VELIKI KOLAPS EKONOMSKIH MJERA Od 25 najavljenih mjera, Vlada dosad provela samo šest

Vlada je u rujnu 2013. ambiciozno predstavila reformske mjere ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. i zadala si rokove za izvršenje. Te mjere trebale su utjecati na smanjenje prekomjernog deficita i gospodarski rast.

Cilj je do kraja 2016., prema preporukama Europske komisije, smanjiti deficit na 2,7 posto BDP-a i javni dug ispod 60 posto BDP-a. Gotovo godinu dana nakon predstavljanja Vladinih smjernica, od 25 mjera koje smo izdvojili, samo ih je šest izvršeno, pet ih je djelomično izvršeno, a dvije su u izvršenju. Najvažnije reforme, one u zdravstvu, mirovinskom sustavu, kao i privatizacijski projekti, ili nisu ni počele ili se proces jako sporo odvija. Vlada je i odustala od nekih mjera kao što je outsourcing usluga.

Ono što je napravljeno, a većinom su to mjere koje se odnose na povećanje nameta tvrtkama i građanima, sigurno neće biti dovoljno da Hrvatska izađe iz gliba recesije u kojem je već sedmu godinu.

Integracija pratećih službi - nije izvršeno

Ova mjera obuhvaća objedinjavanje IT i računovodstvenih usluga u državnoj i javnoj upravi, odnosno sva administracija države obavlja se u “oblaku”. Rok za ovu mjeru bio je 1. siječnja 2014. 5. ožujka ove godine Vlada tek je usvojila prijedlog modela za IT usluge, a integracija za računovodstvo nije još napravljena. Implementacija cijelog sustava očekuje se do 2016.

Outsourcing usluga - nije izvršeno

Projekt outsourcinga pomoćnih djelatnosti u javnoj i državnoj upravi bio je najavljen za kraj 2013. i tijekom 2014. Mjera je obuhvaćala privatizaciju pratećih djelatnosti kao što su čišćenje prostora, priprema hrane i pića, održavanje i popravke, zaštitarske usluge, prijevoz, pranje rublja... No, od toga se odustalo i najavljeno je formiranje državnog mastodonta koji će objediniti sve te poslove. U odgovoru Vlade navodi se kako se “računa da do 1. siječnja 2015. bude formirano trgovačko društvo”.

Objedinjena javna nabava - djelomično izvršeno

Za ovu mjeru rok nije bio naveden u prvom predstavljanju u rujnu 2013. U ožujku 2014. Vlada je javnosti predstavila prezentaciju u kojoj su izvijestili o statusu svih mjera, pa su tako za objedinjenu javnu nabavu naveli da se od kraja veljače do rujna analizara sustav i implementira sofver. Za kraj lipnja bila je najavljena uspostava novog centralnog tijela za središnju javnu nabavu, a kao rok za implementaciju cijelog projekta naveden je prosinac 2015. Bolnice u vlasništvu države provode objedinjenu javnu nabavu.

Jedinstveni novčani centar - nije izvršeno

Kao rok za ovu mjeru neveden je srpanj ove godine. Kao što vidimo, rok nije ispoštovan. Jedinstveni novčani centar je središnje mjesto s kojeg će se administrirati različite naknade u uredima državne uprave, kao što je zajamčena minimalna naknada, doplatak za djecu, rodiljne naknade, naknade za nezaposlene.

Monetizacija autocesta - nije izvršeno

Rok za monetizaciju je kraj ove godine. Vlada je u svojoj prezentaciji navela da će krajem 2014. proces završiti, međutim, sada u svom odgovoru kažu kako bi pregovori o monetizaciji autocesta, odnosno njihovu davanju u dugogodišnju koncesiju, trebali završiti do kraja godine. Kada nacrt koncesijskog ugovora bude gotov, bit će dan ponuđačima, kojima će biti zadan rok za dostavu obvezujućih ponuda. Potom slijedi pregovaraćki postupak s jednim ili više ponuđača.

COP - Centralni obračun plaća - djelomično izvršeno

Centralni obračun plaća projekt je kojim će se s jednog mjesta isplaćivati sve plaće državnih i javnih službenika čime se žele izbjeći nelogičnosti da zaposlenici za isto radno mjesto i iste zadatke imaju različite plaće i dodatke. Iako je rok za ovu mjeru bio kraj 2013. još uvijek nisu svi zaposlenici ušli u taj sustav. Krajem srpnja u sustavu je bilo oko 200.000 zaposlenika, a prema zadnjim informacijama do kraja rujna očekuje se dovršetak mjere koja bi trebala donijeti uštede.

Reorganizacija pravosudnog sustav - nije izvršeno

I kod ove mjere Vlada si je očito zadala ambiciozni rok do kraja 2014., koji neće ispuniti. Sada kažu da će od 1. veljače 2015. godine s radom prestati 43 općinska suda, a s 1. srpnja 2015. godine 39 prekršajnih sudova. Umjesto 33 općinska državna odvjetništva, u budućnosti bi ih trebalo biti 15.

Legalizacija bespravno izgrađenih objekata - u izvršenju

Zbog zahtjeva iz EU država je napokon krenula u projekt legalizacije i to je jedna od mjera koja bi trebala srediti stanje kaosa koje je svih ovih godina vladalo na tržištu nekretnina. Do kraja lipnja 2013., do kada je bio rok za predaju zahtjeva, Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je čak 826.848 zahtjeva za legalizaciju. Od tog broja riješeno je tek 153.419 ili nešto više od 18 posto, no tu nije krivnja na Vladi, već na jedinicima lokalne uprave i samouprave. Cijeli postupak, nastavili se ovim tempom, mogao bi završiti tek za 10 godina.

Objedinjavanje socijalnih naknada - djelomično izvršeno

Stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi 1. siječnja ove godine uveo se novi institut kojim će se kvalitetnije urediti novčane naknade socijalno najugroženijim građanima. Riječ je o zajamčenoj minimalnoj naknadi koja je objedinila četiri dosadašnje socijalne naknade i to: pomoć za uzdržavanje, dvije opskrbnine iz nadležnosti Ministarstva branitelja i produženu novčanu naknadu iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava. No, ostale naknade, kojiih ima preko 70, nisu objedinjene.

Jedinstveno tijelo vještačenja - nije izvršeno

Iako je rok za ovu mjeru bio početak ove godine, Vlada je tek u svibnju donijela zakon koji regulira jedinstveno tijelo vještačenja. Mjera ide za tim da bi se vještačenje provodilo na jednom mjestu što smanjuje administrativne procedure koje su do sada postojale, pa su tako građani morali prolaziti kroz dva ili više sustava vještačenja za ostvarivanje prava. U Vladi sada kažu da je za početak rada potrebno zaposliti 90 vještaka, i to 67 koji su sada zaposleni u HZMO-u, a od 1. siječnja iduće godine postat će zaposlenici novog Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju, vještačenje i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Preostali broj zaposlit će se iz sredstava koji se sada troše za honorarne suradnike.

Transformiranje Državnog inspektorata - izvršeno

U listopadu 2013 započeta je transformacija, a u svibnju ove godine projekt je završen. Više od 800 službenika-inspektora sada su prebačeni u nekoliko ministarstava. Uštede bi trebale iznositi oko 20 posto, a inspektori bi, svaki u svom resoru, trebali biti učinkovitiji.

Povećanje trošarine na goriva i duhan - izvršeno

U ožujku je Vlada donijela novu uredbu o povećanju trošarina na duhan, a u travnju i na goriva. Goriva su u prosjkeu poskupjela za 20 lipa po litri, a cigarete još uvijek nisu poskupjele, ali duhanske kompanije plaćaju veće trošarine.

Ukidanje parafiskalnih nameta - djelomično izvršeno

Rok za ovu mjeru bio je kraj 2013. Ministarstvo financija izradilo je Registar parafiskalnih nameta koji sadrži 244 parafiskalna nameta u vrijednosti 6,41 milijardi kuna. Nadležna ministarstva su u 2013. prijavila i potvrdila provedbu ukidanja ili smanjenja 52 parafiskalna nameta u vrijednosti 375,9 milijuna kuna. No, ostali parafiskalni nameti nisu ukinuti.

Ukidanje poreznih olakšica na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima - izvršeno

Vlada je ispoštovala rok i s početkom godine su na snagu stupile odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u skladu s kojima je ukinuto pravo korištenja porezne olakšice za obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, te na brdsko-planinskim područjima

Korekcija i usklađivanje međustope PDV-a - izvršeno

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2014. stopa od 10 posto povećala se na 13 posto. Time se prihod državnog proračuna povećao za oko 600 milijuna kuna. S ovom stopom oporezuju se usluge u turizmu, ugostiteljstvu, ulaznice z akoncerte, ulja, dječja hrana, isporuka vode, šećer.

Mjera za suzbijanje crnog tržišta najma nekretnina - nije izvršeno

Iako je rok za ovu mjeru bio kraj 2013. Vlada ništa niej napravila po tom pitanju, osim što su rekli kako su “Porezna i Carinska uprava zajedno s drugim tijelima razradile modalitete kontinuirane suradnje u provedbi planiranih mjera. Tvrde i to da inspektori češljaju nekretnine.

Reorganizacija državnih institucija, ustanova i ureda državne uprave - djelomično izvršeno

Rok za ovu mjeru istekao je krajem 2013., ali je obavljen tek manji dio posla. Završeno je pripajanje Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga HAKOM-u, spojile su se i agencije BICRO i HAMAG, Zavod za tlo pripojio se Agenciji za poljoprivredno zemljište, a ukinuo se Centar za stručno osposobvljanje službenika. Fond za naknadu oduzete imovine sada je u Državnoj riznici, a u veljači su prihvaćene izmjene Zakona kojim se umjesto 20, broj ureda državne uprave smanjuje na pet. Od ostalih najavljenih reorganizacija, za početak iduće godine planira se spajanje Hrvatskog zavoda za norme, Državnog zavoda za mjeriteljstvo i Hrvatske akreditacisjek agencije, te Hrvatskog mjeriteljskog instituta. Tu je još i spajanje Agencije za investicije i konkuretnost i Agencije za javno privatno partnerstvo, te ukidanje Agenciej za opremu pod tlakom i pripajanje Upravi Minsitarstva gospodarstva. Planira se i restrukturiranje mreže javnih instituta, te uključenje Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom u Državnu riznicu.

Reforma plaća u javnom sektoru - nije izvršeno

Rok za ovu mjeru bio je drugi kvartal 2014. Od ove reforme puno se očekivalo, ali na kraju smo dobili tek ispravljanje i ujednačavanje koeficijenata, odnosno smanjenje plaća rukovodećim ljudima u pojedinim agencijama. Tek zadnjih mjeseci počelo se govoriti o rezanju plaća, onih većih od 10 tisuća kuna neto, ali i svih ostalih.

Masterplan bolnica - nije izvršeno

Masterplan bolnica, najavljivan kao velika reforma zdravstva, odlaskom ministra Rajka Ostojića potpuno je zapostavljen. Odnosno sada se najavljuje izmjene tog masterplana kojeg je Vlada povjerila stranim stručnjacima i za njega platila 200 tisuća eura. Sada je taj masterplana povučen, a revidiran bi u Sabor trebao doći u rujnu.

Smanjenje izdataka za lijekove na recept i uvođenje besplatne i dopunske liste pomagala - izvršeno

HZZO je početkom godine proveo postupak javne nabave za utvrđivanje cijena lijekova za osnovnu i dopunsku listu lijekova kojim će se smanjiti izdaci za lijekove za procijenjenih 8 posto, odnosno za oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini. Uvela se i osnovna i dopunska lista pomagala.

Kontrola bolovanja - izvršeno

U 2013. je za čak 1,3 milijuna smanjen broj dana bolovanja, a broj dnevno bolesnih je bio manji za 4.209. Te brojke rezultat su strožijih kontrola bolovanja koje je u prošloj godini proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ukupna stopa bolovanja u 2013. godini iznosila je 2,85, dok je u 2012. godini iznosila 3,11.

Restrukturiranje mreža škola i programa - nije izvršeno

Ovom mjerom planiralo se neke manje područne škole ukinuti, međutim ništa od toga nije ostvareno. Rok je zadnji kvartal ove godine, međutim, u toj će se fazoi tek izraditi zakoni koji prata mjeru. U prvom kvartlau 2015. planira se napokon i izrada mreže škola, a tek u 2016. i implementacija.

Usklađivanje nadležnosti lokalne samouprave s fiskalnim kapacitetom - nije izvršeno

S ovom reformom se nije niti započelo. O decentralizaciji i reorganizaciji jedinica lokalne uprave i samouprave napravljena je i studija koju je Vlada naručila, ali na kraju, čini se da od reforme neće biti ništa. Vlada je priznala kako ne kani ukidati općine, gradove i županije već da samo planiraju malo drugačije nadležnosti s obzirom na broj stanovnika.

Reforma mirovinskog sustava - u izvršenju

Usklađivanje mirovina povoljnije je nego do sada, a mirovine prema posebnim propisima usklađuju se ovisno o kretanju BDP-a i stanju državnog proračuna. Postupno će se produživati dobna granice na 67 godina za starosnu i 62 za prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 2031. do 2037., a omogućava se i odlazak u mirovinu osiguranicima s 41 i više godina staža osiguranja i sa 60 godina života bez penalizacije.

Privatizacijski projekti - nije izvršeno

Od najavljenih velikih privatizacija trgovačkih društava u državnom vlasništvu, niti jedna nije riješena osim Croatia osiguranja. Hrvatska poštanska banka, HŽ Cargo, Croatia Airlines i mnoge druge državne tvrtke ponuđene su ili na prodaju ili na dokapitalizaciju.