Za razliku od zdrave djece koja se vesele završetku škole, djeca u bolnici svakoga dana jedva čekaju da škola počne. Njihova je škola u bolnici koju posjećuje učitelj, ali takav program nažalost ne postoji na svakoj bolnici s dječjim odjelom.
Pružimo mogućnost svakom malom pacijentu u Hrvatskoj da se školuje, ne dozvolimo da zbog bolesti propuštaju razrede, osjećaju tugu, frustraciju, izoliranost. Smanjimo im traumu hospitalizacije, olakšajmo duge bolničke dane, pružimo im priliku za podizanje kvalitete boravka u bolnici. Jer, danas je u bolesničkom krevetu nečije dijete, sutra to može biti vaše ili moje.
Kvaliteta skrbi
Ovim snažnim apelima stručnjaci iz zdravstva i školstva jučer su poduprli humanitarni projekt Rotary Cluba 1242 Zagreb, naziva - “Moja učiteljica zove se Nada”. Kako je objasnio predsjednik RC 1242 Zagreb, Darko Marjanović, cilj je u tri godine prikupiti oko četiri milijuna kuna za opremanje svih dječjih odjela u bolnicama u Hrvatskoj. Akcija je namijenjena osvještavanju koncepta Škole u bolnici i njegovo širenje, objasnili su inicijatori koji očekuju da će šira javnost prepoznati ciljeve projekta uperenog prema primjeni suvremenih načela humanizacije bolničkog liječenja.
Plan im je kroz niz akcija skupiti novac za opremanje interaktivnih e-učionica u dječjim odjelima bolnica, u kojima bi bio veliki multifunkcijski ekran (smart screen) povezan s nekoliko tableta uz pomoć kojih bi se djeca u bolničkim krevetima među ostalim mogla uključiti u nastavu u matičnoj školi.
Trenutačno, na području Hrvatske djeluje 12 Škola u bolnici - šest u Zagrebu, po jedna u Rijeci, Splitu, Crikvenici, Puli, Krapinskim i Varaždinskim Toplicama. Slavonija, primjerice, čulo se, nema takve mogućnosti. U program Škola u bolnici, po podacima Ministarstva obrazovanja, uključeno je oko 1100 djece. Ministarstvo ovaj program financira kroz obveze prema učiteljima u bolnici s ukupno 300 tisuća kuna godišnje.
Državna tajnica Branka Ramljak priznaje kako sredstva nisu velika i poručuje kako ministarstvo podupire humanitarni projekt jer je on usko vezan uz inkluzivnost i podiže kvalitetu sustava skrbi o djeci. Svaka akcija kojoj je cilj povećanje dostupnosti obrazovanja, ima podršku Ministarstva, istaknula je Ramljak.
Govoreći o programu Škola u bolnici, Zoran Bahtijarević iz Klinike za dječje bolesti Zagreb naveo je višestruke benefite.
Samopouzdanje
- Prvi je što ovakvim oblikom brige šaljemo poruku bolesnom djetetu - ti ćeš ozdraviti. Drugi je što na ovaj način djeca ne gube godine školovanja, pri čemu Škola u bolnici pozitivno utječe na djetetovo samopouzdanje, smanjuje psihofizičke posljedice odvojenosti, a ujedno ga se ne stavlja u neravnopravan položaj. Za ovakve promjene potrebna je samo volja i sjajni učitelji, kakve mi uistinu imamo - apelirao je Bahtijarević kao jedan od pokretača programa Škola u bolnici.
Kada je prije 15-ak godina Hrvatska počela s programom omogućavanja školovanja djece na bolničkim odjelima, njihovi su nam se učitelji činili smetnjom, no danas mi ne bismo više mogli bez njih, priznao je Bahtijarević. Učitelji koji se odlučuju za ovakav angažman, moraju biti izrazito senzibilizirani, topli, humani, prilagodljivi, kreativni, ali prvenstveno obrazovani.
Edukacija nastavnika
Trenutačno, u svom primarnom obrazovanju učitelji nemaju edukaciju koja bih ih pripremila za rad u medicinskom području, odnosno psihološko-metodičkom. Takve edukacije koštaju, a škole nemaju novca omogućiti ih učiteljima, zbog čega će dio sredstava prikupljenih akcijom biti izdvojen za edukaciju nastavnika.
Drugi cilj, koji tek treba zakonski uskladiti, jest omogućiti program Škole u bolnici i srednjoškolcima. Za početak, sugestija je stručnjaka, barem za predmete koje polažu na državnoj maturi. Hrvatska javnost dosad je mnogo puta pokazala svoj senzibilitet prema bolesnoj djeci, zbog čega i Lidija Sosa Šimenc, ravnateljica škole Izidora Kršnjavog koja je niz godina uključena u Školu u bolnici, vjeruje u uspjeh humanitarnog projekta “Moja učiteljica zove se Nada”, kojega medijski podržava Hanza Media.