HRVATSKA - PAKAO ZA INVESTITORE

'Vlada odbila 15 milijardi dolara od katarskog emira'

Uređene države nevoljko se upuštaju u istraživanje privatizacije, što će se činiti kod nas zbog Ine
 Reuters

ZAGREB - Sve stranke u Hrvatskom saboru osim HDSSB-a su se načelno složile da treba osnovati posebno saborsko povjerenstvo koje će ispitati je li u Zakonu o privatizacije Ine od 2002 . bilo nekih nepravilnosti koje su omogućile njenu kasniju jeftinu rasprodaju mimo interesa naroda i države. Istoga dana objavljena je i vijest da Hrvatski fond za privatizaciju prijeti Orco property grupi raskidanjem ugovora za Sunčani Hvar.

Prvo ih hvale pa kude

Zaokupljeni političkim populizmom, predstavnici vlasti i oporbe su zaboravili da je pravna nesigurnost ključni problem kojim otežavaju ulazak stranih investicija u Hrvatsku.

Zaokupljen problemom Sunčanog Hvara, HFP kao da je zaboravio na danski Rockwool, tvornicu kamene vune koja ne može dobiti uporabnu dozvolu dok HFP ne isposluje gradnju pristupne ceste. Ne bude li izgrađena do kraja svibnja, iz Rockwoola najavljuju da će zatvoriti tvornicu.

Prijedlog za osnivanje saborskog povjerenstva za Inu krenuo je iz redova SDP-a, s početnom namjerom da istraga zahvati samo moguće nepravilnosti iz “dopunskih” ugovora Vlade i MOL-a iz 2008. Kako se oni temelje na Ugovoru koji je sklopila Vlada Ivice Račana, Sabornica je gotovo jednoglasno prihvatila HDZ-ov prijedlog da se istraži cijela povijest privatizacije Ine - od 2002. do danas.

Svako istraživanje unatrag koje u sebi nosi i rizik za uloženi kapital naknadnih vlasnika akcija je u koju se uređene države nevoljko upuštaju. Time šalju poruku da strani investitori zapravo ne znaju mogu li ako danas ulože u Hrvatsku za pet godina očekivati da će biti krivi za nešto za što ih danas hvalimo.

Viktor Vresnik: Hrvatska je ipak nesigurna zemlja

Stalno mijenjaju zakone

- Takav potez parlamenta u svakoj bi normalnoj zemlji povukao za sobom rušenje tržišta - komentirao je saborsku odluku Igor Kos, jedan od najdugoročnijih brokera na hrvatskom tržištu kapitala. No, može li Hrvatska sebe u kontekstu stranih investicija smatrati normalnom zemljom? - Ne. Da jesmo, u Hrvatskoj bi danas, baš kao i u Poljskoj ili nama možda po nekim modelima bližoj Slovačkoj, cvjetale greenfield investicije i mi bismo onda bili doista ravnopravan dio razvijenih tržišta - kaže Kos.

Slobodan Mikac, bivši ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, kaže da će Hrvatska s takvom odlukom svakako ispasti neozbiljna.

- Ne možete privući strane investitore ako kao mi mijenjate, dopunjavate ili ukidate zakone svaka tri mjeseca, a kamoli ako revidirate kompletne ulagačke procese - kaže Mikac.





Problematični ulagači

Kos smatra da su u Hrvatsku do sada većinom dolazili uglavnom rizični špekulanti koji su lovili visoke profite u neuređenom sustavu. - Svatko od njih - kaže Kos - od početka je znao kamo dolazi i morao je računati da bi mu se jednoga dana takve rizične investicije mogle naći pod istragom. Između ostalih, takve smo investitore pak privukli, smatra Mikac zbog neodgovorne politike.

- Otišao sam iz Agencije za promicanje izvoza i ulaganja jer sam smatrao da bismo se trebali odlučiti za prioritetna ulaganja i ciljano tražiti investicije, a bivši ministar gospodarstva Damir Polančec je htio da investitori sve rade sami. Tako nam je propalo 15 milijardi dolara kada je došao emir od Katara i pitao što zanimljivo možemo ponuditi za ulaganja. Nismo imali ništa - kaže Mikac.

S jedne strane vlast i oporba su u svrhu međusobnog političkog obračuna spremni revidirati ostvarena ulaganja, a s druge strane nisu spremni raditi na privlačenju novih, kvalitetnijih i organiziranijih.





Od 183 zemlje, Hrvatska na 138. mjestu

Na globalnoj ljestvici sigurnosti ulagača, prema istraživanju Doing Business in Croatia 2010., Hrvatska je među 183 rangirane zemlje zauzela 138. mjesto, što je strancima jasan putokaz da Hrvatsku do daljnjega treba zaobići. Stranci su u Hrvatsku u prva tri tromjesečja prošle godine uložili oko 2,17 milijardi eura, a ukupna su ulaganja od 1993. godine do kraja rujna prošle godine dosegnula 19,8 milijardi eura.

Istodobno ulaganja Hrvatske u inozemstvo dosegla su od 1993. do lanjskog rujna svega 3,95 milijardi eura, što pokazuje koliko je malo Hrvatska uključena u globalnu ekonomiju uoči ulaska u Europsku Uniju.









Slučaj Rockwool: Zadovoljili sve propise, a ne mogu do dozvole

Najveća strana greenfield investicija 2006., u iznosu od 70 milijuna eura, danska je tvornica kamene vune Rockwool. U prilagodbu ekološkim standardima uložili su još četiri milijuna eura. Iako zadovoljavaju sve propise, ne mogu dobiti uporabnu dozvolu jer nemaju pristupnu cestu. HFP je Općini Pićan, čiji su stanovnici protiv tvornice, oduzeo zemlju za cestu, ali birokracija ne želi izdati dozvole za njezinu gradnju.

Slučaj Leclerc: Otišli zbog milijunske ucjene vlasnika zemlje

Francuski trgovački div Leclerc je prije 12 godina htio u Hrvatskoj otvoriti osam hipermarketa, ali ostala je samo nedovršena zgrada na Zagrebačkoj aveniji u Zagrebu. Strani ulagač Hrvatskoj je okrenuo leđa zbog zakonom dopuštene ucjene. Vlasnici male parcele od 1886 četvornih metara, koju su nešto ranije kupili za 132.000 njemačkih maraka, od Leclerca su tražili 1,7 milijuna eura. Bez nje Leclerc nije mogao graditi pa je otišao.

Slučaj Sunčani Hvar: Država dovela Orco, a sada ga žele otjerati

Sunčani Hvar prvo su htjele kupiti slovenske Terme Čatež. Imali su plan za preporod Hvara. No, prije šest godina otjerao ih je HSLS. Država je našla boljeg investitora - Orco grupu. Hvarski gradonačelnik je najprije tražio 25 posto Sunčanog Hvara za Grad, a zatim je odbio uzeti tih 25 posto. Danas HFP hoće otjerati Orco jer oni žele prodati kamp da vrate dugove i isplate plaće. U međusobnom obračunu preporod Hvara je iluzija.

Slučaj Haludovo: Tajkun kupio hotele i ostavio ih da propadnu

Haludovo, nekad luksuzni hotelski kompleks u Malinskoj na Krku, jedan je od najdrastičnijih primjera neuspjele strane investicije u turizam. Kupila ga je 2000. Isletta Trading Limited sa sjedištem na Cipru, no stvarni vlasnik je armenski tajkun Ara Abramyan. Haludovo je danas potpuno devastirano. Kao razlog su se spominjale birokatske prepreke, ali i mogućnost da se kompleks “čuva” za nekog trećeg.

Slučaj: Benetton: Najveći izvoznik mora otići zbog zakona

Benetton je u Hrvatsku ušao prije 10 godina u tada novoformiranu Slobodnu zonu Osijek i prometnuo se u najvećeg izvoznika na području Slavonije i Baranje. Izvoz Benettona kreće se na razini oko 1,1 milijarde kuna. Za njih radi 4000 kooperanata, a zapošljavaju gotovo 450 ljudi. Ove godine izlaze iz sustava zbog izmjena Zakona o slobodnim zonama.

Slučaj terminal Krk: Partneri odustaju, a naš udio se ne zna

Premda iz Uprave Adria LNG-a još procjenjuju kako bi radovi na tom najvećem energetskom projektu u Hrvatskoj mogli početi do kraja ove godine, takav je plan, po svemu sudeći, nerealan. Naime, do danas nije riješeno pitanje hrvatskog udjela u tom europskom konzorciju, a upitno je reguliranje odnosa između Ine, HEP-a i Plinacroa. U međuvremenu je jedan od partnera već napustio konzorcij.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:30