Građanska inicijativa Lex franak predstavila je u utorak prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima kojim bi se riješio problem 125.000 obitelji s takvim kreditima te pozvala političare da ga podrže kako bi se usvojio u Saboru.
Inicijativa je na konferenciji za novinare istaknula kako želi pridonijeti konačnom rješavanju i okončanju problema nepoštenih, nemoralnih i neustavnih kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku (CHF) koji traje već cijelo desetljeće.
Zakonski prijedlog dajemo na uvid cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, ponajprije dužnicima, koji su imali ili imaju kredite vezane uz CHF, Vladi i Saboru te svim nadležnim tijelima u postupku donošenja zakona i otvoren je za doradu, poručio je čelnik inicijative Božo Ivošević.
Podsjetio je kako su se obraćali premijeru Andreju Plenkoviću, ministrima pravosuđa i financija Draženu Bošnjakoviću i Zdravku Mariću, no nisu dobili nikakav odgovor, a jedino ih je podržala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Zakonski prijedlog, bude li usvojen, omogućio bi dužnicima da ostvare povrat preplaćenih kredita bez sudskih postupaka i alat je građanima i politčarima, ustvrdio je Ivošević.
Ustvrdio je kako se Hrvatska udruga banaka opravdava da su sve radili po zakonu, ali ih u tome demantiraju pravomoćne presude hrvatskog i europskog pravosuđa.
Jedna od autorica zakonskog prijedloga, odvjetnica Nataša Lisac istaknula je kako su njime obuhvaćeni svi korisnici CHF kredita - oni koji su ih već otplatili, otplaćuju, kojima je kredit otkazan, onima koji su pod ovrhama ili su već izgubili domove zbog nemogućnosti vraćanja kredita.
Napomenula je da su pri njegovoj izradi presudu rukovodili presudom Europskog suda C 118/17 kojom je utvrđeno da dužnici koji su konvertirali kredite imaju pravo na obeštećenje.
Suatorica zakonskog prijedloga Ana Galoši Comisso naglasila je kako zakonski prijedlog omogućava svim korisnicima CHF kredita potpunu restituciju i naknadu štete te da se obustavljaju ovrhe na prijedlog oštećenika do okončanja parničnog postupka.
Njime se, dodala je, također omogućuju kraći sudski postupci, kao i smanjenje sudskih troškova i oslobađanje od sudskih pristojbi.
Stoga trebamo podršku da se zakon donese i omogući obeštećenje za preplaćene kredite, rekla je.
Ekonomistica Tea Vrbka upozorila je kako je oko milijun građana u problemima zbog CHF kredita koji su doveli do osiromašenja stanovništva, jer građani nisu mogli vraćati povećane rate kredita koje su odlazile kao dobit u strane banke koje su nepošteno poslovale u Hrvatskoj.
To je dovelo do drastičnog smanjenja osobne potrošnje, pada BDP-a i gubitka za državni proračun, ustvrdila je.
Korisnik kredita CHF kredita Dražen Šlogar poručio je da je takav zakonski prijedlog potreban građanima, napominjući kako su Islanđani napisali ustav pa ne vidi razloga da hrvatski građani ne napišu zakon koji će biti izglasan u Hrvatskom saboru.
HUB: Prijedlog Lex franak u potpunosti neosnovan
Hrvatska udruga banaka (HUB) u utorak je prijedlog zakona o ništetnost ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF), koji je predstavila građanska inicijativa Lex franak, ocijenila u potpunosti neosnovanim, a u HUB- vjeruju i da zakonodavna vlast neće usvojiti taj prijedlog "koji korisnike kredita u različitim valutama dovodi u neravnopravan položaj".
Ne ulazeći u detalje prijedloga inicijative Lex franak, direktor HUB-a Zdenko Adrović u izjavi podsjeća da je Hrvatski sabor 2015. godine usvojio izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima je stvoren zakonski okvir za rješenje problema kredita u švicarskim francima.
"Također, taj je Zakon doveo korisnike kredita u CHF u isti ekonomski položaj s korisnicima kredita u euru. Svaka daljnja promjena ekonomskog položaja bivših dužnika s valutnom klauzulom u CHF-u, sve ostale korisnike kredita dovela bi u nepovoljniji položaj, uključujući i korisnike kredita u kunama.
Smatramo da je ovaj prijedlog u potpunosti neosnovan te vjerujemo da zakonodavna vlast neće usvojiti predloženo rješenje koje korisnike kredita u različitim valutama dovodi u neravnopravan položaj", ističe Adrović.
"Hrvatske banke poštuju načela zaštite potrošača, no ukazuju da se mora poštivati vladavina prava i time ostvariti pravna sigurnost poslovanja, ne samo banaka nego i cjelokupnog gospodarstva", zaključuje direktor HUB-a u izjavi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....