Vlada je u srijedu odgodila donošenje uredbe kojom su se trebali odrediti kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za ovu godinu, te tako uvažila apel dijela organizacija civilnoga društva koje su tražile odgodu i ponovnu raspravu o raspodjeli tog novca.
"Predlažem da se ova točka dnevnog reda odgodi", rekao je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade.
Reakcija organizacija civilnoga društva
Najava donošenja uredbe izazvala je reakciju dijela članova Savjeta za razvoj civilnog društva, savjetodavnog tijela Vlade, te organizacija civilnoga društva koje su jučer, a i danas uoči sjednice pred Banskim dvorima tražili odgodu donošenja uredbe i razgovor o kriterijima raspodjele na Vladinom Savjetu.
Aktivisti tih nevladinih udruga ministrima su na Markovu trgu dijelili letak apela, upozoravajući kako se prema predloženoj raspodjeli smanjuju sredstva za najranjivije skupine društva, a ministar Marić je na sjednici kazao kako i prema novoj raspodjeli novac "ostaje neprofitnom sektoru".
"Novac ostaje upravo onim udrugama za koje nam se zamjera da smo ih zakinuli, a to je za brigu o mladima, populacijsku politiku, kulturne i sportske djelatnosti, branitelje“, rekao je.
Napomenuo je kako je ovo olimpijska godina te se i o tome vodilo računa prilikom raspodjele sredstava. "U obzir je uzeto sve ono što je previđeno za ovu godinu, a uzeli smo u obzir i ono što je preneseno neutrošeno od prošle godine", kazao je Marić.
Složio se s kritikom da se uredba trebala donijeti prije donošenja proračuna za ovu godinu, a do toga nije, kaže, došlo zbog objektivnih okolnosti. Obećao je da se to ubuduće "u redovnim procedurama neće dogoditi".
Predstavnici organizacija civilnog društva svoj su apel dijelili uz transparente na kojima je pisalo "Jesu li to te reforme - uništavanje infrastrukture za beskućnike, održivog razvoja, podrške osobama s invaliditetom, mladih, zaštite okoliša".
Uredba utvrđena na netransparentan način
Članica Savjeta za razvoj civilnog društva Mirela Travar ocijenila je da je predložena uredba utvrđena na netransparentan način, pozivajući da se o njoj razgovara na Savjetu kao i prijašnjih godina. Istaknula je da je prema uredbi novac "srezan" jedino Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, i to za 30 milijuna kuna.
"A Zaklada je jedina koja ima dugogodišnju, sustavnu institucionalnu i programsku podršku organizacijama civilnog društva koje se bave najranjivijim skupinama“, ustvrdila je.
Prema uredbi, povećala bi se izdvajanja za socijalne i humanitarne djelatnosti, odnosno programe i projekte usmjerene ka borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a za organizacije koje se bave takvom djelatnošću bilo je predviđeno 19,68 posto lutrijskog novca, dok su u prošloj godini dobivale 10,39 posto tih sredstava.
Smanjila bi se, pak, stopa izdvajanja u sklopu programskog područja "Razvoj civilnoga društva", i to s 14,21 posto lutrijskih sredstava u prošloj godini na 4,41, a u obrazloženju se ističe da uredbom najugroženije skupine društva neće biti zakinute, već će preraspodjelom sredstava upravo onim najpotrebitijim građanima sredstva biti pravednije dodijeljena, i to u svim županijama.
Vlada je na sjednici u srijedu donijela odluku o obustavi postupka sanacije u 31 zdravstvenoj ustanovi, nakon čega će te ustanove biti vraćene osnivačima.
Vladina je odluka utemeljena na nedavno izmijenjenom Zakonu o sanaciji javnih ustanova, čime će se obustaviti sanacija pet kliničkih bolničkih centara, po dvije kliničke bolnice i klinike te 18 županijskih bolnica, koje će biti vraćene županijama koje će imenovati Upravna vijeća bolnica.
Sanacija nije postigla učinak
Ministar zdravlja Dario Nakić izjavio je da se u tu zakonsku izmjenu išlo jer sanacija zdravstvenih ustanova nije postigla svoj učinak, pa je nastavak nesvrsishodan. Ustvrdio je da sva u međuvremenu nastala dugovanja neće opteretiti osnivače zdravstvenih ustanova, već će se pitanje dugova rješavati dogovorom između Ministarstva i osnivača ustanove u sanaciji.
Vlada je uredbom uredila način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za ovu godinu prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.
Ta se pomoć, prema pojašnjenju ministra financija Zdravka Marića, financira iz dodatnog udjela u porezu na dohodak stavke za pomoć za izravnanja, a u proračunu za ovu godinu je u tu svrhu osigurano ukupno 1,67 milijardi kuna.
Prihvaćena je i odluka o prijenosu prava upravljanja nad sedam stanova u državnom vlasništvu s Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na Ministarstvo branitelja. Ministar Tomislav Medved kazao je da se radi o stanovima koje koriste ratni invalidi za koje je Ministarstvo zaključilo da ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje.
Na dnevnom redu sjednice bilo je i davanje mišljenja Hrvatskom saboru o Izvješću o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2014. Medved je pritom najavio da će uskoro inicirati zakonske izmjene kojima bi se povećao minimalni postotak dionica koji bi se u budućim privatizacijama izdvajao u Fond.
Plan prijema osoblja u MORH
Vlada je odobrila Plan prijema osoblja za 2016. godinu Ministarstva obrane (MORH), po kojem je u ovoj godini predviđeno zapošljavanje ukupno 862 osoba. Od ukupnog broja novih osoba koje bi se trebale zaposliti u MORH-u najviše je, njih 800, vojnika i mornara, rekao je ministar obrane Josip Buljević. Slijede kadeti i vojni stipendisti (40), te kadidati za časnike s tržišta rada (22).
Također, Plan obuhvaća i 250 dočasnika, 54 kadidata koji završavaju osposobljavanje za časnike u ovoj godini, 38 dočasnika i vojnika, odnosno mornara koji se upućuju na osposobljavanje za časnike, te šest državnih službenika. U tu je svrhu, rekao je Buljević, u proračunu za ovu godinu osigurano 20,3 milijuna kuna.
Još oko 16 milijuna kuna iznosit će trošak sudjelovanja pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u međunarodnim vojnim vježbama u ovoj godini. Naime, Vlada je donijela odluku kojom se odobrava prelazak državne granice oružanim snagama država članica NATO-a i Partnerstva za mir, koje će tijekom ove godine zajedno s hrvatskim vojnim snagama sudjelovati na ukupno 13 zajedničkih vojnih vježbi.
Hrvatskim snagama odobren je prelazak državne granice radi sudjelovanja na 34 zajedničke vojne vježbe izvan teritorija Hrvatske. Vlada je tu odluku donijela uz prethodnu suglasnost predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, dodao je Buljević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....