VLADA ODBACILA PREPORUKU USTAVNOG SUDA 'Na izborima 2015. vrijedit će dosadašnja pravila'

Vlada premijera Zorana Milanovića ne namjerava promijeniti postojeće izborno zakonodavstvo, a to znači kako će se parlamentarni izbori 2015. održati prema istim pravilima kao i do sada, makar je Ustavni sud još 2011. uložio primjedbe na neka pravila, priznao je izvor u Ministarstvu uprave za vrijeme razgovora za Jutarnji list.

Ostane li Vlada pri ovakvom stajalištu, nije isključena mogućnost da ustavni suci neke dijelove idućih parlamentarnih izvora proglase nezakonitima.

Međutim, u Vladi su uvjereni kako su u pitanju preporuke koje nisu obvezujuće i zbog toga ne trebaju biti provedene. Što znači da će idući izbori biti održani prema postojećoj regulativi, a usto, nema izgleda ni da Vlada pristane na zahtjeve za uvođenje preferencijalnog glasanja, gdje se uz liste biraju i konkretni zastupnici kao na izborima za Europski parlament.

Ustavni sud je još 2010. donio preporuku za promjene izbornih jedinica nakon što je utvrdio da među pojedinim izbornim jedinicama postoje prevelika odstupanja u broju birača.

Zakon dopušta odstupanje od 5 posto, zbog čega je na prošlim izborima IX. Zadarska izborna jednica imala gotovo 30 posto (440.000) više birača nego IV. (333.000) koja obuhvaća sjeverni dio Slavonije. Zbog takvih razlika, SDP-u je na prošlim izborima za osvajanje devetog mandata u 6. izbornoj jedinci trebao samo 10.031 glas, a s druge strane Ladonja u 8. jedinici ni sa 12.010 glasova nije uspjela ući u Sabor.

Razumije se da ovakvi nerazmjeri dovode u pitanje legitimitet izbora, na što je Ustavni sud upozorio još prije četiri godine. U Vladi ipak ne misle da je preporuka obvezujuća, a nečinjenje opravdavaju izostankom međustranačkog konsenzusa.

- Kada bismo prihvatili preporuku o izmjenama izbornih jedinica, svi bi nas optužili da pokušavamo manipulirati kako bismo pokušali poboljšati svoje šanse na idućim izborima, a uostalom, HDZ i opozicija bi u Saboru opostruirali izglasavanje izbornih promjena”, smatra izvor u Ministarstvu uprave.

Iako je, vjerojatno, točan zaključak da bi u HDZ-u kritizirali promjene, izmjene su moguće i bez oporbe jer se radi o organskom zakonu za čije izmjene treba natpolovična većina svih zastupnika, dakle 77 glasova, a toliko Kukuriku koalicija može prikupiti bez problema.I ministar uprave Arsen Bauk početkom ljeta pokazao je da ne misle ništa mijenjati: “Zakon o izboru zastupnika nije u fokusu. Četiri puta smo imali izbore po ovom izbornom modelu. Dvaput je pobijedio HDZ, dvaput lijeva koalicija”, zaključio je Bauk.

To znači da je Kukuriku koalicija odustala i od najavljene promjene izbornih jedinice, koje ubuduće nisu trebale davati jednak broj zastupnika. U ljeto 2013. u vladajućoj koaliciji razmatrala se varijanta da se u svakoj jedinici bira 13 zastupnika, a da deset preostalih mandata budu kompenzacijski. Oni bi se raspoređivali od jedinice do jedinice u odnosu na broj birača koji su izašli na izbore, i to onim listama koje bi prema D’Hondtovu obračunu imale prvi najveći broj glasova, ali i od toga se odustalo.

“Nije mi jasno što ova Vlada misli ostaviti kao vlastito naslijeđe kada odustaju i od promjene izbornog zakonodavstva, koje bi dovelo do više razine demokratizacije i većeg utjecaja građana na izbor zastupnika”, kritičan je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, odakle su nedavno stigli prijedlozi za promjene načina izbora zastupnika.

Iz GONG-a su predložili smanjenje broja izbornih jedinica, zabranu kandidiranja osobama osuđenima za ratne zločine i gospodarski kriminal, uvođenje preferencijalnog glasanja, profesionalizaciju Državnog izbornog povjerenstva.

Izgleda da u Vladi ne prihvaćaju ništa od tih ideja, baš kao ni preporuku Ustavnog suda bez obzira na moguće reperkusije.