Vlada od 1. siječnja povećava socijalnu pomoć za najsiromašnije građane. Iznos je sramotan

Vlada je odlučila od 1. siječnja 2025. povećati socijalnu pomoć, novčanu naknadu za najsiromašnije koju mogu dobiti samo oni koji doista ne posjeduju ništa i nemaju nikakvih prihoda. Budući da podaci pokazuju da su troškovi života - a posebno hrane, na koju siromašnima odlazi više od pola svih prihoda - značajno porasli, ministar socijalne politike Marin Piletić uputio je u postupak javne rasprave Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, kako se službeno zove socijalna pomoć. Prema toj odluci, socijalna će se pomoć za odrasle osobe nakon Nove godine povećati za - 10 eura.

Najsiromašniji će tako za podmirenje osnovnih životnih potreba primati 160 eura umjesto sadašnjih 150 eura mjesečno, a za djecu će naknada narasti s postojećih 105 na 112 eura.

Prijedlog odluke o povećanju zajamčene minimalne naknade (ZMN) od 10 eura mjesečno Ministarstvo socijalne politike uputilo je krajem studenoga u postupak javne rasprave. Rasprava je trajala samo devet dana (umjesto uobičajenih 30) te ju je Ministarstvo već i zatvorilo. U javnoj raspravi pristigle su dvije primjedbe - ona pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter te Centra za mirovine studije - u kojima se Ministarstvo upozorava da je riječ o krajnje neadekvatnom iznosu. No, sudeći prema odgovoru koji nam je dostavilo, Ministarstvo nema namjeru povećati predloženi iznos.

Nije rezultat analiza

- Ovakvo minimalno povećanje osnovice ZMN-a nije rezultat nikakvih analiza. Ministarstvu smo predlagali sveobuhvatnu analizu sustava ZMN-a, međutim, očigledno je da naše primjedbe ni ovaj put nisu uvažene, pa se postavlja pitanje svrhovitosti imenovanja predstavnika akademske zajednice u radne skupine ako se njihovi prijedlozi uvažavaju rijetko ili se ne uvažavaju - kaže dr. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je bio član radne skupine za izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.

Odlukom koja je prošla javnu raspravu Ministarstvo povećava osnovicu za socijalnu pomoć sa 150 na 160 eura. Osnovica odgovara iznosu socijalne pomoći za odraslog samca, a za članove obitelji ti su iznosi niži: za dijete naknada iznosi 70 posto osnovice, odnosno 105 eura mjesečno, a od 2025. bit će 7 eura veća. Za starijeg člana obitelji iznos će narasti sa sadašnjih 142,5 eura na 152 eura, a najveći iznos socijalne pomoći prima samohrani roditelj potpuno nesposoban za rad. Riječ je o 135 posto osnovice, što znači da im pomoć sada iznosi 202,5 eura, a od Nove godine bit će 216 eura mjesečno.

- Povećanje od 6,7 posto iznenađujuće je nisko, posebice ako se uzme u obzir snažan rast cijena hrane i troškova života tijekom 2024. Ovo povećanje neće biti dovoljno ni da anulira porast troškova života, a o nekakvom unapređenju položaja najsiromašnijih članova u društvu ovakvim minimalnim povećanjem uopće se ne može govoriti - tumači dr. Babić.

Nastavlja govoreći da su prosječne plaće rasle bitno većim stopama, a minimalna plaća za 2025. bit će 15,5 posto viša nego ove godine (raste sa 840 na 970 eura iduće godine), čime se dodatno povećava razlika između osnovice ZMN-a i minimalne plaće.

- Shodno tome, osnovica ZMN-a mogla je - i trebala - biti podignuta i na iznos od 250 eura, a da ne bude radno destimulativna. S druge strane, granica siromaštva za osobu koja živi sama u kućanstvu 2023. je bila oko 500 eura mjesečno, a za ovu se godinu očekuje rast na 550 do 600 eura - navodi dr. Babić. Smatra se da osoba čiji su prihodi niži od postavljene granice živi u riziku od siromaštva. Socijalna pomoć za samca u Hrvatskoj triput je niža od tog iznosa.

U Piletićevu Ministarstvu kažu, pak, da je ovo drugo povećanje osnovice od 2022. godine, kada je iznosila 132,76 eura, te da se ZMN "ne može isključivo promatrati kao samostalna naknada s obzirom na to da je pravo koje veže na sebe i priznavanje prava na neke druge naknade, kao što su naknade za troškove stanovanja i naknade za ugroženog kupca energenata".

- Na taj način postigla se adekvatnost i dostupnost naknade - poručuju iz Piletićeva ministarstva.

Rigorozni uvjeti

Evo što to točno znači: zbroje li se sve te naknade - naknada za stanovanje iznosi 30 posto socijalne pomoći ili, od Nove godine, 48 eura za odraslog samca, a za energente do maksimalno 70 eura - odrasli samac može dobiti maksimalno 278 eura mjesečno. Država smatra da tim novcem može podmiri troškove stanovanja, režija, hrane, odjeće i drugih minimalnih životnih potreba. Ako za vrijeme primanja socijalne pomoći primatelj išta zaradi, taj će mu se iznos odbiti od iznosa socijalne pomoći, a ako zarada i za 1 euro prijeđe iznos socijalne pomoći, pomoć će mu biti ukinuta. Ako ode na bolničko liječenje, naknada mu se umanjuje za svaki dan proveden u bolnici.

- Važno je istaknuti da će se osnovica povećavati i u sljedećim godinama, naročito imajući u vidu da je programom Vlade do kraja mandata određeno povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 200 eura - tumače. Dakle, do 2028. socijalna pomoć mogla bi narasti na - 200 eura.

Socijalna pomoć jedina je naknada za koju postoji i imovinski i dohodovni cenzus te su uvjeti za njezino dobivanje, prema ocjenama međunarodnih institucija, neobično rigorozni. To je razlog zbog kojeg u Hrvatskoj pravo na socijalnu pomoć ostvaruje samo 44.307 osoba, odnosno samo malo više od 1 posto građana, po čemu je Hrvatska pri dnu liste europskih država.

Iz Ministarstva najavljuju da su pripremljene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima će se korigirati i način izračuna pomoći za članove obitelji. Tako će se u budućnosti, među ostalim, pomoć za djecu obračunavati kao 95 posto osnovice umjesto sadašnjih 70 posto, a za dijete u obitelji samohranog roditelja rast će sa 90 posto na 115 posto osnovice.