PAO NA ISPITU

Više od 20.000 ljudi glasalo je u anketi Jutarnjeg, a više od 40 posto Milanoviću je pokazalo palac dolje!

Jutarnji je anketu objavio nešto prije podneva, a u njoj je do 21:23 sati sudjelovala 22.681 osoba

Piše:

Objavljeno: 05. siječanj 2023. 22:20

Milanović je 5. siječnja 2020. izabran za predsjednika Republike Hrvatske nakon što je u drugom izbornom krugu pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović

Davor Pongracic/Cropix

Četrdeset i jedan posto sudionika ankete Jutarnjeg lista o prve tri godine predsjedničkog mandata Zorana Milanovića njegov je dosadašnji rad ocijenila - nedovoljnim.

Jutarnji je anketu objavio nešto prije podneva, a u njoj je do 21:23 sati sudjelovalo preko 22 tisuće osoba, odnosno njih 22.681.

Najviše sudionika ankete, spomenutih 41 posto, smatra da je Milanović "pao" na ispitu te da mora na popravni. S druge strane, 24 posto ispitanika reklo je da je prve tri godine od svog petogodišnjeg mandata odradio - odlično.

Deset posto sudionika reklo je da tek zadovoljio, dok je njih devet reklo da je svoj posao odradio dobro. Konačno, 16 posto ispitanika smatra da je vrlo dobar predsjednik.

Podsjetimo, Milanović je 5. siječnja 2020. izabran za predsjednika Republike Hrvatske nakon što je u drugom izbornom krugu pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Nekadašnji hrvatski premijer i predsjednik SDP-a prikupio je 1.034.170 glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora, čak 104 tisuće glasova više od Grabar-Kitarović.

Iako je najavio da će biti predsjednik "svih građana", vrlo se brzo sukobio s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji mu je pobjedu na izborima čestitao porukom o "tvrdoj kohabitaciji".

Predsjednik i premijer ulazili su u klinč kad god i gdje god bi stigli. S vremenom je njihov odnos došao u fazu da tog odnosa zapravo više i nema. Oko svih pitanja koje se tiču Oružanih snaga i općenito obrambenih i sigurnosnih pitanja Milanović je zaratio s Vladom. Bilo izravno s Plenkovićem ili posredno konstantnim napadima na ministra obrane Marija Banožića.

Iako Ustav kaže da su predsjednik i premijer sukreatori vanjske politike, Hrvatska i dalje vodi dualnu vanjsku politiku jer su Milanovićeve i Plenkovićeve vizije o tome kako se Hrvatska treba pozicionirati na geostrateškom planu dijametralno suprotne.

Finale njihova sukoba dogodio se na "ukrajinskom pitanju". Dok se Milanović zalaže da Hrvatska bude neutralna i suzdrži se od vojne pomoći Ukrajincima, Plenković čvrsto zastupa stav kako Hrvatska treba bezrezervno pomagati Ukrajini.

Još uvijek možete dati svoj glas u ankete Jutarnjeg:

Vezane vijesti