijeću.

Na planu vansjke politike, na Vladi je danas odlučeno da će se uskoro s Kosovom sklopiti Sporazum o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak u zemlju ili boravak u njoj nezakonit.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:05