U povodu članka u Jutarnjem listu 10. ožujka 2024. objavljenog pod naslovom "Kako je Rimac srušila odluku Povjerenstva za sukob interesa", autorice Slavice Lukić, i drugih medijskih objava posljednjih dana, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 40. stavka 1. Zakona o medijima (Narodne novine, 59/04., 84/11., 81/13. i 114/22.), daje sljedeće priopćenje. Priopćenje je potpisala glasnogovornica dr. sc. Sanja Otočan i prenosimo ga u cijelosti:
Sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i Ustav Republike Hrvatske, odluke Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, kao i odluke drugih javnopravnih tijela, podliježu sudskoj kontroli zakonitosti pred nadležnim sudovima.
U predmetu Josipe Rimac protiv Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa odlučivala su tri različita suda (ukupno devet sudaca). Sva tri suda ocijenila su nezakonitom osporenu odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 8 UsI-263/18-6 od 5. studenoga 2018. poništena je odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 13. travnja 2018.
Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž 1184/19-2 od 11. prosinca 2019. potvrđena je presuda Upravnog suda u Splitu od 5. studenoga 2018.
Presudom, broj: U-zpz 16/2020-7 od 12. siječnja 2021. Vrhovni sud Republike Hrvatske je odbio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 11. prosinca 2019., dakle potvrdio presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Pored navedenoga, valja dodati da predsjednik suda koji obavlja samo poslove sudske uprave, kao u konkretnom slučaju, ne sudjeluje u suđenju niti ima bilo kakav utjecaj na donošenje sudskih odluka suda čiji je predsjednik.
Nadalje, do promjene sudske prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske vezano uz (ne)dopustivost sankcioniranja povrede načela djelovanja dužnosnika u primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine, 26/11., 12/12., 126/12., 48/13., 57/15. i 98/19.) došlo je radi usklađenja sa stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u odluci broj: U-III-673/2018 od 2. srpnja 2019. Navedeno je ugrađeno i u važeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine, broj 143/21.), odredbe članka 6. i članka 48.
Napominje se da su različita vijeća Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a ne samo jedno vijeće, kao što se iznosi u medijima, sudila u skladu sa stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske u vezi s povredom načela djelovanja dužnosnika.
Što se tiče izbora predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, mr. sc. Inge Vezmar Barlek, potrebno je istaknuti da je postupak imenovanja predsjednika sudova uređen Zakonom o Državnom sudbenom vijeću (Narodne novine, 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22., 16/23., 83/23., 155/23.) te da predsjednike sudova imenuje Državno sudbeno vijeće. Odlukom Državnog sudbenog vijeća, broj: IPS-21/21-9 od 17. veljače 2022. mr. sc. Inga Vezmar Barlek imenovana je predsjednicom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, u kojem je postupku bila jedini kandidat.
U odnosu na dovođenje u vezu izbora članice Državnog sudbenog vijeća Eveline Čolović Tomić sa suđenjem u predmetu Josipe Rimac protiv Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, valja naglasiti da članove Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca visokih sudova biraju svi suci visokih sudova (članak 17. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću). Tajno glasovanje obavlja se osobno glasačkim listićima (članak 15. stavak 1. i članak 18. stavak 1. istoga Zakona).
Članica Državnog sudbenog vijeća iz redova sudaca visokih sudova Evelina Čolović Tomić izabrana je na izborima održanim 6. prosinca 2022. apsolutnom većinom glasova sudaca visokih sudova (44 glasa od ukupno 81 birača upisanih u popise sudaca visokih sudova, od kojih je glasovalo 74 birača).
Odlukom Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća o rezultatima glasovanja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca i o imenima i prezimenima kandidata izabranih za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca na izborima održanim 6. prosinca 2022., broj: POV-DSV-1/2022-226 od 7. prosinca 2022. objavljeni su rezultati za izbor članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca.
Odluka je dostupna na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
U povodu navedenih medijskih objava, predsjednica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, mr. sc. Inge Vezmar Barlek, zatražila je 11. ožujka 2024. očitovanje suca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Ante Galića, koje se prenosi u cijelosti:
"Vezano za Vaš zahtjev broj: 9 Su-164/2024-1 od 11. ožujka 2024., a povodom članka objavljenog u Jutarnjem listu od 10. ožujka 2024. pod naslovom "Kako je Rimac srušila odluku Povjerenstva za sukob interesa" priopćujem kako slijedi:
Početkom travnja 2018., kao tadašnji predsjednik VUSRH, pozvan sam na sastanak organiziran od strane Ministarstva uprave i Ingbiroa. Tema sastanka je bila organizacija edukativnih radionica i savjetovanja sa svrhom edukacije sudaca i državnih službenika. Na sastanku sam u svojstvu predstavnice Ministarstva uprave
upoznao gospođu Josipu Rimac koja je tada obnašala dužnost državne tajnice u tom Ministarstvu, a sastanku je prisustvovao i predstavnik Pravnog fakulteta u Rijeci te predstavnici Ingbiroa. Ja sam tom prigodom podržao inicijativu za organiziranje stručnih radionica i savjetovanja, uz napomenu da smo, kao Sud, već prilično opterećeni redovnim poslom i obvezama, pa da ne mogu garantirati hoće li suci biti zainteresirani za dodatni angažman. Tom prigodom se razmatrao i mogući termin održavanja savjetovanja, te je zaključeno da bi najpogodniji termin bio početak mjeseca listopada 2018., a određivanje točnog termina, mjesta održavanja te određivanje tema i predavača će se dostaviti Ingbirou koji će pripremiti konačan program savjetovanja.
Savjetovanje je pod nazivom "Aktualnosti upravne prakse i upravnog sudovanja – 2018." u suorganizaciji Ministarstva uprave, VUSRH i Pravnog fakulteta u Rijeci održano u Opatiji 4. i 5. listopada 2018., a iz redova sudaca su na njemu u svojstvu predavača sudjelovali sutkinja Mirjana Juričić s VUSRH i tadašnji predsjednik Upravnog suda u Rijeci Alen Rajko. U svrhu organizacije savjetovanja tada sam s državnom tajnicom Rimac, kao i sa svima ostalima koji su bili involvirani u organizaciji razmijenio brojeve mobitela.
S obzirom da se u navedenom članku insinuira kako se kroz sadržaj SMS komunikacije državne tajnice Rimac i mene utjecalo na ishod sudskog postupka u predmetu u kojem je državna tajnica Rimac osporavala odluku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, priopćujem kako kategorički odbacujem takvu difamaciju. Svakako je potrebno istaknuti da je odluke Upravnih sudova u tom predmetu (Upravnog suda u Splitu i VUSRH) svojom odlukom 21. siječnja 2021. potvrdio i Vrhovni sud RH. Dakle, u odlučivanje je u navedenom predmetu bilo uključeno ukupno devet sudaca (jedan s Upravnog suda u Splitu, tri sa VUSRH i pet sudaca Vrhovnog sud RH), koji imaju svoje ime i svoj profesionalni sudački integritet, pa takve insinuacije, glede utjecanja na ishod sudskog postupka nekog tko uopće ne sudjeluje u suđenju, baca sijenu na rad tih sudaca te ih se dezavuira i difamira bez ikakvih argumenata i dokaza.
Što se tiče navoda iz članka kojima se mistificira kretanje sudskog predmeta, napominjem da su podaci o kretanju svakog sudskog predmeta javno dostupni i da svaka stranka može dobiti informaciju o spisu u svakom trenutku, pa je te podatke mogla saznati državna tajnica Rimac, kao stranka u postupku, kao i njen opunomoćenik, a mogli su izvršiti i uvid u spise predmeta. Slijedom tomu, podatak o tome kada je predmet otpremljen sa Upravnog suda u Splitu na VUSRH ne predstavlja tajnu koja se može otkriti putem neke više instance ili autoriteta, već je to javno dostupan podatak.
Kako i sama autorica članka primjećuje, komunikacija između mene i državne tajnice Rimac je prilično reducirana i štura. Navedeno upravo iz razloga, ovo je sasvim logično, jer je komunikacija determinirana prirodom posla oko kojeg smo bili angažirani, a to je dogovor oko organizacije savjetovanja za edukaciju sudaca i državnih službenika. Isto tako, autorica članka problematizira to što mi se državna tajnica obraća s "ti", što prema mojem mišljenju ne predstavlja ništa suspektno ni kompromitantno, a što se tiče stila i odabira riječi kojim mi se državna tajnica Rimac obraćala ističem kako nisam bio u poziciji niti pozvan, utjecati na stil komuniciranja te sintaksu i semantiku jezika koji koristi državna tajnica u svojoj komunikaciji. I na kraju, napominjem da sam tijekom 2019. godine, zbog organizacije međunarodne konferencije koja je u mjesecu lipnju održana u Opatiji pod nazivom "Administrative dispute in the Central and Eastern European States" u suorganizaciji VUSRH, Federalnog Upravnog suda Njemačke i Pravnog fakulteta u Rijeci, zbog prezauzetosti već početkom 2019. priopćio državnoj tajnici Rimac i ostalim suorganizatorima kako VUSRH više neće moći raditi na projektu "Aktualnosti upravne prakse i upravnog sudovanja". Tako je prestala komunikacija s državnom tajnicom Rimac, a posljednja komunikacija prema navedenom u spomenutom članku je bila vezana za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, koje je u okviru svojih zakonskih ovlasti davalo Ministarstvo uprave RH."