VIDEO Milanović: 'Podržavamo put Srbije u EU. To nije ni fraza ni poza, to nam je u interesu'

BEOGRAD - Došao sam u Beograd vidjeti možemo li bolje, mi Hrvatska i Srbija, dvije susjedne zemlje koje su prošle kroz teške godine posljednja dva desetljeća, koje pokazuju da politika nije samo razum već i osjećaj. Na nama je da u okviru svog posla, svoje misije, svoje dužnosti, učinimo ono razumno što možemo - rekao je premijer Zoran Milanović na kraju prvog posjeta Beogradu i susreta sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem.

Milanovićev domaćin Dačić na završetku njihova prvog susreta, rekao je da su odnosi Srbije i Hrvatske ključni za stabilnost u regiji i da je u tom smislu veoma važno da vlade Srbije i Hrvatske surađuju u realizaciji njihovih ustavom i zakonom utvrđenih nadležnosti. Zbog toga je važno postojanje operativne suradnje, naglasio je Dačić, u izgradnji dobrosusjedskih odnosa Hrvatske Srbije.

No, jesu li ti odnosi sada i “resetirani”, za što se prije susreta zalagao Dačić i je li razbijen led koji je hrvatsko-srpske odnose zamrznuo lanjskog vrelog ljeta, a počeo ih otapati u vrijeme dok je Zagreb zatrpan snijegom, vidjet će se sljedećih mjeseci u kojima bi se trebala aktivirati ministarstva dvaju država i međuvladinih radnih tijela, što su kao rezultat dogovora, najavili i Milanović i Dačić.

Dačić je, aludirajući na neke medijske napise da je do njihovog prvog susreta došlo pod pritiskom Bruxellesa, rekao da nikakvog pritiska nije bilo, ali da su u sjedištu EU iznenađeni brzinom kojom je do razgovora došlo.

- Nazvao me premijer Milanović, predložio susret i ja sam to prihvatio, otkrio je Dačić. Susret je trajao četrdesetak minuta duže od predviđenog što svjedoči da su itekako imali o čemu razgovarati i da je zastoj međudržavnih odnosa na dnevni red stavio mnoga pitanja.

- Izgubili smo pola godine. Zašto, sada je nebitno, ali izgubili smo pola godine, rekao je Milanović.

Na dnevnom su bilo je šest tema, “šest živih rana” kako su to u najavi susreta opisale beogradske Večernje novosti. To su položaj Srba u Hrvatskoj i njihova kolektivna prava, procesuiranje ratnih zločina, povratak izbjeglica, pitanje granice na Dunavu, reciprocitet u privrednoj suradnji koja sada iznosi oko 700 milijuna eura (gdje Hrvatska ima veliki suficit) i pomoć Hrvatske Srbiji na njenom putu ka Europskoj Uniji.

Što se potonjeg tiče, Milanović je rekao kako Zagreb podržava Srbiju na putu u EU te da to nije ni fraza ni poza, već “sadržaj jer nam je to u interesu“. Milanović je objasnio da “mentori i tutori ne želimo biti” jer nismo željeli ni da nama netko bude mentor, ali kolege, susjedi i suradnici - to da.

Dvojca premijera potvrdila su da se razgovaralo i o tužbama za genocid, koje su jedna protiv druge podnijele i Hrvatska i Srbija. Milanović je rekao da se u detalje nije ulazilo, ali da će se tražiti zajedničko rješenje, a Dačić dodao kako bi to pitanje trebalo riješiti, ali da nije dobro čekati do 2014. kada bi o tužbama trebala početi rasprava na Međunarodnom sudu u Haagu.

Što se od tema koje su bile na dnevnom redu rješavalo na radnom sastanku, a što na radnom ručku, nije poznato, no poznato je da se Dačić potrudio prirediti lakši ručak - klasično srpsko predjelo (pršut, sir, kajmak i bijela proja), janjetinu sa sezonskom salatom, za desert palačinke i voće, a od pića domaće vino.

Ivica Dačić dočekao je Zorana Milanovića točno u 12.04 u prizemlju istočnog ulaza Palate Srbija, gdje je Dačićev kabinet ministra unutarnjih poslova. Mada mu je premijerski kabinet u Nemanjinoj ulici u centru Beograda, Dačić goste najčešće prima upravo u Palati Srbije u Novom Beogradu. Tako je ondje nedavno bio domaćini njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i državnoj tajnici SAD-a Hillary Clinton.

Rukovanje Milanovića i Dačića nije izgledalo osobito srdačno, što je i razumljivo s obzirom na niz ranijih izjava srbijanskog premijera koje nisu stvorile klimu prijateljskog ozračja. Iz Beograda, čak ni neposredno pred susret nisu stizali prijateljski tonovi. Takao je Nikola Selaković, srbijanski ministar pravde, na predavanju na beogradskom Pravnom fakultetu studentici otrgnuo bocu hrvatske vode i bacio je u smeće rekavši da bi trebala kupovati srpsku vodu.

Radoslav Pavlović, savjetnik za kulturu Tomislava Nikolića, neki je dan, pak, Hrvate proglasio kleptomanima koji svojataju srpske znanstvenike i književnike, izjavivši usput kako je Dubrovnik "danas prije podne ušao u sastav Hrvatske". Te i slične izjave nisu bile dobar uvod odleđivanju hrvatsko-srpskih odnosa, čega su se latili Milanović i Dačić. No, njihov pozdrav na rastanku bio je srdačniji od onog na dočeku.

Na početku su kratko stali ispred dvorane Jugoslavija, mjesta gdje Dačić i njegovi gosti daju izjave novinarima, pozirajući fotoreporterima. Milanović je stao s Dačićeve desne strane, uz hrvatsku zastavu i - ako u tome može biti simbolike - bio je bliži brončanom poprsju Mihajla Pupina, dok je Dačić stajao bliže bisti Nikole Tesle. Potom su se, šutke, uputili prema salonu Crna Gora, gdje su tete-a-tete razgovarali duže od protokolom predviđenih 45 minuta.

Na radnom ručku bili su i njihovi suradnici, ali ne i potpredsjednik srbijanske Vlade i ministar obrane Aleksandar Vučić, mada se među novinarima proširila vijest da će se Milanoviću i Dačiću pridružiti u drugom dijelu njihovog razgovora. Ipak, Dačić je svoj tim na ručku pojačao dvojicom ministara, Ivanom Mrkićem i Rasimom Ljajićem koji vode resore vanjskih poslova, odnosno vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija. S hrvatske strane na ručku su bili zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović, šef premijerova kabineta Tomislav Saucha, Milanovićev savjetnik za vanjsku politiku Mate Škrabalo te glasnogovornica Vlade Ivana Grljak.

Srbijanski premijer Dačić nedavno je izašao s idejom uspostave skandinavskog modela među državama zapadnog Balkana naglasivši kako to nema nikakve veze s pokušajima obnavljanja Jugoslavije već stvaranja odnosa suradnje i međusobnog povjerenja od čega bi sve države u regiji imale koristi. Nije poznato je li u razgovoru dvojice premijera dotaknuta i ta tema.

Beogradski analitičari ocjenjuju susret Milanovića i Dačića kao važan kloneći se epiteta povijesni.

Mjesto prvog sastanka premijera Zorana Milanovića i njegovog srbijanskog kolege Ivice Dačića, Palati Srbija, nekadašnja je zgrada Saveznog izvršnog vijeća, gdje su svojedobno, kao premijeri tadašnjih jugoslavenskih vlada, stolovali Milka Planic i Ante Marković. Sastanak je imao status radnog susreta, čime je izbjegnuto protokolarno intoniranja himni, postrojavanje počasne gardi i svečani doček.

Sastanak srbijanskog i hrvatskog premijera, Dačića i Milanovića, u stvari je, nakon dugo vremena, prvi pravi sastanak šefova Vlada dvaju država. Dosadašnji susreti njihovih prethodnika, premijera Ive Sanadera i Jadranke Kosor, s bivšim srbijanskom premijerom Mirkom Cvetkovićem, bili su ili usputni, ili u sjeni susreta hrvatskih premijera s bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem. I hrvatski predsjednik Ivo Josipović razvio je s Borisom Tadićem odlične državničke odnose, pa su njih dvojica u bliskoj prošlosti diktirali i tempo i kvalitetu tih odnosa. U tome su bili vrlo uspješni, o čemu govori i povijesna Tadićeva posjeta Vukovaru kada se na Ovčari, početkom studenoga 2010., poklonio žrtvama velikosrpske agresije. No, dolaskom Tomislava Nikolića, bivšeg Šešeljevog najbližeg suradnika na mjesto predsjednika Srbije, sredinom prošle godine - zbog niza Nikolićevih neprihvatljivih izjava odnose Srbije i Hrvatske doveli su na najnižu točku nakon završetka rata.

Zato susret Milanović - Dačić potvrđuje teze ovdašnjih analitičara da bi budućnost hrvatsko-srpskih odnosa sada u puno većoj mjeri mogla ovisiti o suradnji premijera, nego predsjednika, kako je do sada bio slučaj. Beogradski analitičari drže da je iznenadni susret premijera Hrvatske i Srbije, za kojeg se kaže kako je došao na Milanovićev poticaj, zapravo inspiriran iz Bruxellesa, jer Unija smatra da Hrvatska kao skora članica EU mora imati aktivnu ulogu u regiji, osobito prema državama koje žele postati njenim članicama.