Država se zadužuje za novih šest milijardi kuna. Odlučila je to danas Vlada usvojivši odluke o dva nova izdanja obveznica, oba za domaće tržište.
Prvo izdanje odnosi se na obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna, čiji je rok dospijeća 22. srpnja 2016. godine.
Kupcima će te obveznice nositi kamatni kupon od 5,75 posto godišnje, prinos iznosi 5,95 posto, a kamatu će država plaćati polugodišnje . Voditelji ovog izdanja kunskih obveznica su Zaba, PBZ, Raiffeisen i Erste.
Drugo zaduženje države odnosi se na izdavanje obveznica za domaće tržište u iznosu od 600 milijuna eura, u kunskoj protuvrijednosti. Dan dospijeća tih obveznica, koji će ulagačima nositi prinos od 6,8 posto godišnje, je 22. srpnja 2022., što je, hvale se u Vladi, najdulji rok dospijeća koji je dosad postignut. Kamatni kupon iznosi 6,5 posto godišnje i ispačivat će se polugodišnje. I kod ovih su obveznica, čija protuvrijednost u domaćoj valuti doseže 4,5 milijarde kuna, voditelji izdanja su Zaba, PBZ, Raiffesien i Erste.
- Time je izvršen plan zaduženja države za ovu godinu - poručila je ministrica financija Martina Dalić. Inače, prihod od novih izdanajobveznica koristit će se za refinanciranje dugova koji dolaze na naplatu i pokrivanje proračaunskog manjka.
Vlada je donijela i odluku o konverziji dolarske obveznice izdane prošle godine u euro. Naime, Hrvatska se u srpnju prošle godine na američkom tržištu zadužila za 1,25 milijardi dolara, što je tada vrijedilo oko milijardu eura, a sada, s obzirom na tečajne razlike, vrijedi 882 ,5 milijuna eura. Tom će se konverzijom, istakla je Dalić, smanjiti javni dug, pa će i hjrvatski porezni obveznici na kraju platiti manje.
Banski su dvori danas donijeli i odluku o preraspodjeli 548 milijuna kuna unutar proračuna. To je, istakla je premijerka Jadranka Kosor, rezultat štednje države na gotovo svim stavkama proračuna, posebno na materijalnim rashodima, na kojima je ušteđeno 133 milijuna kuna. Među ministarstvima, najveće je uštede ostvarilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, 76,7 milijuna kuna.
S druge strane, ušteđeni novac preraspoređuje se u fondovi za gospodarsku suradnju pri Ministarstvu gospodartsva, zatim u MUP i Ministarstvo znanosti, kao i za ovrhe, koje će dobiti dodatnih 60 milijuna kuna. Kako u vrijeme usvajanja proračuna još nije postojala Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), Vlada je donijela i odluku o spajanju financijskih planova ugaslog Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Kao što je Jutarnji najavio, na dnevnom redu Vlade danas su se našle i izmjene Zakona o trgovini , kojima se, među ostalim, ukidaju odredbe o radnom vremenu trgovina. To će za posljedicu imati mogućnost trgovina, bez obzira na lokaciju, veličinu i promet, da rade i do 24 sata na dan, uključujući i nedjelju, no ne i blagdane, budući da je poslovanje trgovina praznicima riješeno Zakonom o blagdanima. U Banskim dvorima izmjene tog zakona pravdaju odlukom Ustavnog suda od prije dvije godine.