VELIKI INTERVJU S VRŠITELJEM DUŽNOSTI DEKANA FILOZOFSKOG 'Plenum ne predstavlja većinu, a njihova 'demokracija' je zapravo samovolja i anarhija'

I u svojoj prošlosti zagrebački Filozofski fakultet uvijek je bio mjesto burnih rasprava, ideoloških sukoba, temperamentnog iskazivanja stajališta samih studenata. Nije se mnogo promijenilo ni do danas, s tim da prvi čin studentske pobune protiv sada već bivšeg dekana dr. Vlatka Previšića nije i kraj priče koja se vuče i očito će se još vući oko ovog prestižnog fakulteta.

U javnosti se više čuje ona “pobunjenička strana” pa je teško doći do prave slike što se sve događa na Filozofskom fakultetu. Profesor dr. Željko Holjevac, obnašatelj dužnosti dekana Filozofskog fakulteta, u razgovoru za Jutarnji list kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova saga, koja se vuče mjesecima, nastavi i dalje.

Kakva je trenutačno situacija na Filozofskom fakultetu, jesu li se strasti smirile i postoje li još uvijek tenzije?

- Situacija je na fakultetu još nestabilna. Nedavna sjednica Vijeća fakulteta, kao ni prethodna u rujnu, nije održana jer je dio vijećnika napustio vijećnicu. Zbog izostanka kvoruma nisu mogle biti donesene odluke važne za nastavnike Filozofskog fakulteta i znanstvenike s drugih ustanova.

Time su stotine djelatnika, a dijelom i studenata, postali taoci ultimativnih zahtjeva dijela članova Vijeća. Problem je za privremenu fakultetsku Upravu u tome što ti zahtjevi traže sukob sa zakonom, Statutom fakulteta i sa sveučilišnim tijelima.

Što je to “plenum”, na koji se često pozivaju oni koji traže promjene na Filozofskom fakultetu?

- Plenum je oblik neformalnog okupljanja manjeg dijela studenata Filozofskoga fakulteta, usporedimo li nekoliko desetaka ili najviše nekoliko stotina onih koji se na plenumu okupljaju s ukupno blizu osam tisuća studenata koliko ih trenutno studira na fakultetu. Studenti imaju pravo na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova, neovisno o obliku organiziranja, ali problem je u tome što u takvom okupljanju mogu sudjelovati svi građani, bili oni studenti ili ne. Problem je i u tome što se plenum izrodio u paralelno tijelo koje djeluje izvan proceduralnih okvira, postavši ujedno platformom za političko djelovanje, što akteri tzv. direktne demokracije, a zapravo samovolje i anarhije, i ne kriju.

Je li Studentski zbor povezan s plenumom, u kojem su odnosu?

- Umjesto da ostvaruje svoje zadaće kao studentsko izborno predstavničko tijelo, u skladu sa zakonom, Studentski zbor Filozofskoga fakulteta podredio se plenumu, koji konzultiraju i predstavnici studenata u Vijeću fakulteta kako bi znali što moraju zastupati, iako ih u Vijeće bira Studentski zbor.

Ponekad se stječe dojam da su studenti u vezi s nekim odlukama instrumentalizirani sa strane. Kakav je vaš dojam?

- Takav dojam ostavlja npr. plenum. Na njemu se pojavljuju i akteri izvan akademske zajednice, a njegovo djelovanje ponekad podržavaju i predstavnici interesnih skupina, nevladinih udruga i, štoviše, političkih stranaka.

Javnost je to mogla vidjeti i na posljednjem plenumu prije razrješenja dekana Previšića, na kojem su se pojavili i političari, npr. Ranko Ostojić i Aleksandra Kolarić. Fakultet je znanstvena i visokoobrazovna ustanova, a ne poligon za politička nadmetanja i, možda, predigru za destabilizaciju Sveučilišta.

Dojam je da se u javnosti čuje samo jedna strana, a druga nema prilike izreći svoje stavove?

- Jedna strana je vrlo glasna i uživa vidljivu naklonost dijela medija sklonih senzacionalizmu ili samo jednom dijelu političkoga spektra. Druga strana rijetko ima prilike, a ljudi koji ozbiljno rade u znanosti i nastavi teško nalaze i dovoljno vremena da iskažu svoje stavove u javnosti.

Mnogi su to zorno vidjeli u emisiji Otvoreno 22. rujna ove godine, gdje su obje strane bile pozvane, i mogli su jasno uočiti kako voditelj Novokmet daje prostora koliko hoće strani koja je prisutnija u medijima, prekidajući drugu stranu i otežavajući joj da iznese činjenice ili argumente.

U drugim medijima druge strane gotovo i nema.

U objavama u kojima se traže promjene na fakultetu u potpisu se često javlja “inicijativa”. O čemu je konkretno riječ?

- Riječ je o dijelu članova Fakultetskoga vijeća i njihovih zamjenika koji inzistiraju na omogućavanju daljega punopravnog sudjelovanja onih predstavnika studenata u Vijeću kojima je izbor poništen odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 13. rujna 2016. te je odlukom rektora određeno da se 21. i 22. studenoga ponove izbori za Studentski zbor.

U pitanju je, očito, njihova izborna računica: oni, naime, traže hitno pokretanje procedure izbora novoga dekana, ne prihvaćajući da je potrebno provesti već raspisane izbore za zakoniti Studentski zbor koji bi izabrao legitimne predstavnike studenata u Vijeće, što je preduvjet za izbor dekana po proceduri koja je propisana Statutom fakulteta.

Koji su razlozi poništenja izbora članova Studentskog zbora i predstavnika studenata u Vijeću fakulteta?

- Nalaz revizije pokazao je da je na izborima za Studentski zbor Filozofskoga fakulteta dvjestotinjak od oko 7800 studenata izabralo 11 članova koji su onda izabrali 13 studentskih predstavnika u Fakultetsko vijeće. To je izravno kršenje Zakona o Studentskome zboru koji propisuje da se u Studentski zbor bira najmanje onoliko članova koliko u vijeću visokog učilišta ima studentskih predstavnika.

A pri izboru članova Vijeća iz reda studenata nije se vodilo računa o ravnomjernoj zastupljenosti po studijima i godinama studija, što je u neskladu sa Statutom fakulteta. Naime, od 13 studentskih predstavnika u Vijeću 7 ih je bilo samo s jednoga od ukupno 23 odsjeka Filozofskoga fakulteta.

Biste li mogli dopustiti da studenti iz tog prethodnog izbora sudjeluju u radu Vijeća?

- Vodeći se potrebom za dijalogom na fakultetu, studentima iz prethodnog izbora koji su došli na sjednicu Vijeća fakulteta bio sam spreman dopustiti da ostanu na sjednici, prate rad Vijeća, pa čak i da sudjeluju u raspravi.

Ali oni ne mogu biti službeno pozvani na sjednicu, ne mogu imati pravo odlučivanja niti se mogu računati u kvorum, jednostavno zato što je to protivno važećoj odluci Senata koja se mora poštovati jer je Filozofski fakultet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

-----------------------------

Želimo uvesti nove programe, a ne možemo dok tijela ne rade

Koji su danas glavni interesi Filozofskog fakulteta kada je riječ o mladim znanstvenicima, studentima i za što se vi zalažete?

- Fakultet treba ispuniti različite obveze iz akreditacijske preporuke u skladu s izvješćem međunarodnoga povjerenstva, npr. donijeti strateški plan. Fakultet je prije nekoga vremena priredio i plan uvođenja novih programa koji bi bili povoljniji za studente, a podigli bi vrsnoću nastave i znanstvenog rada, no zbog teškoća na fakultetu ta se inicijativa ne može pokrenuti dok tijela nesmetano ne prorade. U pozivu na jednu izložbu prije nekoliko mjeseci pisalo je da je fakultet “mjesto gdje se stječu konkretna i korisna znanja, ali i mjesto na kojem se proširuju svjetonazori, gradi tolerancija i uči prihvaćanje različitosti”. Upravo za to se zalažem.

Postoji li dijalog na fakultetu da se dođe do rješenja koja bi zadovoljila i studente druge?

- Čim sam imenovan, pozvao sam sve na konstruktivan dijalog unutar zakonskih i statutarnih okvira. Nedavno sam predložio i da se pitanja od interesa za studente odgode ili rasprave na Vijeću te ako je moguće pozitivno riješe, uz uvjet da ih Vijeće naknadno potvrdi. Pozivamo i nadalje sve na argumentirani i demokratski dijalog.