Vesna Pusić: ‘Ako SAD zauzme Grenland, ubit će NATO i postati neprijatelji Europe‘

Bivša ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić gostovala je u programu N1 televizije, gdje je komentirala sastanak "Koalicije voljnih" održan u Parizu. Osvrnula se na najave pojedinih članica o spremnosti slanja vojske u Ukrajinu nakon postizanja mirovnog sporazuma, kao i na rastuće tenzije između SAD-a i Europe zbog pitanja Grenlanda.

Komentirajući pariški sastanak, Pusić je ocijenila kako je riječ o "europskoj reakciji na de facto rastakanje NATO-saveza, a ako pogledamo malo šire, na prijetnje ili najave američke administracije da će milom ili silom oteti Grenland, teritorij koji se autonomno upravlja sam sobom, a dio je Danske, članice NATO-a."

Upozorila je da bi eventualni američki pokušaj zauzimanja Grenlanda imao dalekosežne posljedice na međunarodnu sigurnosnu arhitekturu.

"To bi i formalno bio kraj NATO-saveza. Naravno, Europljani to ne mogu glasno reći jer naprosto nisu još spremni da se sami brane ni od Rusije, kao što se vidi u situaciji s Ukrajinom, ali ni da se suoče s ovom novom situacijom gdje treba postati svjestan da SAD više nije neupitan europski saveznik", izjavila je bivša ministrica.

Pusić smatra kako formiranje alternativnih saveza predstavlja logičan odgovor na nesigurnost unutar postojećih okvira.

"Koalicija voljnih je od samog početka bio jedan diskretniji pokušaj da se osmisli europska alternativa NATO-u, ne samo europska nego i transatlantska, s Kanadom. Ta koalicija je pokušaj Europe da postane jedan ozbiljni obrambeni savez u situaciji u kojoj je NATO krajnje upitan. To je apsolutno logično i više nego potrebno Europi, s obzirom na situaciju kojoj svjedočimo", zaključila je Pusić.

Upitana o tome može li Europa išta poduzeti po pitanju Grenlanda, Pusić je istaknula kako su europski kapaciteti u ovom trenutku ograničeni.

"Europa može samo pokušati u ovom trenutku, s obzirom na objektivnu situaciju obrambenih sposobnosti, odugovlačiti, odgađati ovu situaciju u kojoj SAD preuzimaju Grenland", navela je. Upozorila je da bi američko preuzimanje tog teritorija imalo fatalne posljedice za savezništvo: "Time definitivno ubijaju NATO i time informalno postaju neprijatelji Europe, u situaciji u kojoj si to Europa ne može priuštiti, zbog Ukrajine, Rusije, niza drugih stvari."

Izvanredni sastanak u Kopenhagenu u sobi bez prozora: ‘Mobiteli su zabranjeni, ne smijete nositi ni šalice kave‘

Bivša ministrica povukla je paralelu između američkih težnji i ruske politike, naglasivši težinu procesa osamostaljivanja Europe.

"Nije Europa neka slabašna mala državica, ali smo vidjeli koliko je ovisnost o ruskim energentima bio težak proces odvikavanja, a kamoli ovisnost o savezništvu sa SAD-om. Ja bih rekla da je u slučaju Grenlanda to jedan motiv koji nije jako različit od Putinovih motiva o, ili vraćanju SSSR-a, ili čak Ruskog Carstva. U američkoj povijesti dva su predsjednika povećala teritorij SAD-a: Jefferson, koji je od Francuza kupio Louisianu, a drugi je bio ministar vanjskih poslova u vladi predsjednika Lincolna, koji je kupio Aljasku. I to su dva velika teritorijalna proširenja", podsjetila je Pusić.

Analizirajući motive Donalda Trumpa, Pusić je odbacila službena opravdanja američke administracije, smatrajući da je riječ o osobnoj ambiciji za povijesnim nasljeđem.

"Što se tiče sigurnosnih razloga koje Trump navodi, to ne drži vodu. Što se tiče ekonomskih razloga – rijetkih minerala koji se nalaze na Grenlandu – to je također Danska otvorila za američke kompanije, slobodu istraživanja i eksploatacije – dakle, ni to nije pravi razlog. Ali, za Trumpa, koji je po svim ispitivanjima za sada na dnu liste najboljih američkih predsjednika, za sada najgori američki predsjednik, to teritorijalno povećanje nešto je što mu je privlačno i što bi ga stavilo uz bok Jeffersonu, Lincolnu, Rooseveltu. Mislim da je to jedan od elemenata koji mu je tu privlačan. Jer ni sigurnost ni ekonomski razlozi ne izgledaju uvjerljivo", zaključila je Pusić.

Govoreći o potencijalnim opasnostima za Hrvatsku i njezinu sigurnosnu poziciju, Pusić je istaknula kako zemlja nije teritorijalno ugrožena od strane velikih sila, ali je upozorila na stalnu nestabilnost u susjedstvu. Naglasila je važnost jasne identifikacije saveznika, smještajući Hrvatsku isključivo u europski krug.

"Hrvatska nije, što se tiče velikih sila, teritorijalno ugrožena, ali što se tiče susjeda, mi uvijek znamo da je tu situacija uvijek nestabilna i da tu treba voditi računa o sigurnosti. Ali treba voditi računa i o tome tko su hrvatski saveznici i gdje Hrvatska pripada. Hrvatski saveznici u ovom trenutku su samo europske zemlje, odnosno države koje su se okupile u ‘Koaliciju voljnih‘", kazala je Pusić za N1 televiziju.

Europska unija više nema izbora. Mora se i dalje ulizivati Donaldu Trumpu

Osvrnula se i na promjenu američke vanjske politike, povlačeći paralelu s događajima u Južnoj Americi.

"Kao što smo vidjeli na primjeru Venezuele, američka administracija, američki predsjednik ni jednom riječju od otmice venezuelskog predsjednika nijednom nisu spomenuli ‘demokraciju‘ ni promjenu režima u Venezueli. Dakle, ta politika ‘Amerika na prvom mjestu‘ znači isključivo ekonomske, energetske interese Amerike i jednog sloja u Americi, a takav saveznik Hrvatskoj ne znači mnogo. U tim uvjetima mislim da je Hrvatska irelevantna za bilo kakav američki angažman, ali Europi znači mnogo, jer Hrvatska je značajna za europsku sigurnost, s obzirom na naš geopolitički položaj, i o tome moramo voditi računa", pojasnila je.

Upitana o potencijalnim lokalnim partnerima i mogućnosti stvaranja stabilne regije po uzoru na sjever Europe, Pusić je izrazila žaljenje što takve projekcije još nisu ostvarene.

"U nekim najljepšim snovima, najljepšim projekcijama naše budućnosti mi smo uvijek razmišljali o ovoj regiji jugoistočne Europe kao o nekoj jugoistočnoeuropskoj Skandinaviji, ne samo u obrambenom smislu nego u ekonomskom, trgovinskom, političkom smislu – to je bila neka projekcija pozitivnog razvoja događaja. To, naravno, nismo uspjeli iz niza razloga i iz činjenice da su naši konflikti recentniji od onih u nordijskim zemljama. Oni su uspjeli svoju suradnju razvijati godinama", istaknula je.

Kao najizglednije partnere u neposrednom okruženju vidi Sloveniju, Austriju i Italiju te članice NATO-a poput Crne Gore i Albanije, no upozorava na specifične prepreke kod ostalih susjeda.

"Pitanje je koje druge potencijalne saveznike imamo? Bilo bi, naravno, logično da surađujemo sa svim našim susjedima. Kakva je naša situacija? S jedne strane imamo Mađarsku, koja apsolutno iskače iz svih aranžmana europskih i europske zajedničke sigurnosti, barem dok je Viktor Orban na vlasti. Imamo Srbiju, koja, za sada barem, ima drugačiju putanju, drugačiji politički stav i što se tiče Rusije i NATO-a. Imamo Bosnu i Hercegovinu, koja u nekim stvarima naprosto teško funkcionira. Tako da, objektivno govoreći, naši susjedi nisu na taj način jednoznačno orijentirani i sigurnosno i politički kao što su to nordijske zemlje", zaključila je Pusić za N1 televiziju.