Veliki povratak stranih radnika: Broj dozvola i dalje manji nego u godini prije korone. Ali ne bitno

U ovoj godini, u kojoj su ukinute kvote za uvoz radne snage, dosad je izdano 32.813 dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, a od toga su 7003 dozvole iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, podaci su koje nam je poslalo Ministarstvo unutarnjih poslova, zaključno sa 21. lipnjem.

Sektor koji najviše traži stranu radnu snagu i dalje je graditeljstvo, a iako nismo dobili podatak Ministarstva unutarnjih poslova o broju izdanih dozvola u tom sektoru, u Hrvatskoj gospodarskoj komori pozivaju se na statistiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojoj su od početka ove godine do polovine lipnja 2434 poslodavca podnijela 14.437 zahtjeva za građevinska zanimanja.

Zakonski uvjeti

U turizmu i ugostiteljstvu odobrene su 1232 dozvole za novo zapošljavanje, 980 za produljenje te 4791 dozvola za sezonsko zapošljavanje. Velik dio zahtjeva poslodavaca je još u obradi jer su do početka ovoga tjedna podnesena bila 11.740 zahtjeva za dozvole za boravak i rad za djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Poslodavci su, naime, s približavanjem turističke sezone i slabljenjem pandemije intenzivirali podnošenje zahtjeva u zadnjih mjesec dana, o čemu govore i u Ministarstvu unutarnjih poslova: "Najveći broj dozvola za boravak i rad za djelatnost turizma i ugostiteljstva izdan je od sredine svibnja do 21. lipnja, odnosno ukupno 5091 dozvola. Do 8. svibnja je bilo izdano 1912 dozvola u navedenoj djelatnosti".

Kad se gleda ukupni broj izdanih dozvola u odnosu na raspoložive podatke za predpandemijsku 2019. godinu, on je manji, ali ne bitno. Naime, prije dvije godine, kada je postojala kvota za zapošljavanje stranaca, do 28. lipnja je dobar dio kvote već bio ispunjen. Točnije, od 53.100 mjesta bilo je slobodno njih 17.802, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova o iskorištenosti kvote koji su objavljeni na njihovoj internetskoj stranici, što znači da je bilo izdano nešto više od 35 tisuća dozvola.

Kvota za turizam i ugostiteljstvo, utvrđena za listu 18 zanimanja, od kuhara i konobara do masera i instruktora ronjenja, bila je za 17.611 radnika, a od toga su do pred kraj lipnja u kvoti preostala samo 2034 mjesta. U 2020. godini je radi pretpostavljenih potreba tržišta rada kvota za uvoz stranih radnika bila još veća, čak 78.470, ali je zbog izbijanja pandemije korone iskorištenost na kraju bila slaba. U ovo su vrijeme prošle godine u kvoti bila slobodna 59.902 mjesta, pokazuje statistika Ministarstva unutarnjih poslova, a zadnjeg dana u prosincu ostalo je neiskorišteno čak 39.385 mjesta.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nisu bili raspoloženi za komentar trendova vezanih uz uvoz radnika iako oni, prije nego što kompanije dobiju dozvole MUP-a za boravak i rad stranaca, za niz zanimanja provode test tržišta rada, što znači da provjeravaju mogu li se na domaćem tržištu naći radnici koji zadovoljavaju uvjete koje je postavio poslodavac. Isto tako, Zavod izdaje mišljenje Ministarstvu unutarnjih poslova vezano uz zahtjeve za dozvolu uvoza radnika kako bi se provjerilo zadovoljava li poslodavac zakonske uvjete, primjerice, ima li podmirene obveze po osnovi javnih davanja (a ta mišljenja nisu potrebna u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje te ako se radi o sezonskom zapošljavaju u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana).

Traže se tesari, armirači...

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u komentaru ističu velike potrebe građevinara. "To se vidi i po podnesenim zahtjevima - najviše ih je podneseno za zidare, radnike visokogradnje, tesare, radnike niskogradnje, fasadere, armirače, montere građevinskih elemenata, polagače keramičkih pločica te soboslikare. Za njih 9541 izdano je pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na temelju čega Ministarstvo unutarnjih poslova može izdati radnu dozvolu”, kažu nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Nedostatak radne snage sve je očitiji i u turizmu, dodaju, jer se zbog pandemije, odnosno lockdowna, dio radnika prekvalificirao te je, prema procjenama struke, više od 10.000 ljudi otišlo iz turističke branše.

"Najveći deficit je, kao i proteklih godina, na radnim mjestima sobarice/spremačice, kuhara i konobara, a očekuje se da će potražnja za radnicima sve više rasti kako sezona bude odmicala", napominju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prema novom Zakonu o strancima, koji je stupio na snagu u siječnju, došlo je do liberalizacije jer je izmijenjen sustav odobravanja zapošljavanja stranih radnika pa umjesto kvotnog sustava imamo sustav testa tržišta rada. Test, međutim, nije nužan za deficitarna zanimanja koja su objavljena na listi Zavoda i gdje sada prevladavaju ona iz sektora građevine.

Proširena lista

Ima ih nekoliko i iz IT sektora, a ovog mjeseca su dodana zanimanja iz turizma i ugostiteljstva - konobar i kuhar, no samo za županije u kojima postoji manjak te radne snage, a također i za sezonske poslove kao što su sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar. Razlog za proširenje liste leži vjerojatno u tome što su do kraja svibnja, kako pokazuje statistika s internetske stranice HZZ-a, zanimanja za koja je izdano najviše pozitivnih obavijesti u provedbi testa tržišta rada bili upravo čistači, konobari, kuhari, sobari, dok je najviše zahtjeva bilo podneseno u Puli, potom Rijeci pa Zagrebu, što je posljedica turističkog buđenja Jadrana. Trenutno je u Hrvatskoj oko 335 tisuća turista, od kojih 272 tisuće stranih, pokazuju podaci iz sustava eVisitor.