Od sljedećeg mjeseca više neće biti isplate plaća ako poslodavci prethodno nisu platili doprinose. Odlučila je to jučer Vlada, čime želi stati na kraj isplati plaća kojoj nisu prethodile uplate doprinosa u zdravstveni i mirovinski fond.
Prema podacima iz Porezne uprave, u veljači je takvih bilo više od 21.000 hrvatskih poslodavaca.
Golemi dugovi
U njihovim tvrtkama bilo je zaposleno gotovo 122.000 radnika, a ukupna vrijednost njihova duga na mjesečnoj razini iznosi preko 80 milijuna kuna, što znači da na godišnjoj razini doseže oko milijardu kuna.
Iako su se banke protivile zahtjevima da zaustave isplatu plaća za koje nisu uplaćeni doprinosi, bankari su morali popustiti pred zahtjevima ministra financija Slavka Linića . Naime, ako se poslodavac koji ne uplaćuje doprinose nalazi na ‘crnoj listi’ Porezne uprave, banke će morati provjeravati njegove naloge o isplati plaća. Utvrdi li se da poslodavac nije uplatio doprinose, Porezna uprava blokirat će mu račun i preko njega se više neće moći obavljati platni promet.
- U ovom trenutku preko 25.000 poslodavaca ne uplaćuje doprinose. Time se nanosi šteta radnicima jer će mnogi imati problema s mirovinama, a takva praksa predstavlja i nelojalnu konkurenciju onima koji uredno plaćaju doprinose - istaknuo je Linić.
Nova je uredba samo jedna od, kako ju je okarakterizirao potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, ‘tvrdih odluka’ koje je Vlada jučer donijela. Slijede izmjene Općeg poreznog zakona, koje je Vlada uputila u redovnu saborsku proceduru, a kojima vjeruje da će uvesti reda u sustav poslovanja i naplatiti bar dio od čak 51 milijardu kuna poreznog duga, na koliko je on narastao do prošle godine.
Gotove crne liste
Vjerojatno najteža mjera pritom će biti stup srama, na koje Porezna uprava namjerava pribiti one poslodavce i građane koji nisu podmirili svoje porezne obveze prema državi. Liste dužnika već su gotove, a u Poreznoj upravi ističu da će ih objaviti čim Sabor usvoji predložene izmjene Općeg poreznog zakona. Prema njima, na stupu srama naći će se one tvrtke čiji je porezni dug veći od 100.000 kuna, obrtnici s dugom većim od 50.000 kuna i građani čija dugovanja prema državi premašuju 10.000 kuna.
Jamstvo imovinom
Prema prvim podacima, takvih je tvrtki 15.800, obrtnika je na njoj 31.000, a građana 85.000. Pritom će kriteriji za pribijanje na stup srama biti da prema državi imaju nepodmirene obveze po osnovi PDV-a, poreza na dobit i dohodak, te po doprinosima. Na popisu neće biti onih koji su s Poreznom upravom dogovorili odgodu ili obročno plaćanje duga.
Vlada je odlučila stati na kraj i dosad uobičajenoj praksi otvaranja novih tvrtki (mahom d.o.o.) kako bi se izbjeglo plaćanje nastalih dugova. Radi se o institutu proboja pravne osobnosti, koji je često korišten kao paravan za ‘lov u mutnom’.
Kako bi u tom zavođenju reda imali uspjeha, u Ministarstvu financija odlučili su se na takve izmjene Općeg poreznog zakona koje će proširiti odgovornost članova uprava, ali i vlasnika poduzeća za koje se utvrdi da su namjerno oštetili državu i vjerovnike ili da su nesavjesno poslovali. Za to će ubuduće jamčiti i svojom osobnom imovinom.
Ako se utvrdi da su direktori tvrtki zloupotrebljavali svoje ovlasti, oni će pred zakonom odgovarati kao porezni jamci. Kako bi lakše naplatila svoja potraživanja, država će im moći oduzeti imovinu, posebice nekretnine. Njihovu će odgovornost u ubrzanom postupku (dva ili tri mjeseca) utvrđivati Porezna uprava, a postupak će provoditi inspektori za ovrhu.