Veteranka europske politike za Jutarnji: ‘Srbija se igra vatrom, Vučić nikad nije poljubio zastavu Europske unije‘

S obzirom na to da bivša zastupnica Europskog parlamenta Doris Pack, Hrvatima poznata po svojoj čvrstoj podršci Hrvatskoj za članstvo u EU, ovoga ponedjeljka u Zagrebu dobiva počasni doktorat Sveučilišta VERN‘, iskoristili smo priliku da s veterankom europske politike porazgovaramo o gorućim izazovima s kojima se EU trenutačno susreće.

Dobivate još jedan počasni doktorat, ovoga puta od Sveučilišta VERN‘. Što vam to znači?

- Tijekom karijere u Europskom parlamentu izabrala sam dva područja djelovanja; obrazovanje i kulturu i politiku jugoistočne Europe. Ovo priznanje smatram svojevrsnom krunom svog dosadašnjeg angažmana.

Hrvatima ste poznati po bezrezervnoj podršci Hrvatskoj tijekom pristupanja u EU. Desetu godišnjicu ulaska obilježili smo uvođenjem eura i ulaskom u Schengen. Kako ocjenjujete prvo desetljeće u europskoj obitelji?

- Bilo mi je beskrajno drago što je Hrvatska postala članica EU dok sam još bila u Europskom parlamentu. Smatram da se Hrvatska profilirala kao stabilan partner koji među drugim članicama uživa visoki ugled. Odlično poznajem vašeg premijera Plenkovića te smatram da kao veliki eurofil i strastveni političar radi u najboljem interesu RH. Usvajanje eura i ulazak u Schengen samo su bili konačan dokaz da vaša zemlja pripada Europi, a vjerujem da će na njihovim krilima RH još unaprijediti političku stabilnost i ekonomski razvoj.

U čemu se vidi naš doprinos EU, a gdje moramo još napredovati?

- S obzirom na to da je zbog ruske agresije u Ukrajini došlo do problema s energetskom opskrbom u EU, Hrvatska bi zbog LNG terminala na Krku mogla postati ključni energetski opskrbljivač u regiji. Što se tiče slabosti, ima mjesta za napredak u kontekstu borbe protiv korupcije.

Širenje EU nakon što je Hrvatska postala članica naglo je stalo. - Srbija i Crna Gora sporo implementiraju reforme i ne djeluje kao da im se žuri da postanu članice. U slučaju Srbije tu je još i pitanje Kosova jer nitko ne može ući u EU bez da je riješio probleme sa susjedima.

Koja bi zemlja prva trebala postati članica EU?

- Sjeverna Makedonija, koja ima status kandidata od 2005., a koja je sporazumom s Grčkom 2018. i ustavno promijenila ime države kako bi mogla početi pristupne pregovore s EU. No, prvo je francuski predsjednik Emmanuel Macron zaustavio pregovore, a onda kada su oni deblokirani 2022. je Bugarska uložila veto.

Koje bi Ukrajina preduvjete trebala ispuniti za članstvo u EU?

- Iste kao i sve druge zemlje.

Hoće li po vama Vučić ikada moći okrenuti leđa Rusiji i, ako neće, do koje bi mu mjere to Europa mogla tolerirati?

- Srbija ne može u EU bez da prethodno riješi probleme s Kosovom. Srbija se igra s vatrom ako se u ovoj kritičnoj fazi ruske agresije na Ukrajinu bezrezervno ne opredijeli za EU. Pogotovo zato što se Beograd ne libi koristiti europski novac za financiranje svojih infrastrukturnih projekata. Predsjednik Vučić jednom je ljubio kinesku zastavu, nakon što mu je Peking donirao maske na početku pandemije. Je li ikada poljubio zastavu EU? Jesu li građani Srbije svjesni do koje mjere EU pomaže njihovoj zemlji?

Bosna i Hercegovina je krajem prošle godine konačno dobila status kandidata za članstvo u EU.

- BiH treba živjeti s Daytonskim sporazumom. Ali tamo još uvijek jačaju nacionalistički pokreti koji se zalažu za odcjepljenje. Ne smijemo zanemariti utjecaj koji Srbija i Rusija imaju u BiH.

Za kraj, EU za 10 godina? Ima li zajedničku vojsku?

- Voljela bih vidjeti Uniju koja je ujedinjenija i manje ovisna o zemljama poput Kine i Rusije. Nadam se da će Europa uspjeti vratiti strateške industrije u svoje zemlje. Trebali bismo jačati suradnju s državama poput Maroka, koji osim što se nalazi na vratima Afrike, bogat je energetskim resursima. Maroko bi bio i koristan saveznik kod migrantske krize. Europska vojska nam ne treba, jer su većina članica ujedno i NATO-ove. Nadam se da će države na Balkanu ostati na putu prema članstvu u EU.