VELIKI INTERVJU S PREMIJEROM Plenković za Jutarnji o preslagivanju, Agrokoru, Mostu, Bernardiću, previranjima u HDZ-u i spornoj izjavi Milijana Brkića

S premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarali smo u srijedu poslijepodne, neposredno nakon što je jedan od zastupnika manjina, Furio Radin, javno otkazao svoj glas njegovoj Vladi. Naš razgovor kasnio je od dogovorenog termina jer je premijer Plenković izvanredno primio Radina na razgovor. Naravno, ključna tema toga i svih ostalih dana bila je većina u Saboru i slaganje nove Vlade.

Kako ćete i s kime složiti novu većinu? U ovom trenutku na vlasti vas drži šarena koalicija s desetak različitih opcija. Kako ćete u lipnju složiti novu većinu?

Korisno je podsjetiti kako je SDP tempirao inicijativu za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću upravo pred lokalne izbore s ciljem destabiliziranja Vlade. Naš dojučerašnji partner Most nasjeo je na taj manevar i odabrao stranu oporbe iz predizbornih razloga. HDZ i Most su kao partneri već prošli sličnu situaciju s inicijativom oporbe glede ministra Barišića, kada smo nakon niza razgovora dogovorili kako riješiti problem. Tada ni ministri iz Mosta na Vladi nisu digli ruku protiv Barišića, a saborski zastupnici Mosta nisu sudjelovali u raspravi i bili su suzdržani prigodom glasovanja. I ministru Barišiću je, naravno, tada ostalo povjerenje, tj. inicijativa nije uspjela. Ministar Marić jedan je od najkvalitetnijih članova Vlade. Hrvatska ima kontinuirani rast BDP-a, smanjen je javni dug, kao i proračunski deficit. Bilježimo rast industrijske proizvodnje, rast potrošnje, značajan rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti, rast izvoza, kao i rast plaća uslijed poreznog rasterećenja. Izgledi kreditnog rejtinga iz negativnih su došli u stabilne. Dakle, svi ekonomski pokazatelji su pozitivni. Činjenica da je Marić u dijelu svoje karijere radio u privatnoj kompaniji, po meni ga ne diskvalificira od obavljanja javne dužnosti ministra financija, posla koji radi iznimno dobro. Smeta mi da je naš politički partner zauzeo stav da kolega Marić mora otići prije nego što je mogao izložiti svoje stavove, npr. na sastanku Kluba Mosta, prije nego što se odvila saborska rasprava i prije nego što je Vlada argumentirano otklonila manjkav zahtjev oporbe. To je razlog zbog kojeg je prestala suradnja HDZ-a i Mosta. Teret krivnje je na Mostu, koji je odabrao SDP iz kalkulantskih razloga uoči lokalnih izbora. Odmah nakon sjednice Vlade, na sastanku Predsjedništva HDZ-a dobio sam potporu za tri zaključka. Prvo, svi su podržali odluku o raskidu suradnje s Mostom. Drugo, dobio sam mandat da pregovaram s parlamentarnim strankama o novoj parlamentarnoj većini. I treće, ako se ocijeni da ti pregovori neće rezultirati stabilnom parlamentarnom većinom i funkcionalnom Vladom, ide se na izbore. Dakle, mi smo trenutno u fazi razgovora. Oni se, naravno, odvijaju u ozračju pred lokalne izbore. 



Ne zabrinjava vas što trenutno svi javno govore da neće s HDZ-om? Po toj logici, vi sada nemate većinu.

Gledajte, inicijativa oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru Mariću je propala. Zahtjev za opoziv bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora, Bože Petrova, potpisalo je 79 zastupnika. Izabran je novi predsjednik, Gordan Jandroković, s potporom 76 zastupnika, znači apsolutnom većinom, premda mu po poslovniku nije trebalo toliko glasova. Mogao se izabrati i relativnom većinom. Dogovor je napraviti stanku zasjedanja Sabora i na prvoj idućoj sjednici u lipnju, nakon drugog kruga lokalnih izbora, predstaviti nove ministre. I do tada imamo vremena za staložen dijalog, da svi odrade lokalnu kampanju kako najbolje mogu. Potom ćemo doći u poziciju da ocijenimo preferira li većina aktera koji su u ovom sazivu političku stabilnost ili nove izbore. HDZ je spreman za obje opcije.

Je li vam sada žao što prošlog tjedna u petak niste donijeli jednako odlučnu odluku kao onu o izbacivanju ministara Mosta iz Vlade da se prekine cirkus u Saboru i da se ide na parlamentarne izbore 4. lipnja, u vrijeme drugog kruga lokalnih izbora?

Moja politička logika i svojevrsna mantra je politička stabilnost Hrvatske. Vratio sam se prošle godine iz Europskog parlamenta, zajedno s kolegom Stierom, s ciljem da pomognemo zemlji i stranci u projiciranju stabilnosti i normalnom funkcioniranju. Da imam i najsitniji element bilo kakve veze s korupcijom, nikada se ne bih bavio politikom. Moje su namjere sasvim čiste, dobronamjerne i usmjerene na boljitak Hrvatske. Tako vodim HDZ. Tako vodim i Vladu. Ne želim profitirati na jednom atraktivnom potezu pa da tom logikom dobijemo nešto više na izborima. Moja je logika održati smjer rješavanja problema i stvaranja preduvjeta za gospodarski rast i razvoj, za pravnu sigurnost i za društvenu solidarnost. To su temelji moje politike. Sve što radimo, radimo na tom tragu. Kriza u Agrokoru je plod brojnih procesa kroz niz godina. Našu je Vladu dopalo da taj problem rješava.

Može li Vlada uopće riješiti taj problem?

Kako smo mi išli riješiti taj problem? Imali smo tri scenarija: naći neki način koji bi omogućio dodatno kreditiranje kompanije i odgoditi krizu na kratki rok. Drugi je bio pustiti stečajne postupke ili pak posegnuti za nekom vrstom nacionalizacije. No, tada bismo preuzeli dugove Agrokora na svoja leđa. Odabrali smo srednju i jedinu logičnu opciju da nađemo zakonsko rješenje koje nam omogućuje izvanrednu upravu, i to uz privolu same kompanije, čime se Zakon aktivirao. Iza tog procesa stali su svi koji su relevantni. Stala je kompanija, stali su vjerovnici, dobavljači, a i zaposlenici. Spriječili smo tsunami koji bi imao lančanu reakciju na hrvatski gospodarski i financijski sustav. Išli smo za tim da održimo radna mjesta, da održimo funkcioniranje kompanije i da joj damo vremena da, uz najrenomiranije savjetnike, koji su i odabrani, dobije period za kvalitetno restukturiranje. To smo uspjeli i u tom procesu ćemo ustrajati. 
Istodobno, prvi smo koji želimo vidjeti je li bilo nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, knjigama i financijskim izvješćima. Inzistiram na tome da onaj tko je kriv za to i odgovara. Na zahtjev glavnog državnog odvjetnika, Vlada je donijela rješenje o preraspodjeli 5 milijuna kuna iz državnog proračuna DORH-u da bi mogao angažirati financijske stručnjake, vještake, kao i kolege iz drugih županijskih državnih odvjetništava u radu na slučaju Agrokor. Razvidno je da nadležno županijsko državno odvjetništvo samostalno nema kapaciteta za ovako zahtjevnu operaciju. Vlada pomaže tijelu koje je nadležno za kazneni progon kako bi imalo sve potrebne alate i ljude da rješava slučaj. To je ona fina nijansa oko toga kako funkcionira vladavina prava i pravna država u zemlji koja je članica EU i zemlji koja je članica NATO-a, koja ima 27 godina demokracije.


Jeste li spremni zbog dimenzija slučaja Agrokor okupiti veliku koaliciju, recimo sa SDP-om, ili Vladu nacionalnog jedinstva?


Ja bih volio da se u slučaju krize u Agrokoru svi politički akteri ponašaju odgovorno. Mi smo prije nego što je taj zakon došao na Vladu pozvali kolege iz opozicije, objasnili im temeljne konture, na odborima im pojasnili o čemu se radi, nastojali ih privoljeti da podrže zakon. Mi smo napravili napor da postignemo konsezus. To se sada malo zaboravlja. Oni su znali u kojem smjeru idemo i imali su priliku stati iza toga. Javnost mora znati da su za taj zakon glasali i zastupnici i ministri iz Mosta, jer smo s njima radili sve do najsitnijeg detalja. Slučaj Agrokor mora imati transformativni učinak na metodologiju poslovanja u Hrvatskoj. Ovo je prilika za izgradnju novog, pravednijeg modela cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.


Pa gdje je onda pukla koalicija Mosta i HDZ-a?

Pukla je na ovoj principijelnoj temi.

Jeste li odluku oko Mosta donijeli zbog jednog ili niza prijepora?

Moja suradnja s ministrima iz Mosta, što se tiče pristupa i inteziteta komunikacije, dijaloga i načina bavljenja pojedinim temama apsolutno je bila identična kao i s članovima Vlade iz HDZ-a ili nestranačkim ministrima. Da je netko snimao naše sjednice i naše razgovore, a došao je iz neke zemlje da ne zna baš tko je tko, taj nikada ne bi mogao dokučiti tko je iz koje stranke. To je jedno. Drugo, nastojim uvijek izgladiti uglove koliko god mogu i pronaći konsenzus. Tako je bilo u vezi Mostovih jamstava kada smo vodili pregovore prije predstavljanja programa Vlade. I oko ispunjavanja jamstava kasnije i svih dogovora koje smo postigli. Što se tiče HDZ-a, sve što je dogovoreno prema Mostu mi smo ispunili. Ovdje se radi o prethodnom političkom pitanju u kojem imate temeljni trenutak povjerenja: ili ste zajedno u jednom projektu ili niste. Unprijed sam dao do znanja Boži Petrovu da je naša dosadašnja suradnja, ovakva kakva jest, gotova bude li Most protiv ministra Marića. To je bilo sasvim jasno i dilema u tome nije bilo.

On je ipak djelovao prilično iznenađeno na dan kada se to dogodilo.

Gledajte, o meni stalno govore da sam prediplomatičan, pretaktičan, previše europski... Ali, to je odabir načina komunikacije i normalnog rješavanja problema. Ovo su pitanja na koja bilo koji lider, bilo koji predsjednik Vlade, pa čak i bilo koji kapetan nogometne momčadi ne bi reagirao drukčije.

Koja je minimalna većina u Saboru s kojom biste nastavili vladati?

Bilo je Vlada koje su funkcionirale na 77, 78, 79 zastupnika. Sve što je između 77 i 80, može dobro funkcionirati. Ponekad je i manja većina funkcionalnija.


Prigovara vam se da sam donosite odluke, da se ne savjetujete s Predsjedništvom HDZ-a. Što je vaš odgovor na te primjedbe?

Sve što radimo kao vodstvo HDZ-a radimo transparentno. Sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke odvijaju se redovito jednom mjesečno. O svim strateškim odlukama, kao što je odabir koalicijskog partnera, raspravljali smo svi zajedno 12. rujna u prostorijama Gradskog odbora HDZ-a u Gundulićevoj. I na Predsjedništvu stranke i na Nacionalnom vijeću svi mogu reći što žele i s kime žele koalirati. Zajednički smo odabrali Most. Bio sam jedan od onih koji je želio ići s Mostom - suprotno nekim informacijama u medijima da sam oduvijek preferirao neku drugu stranku. Baš zato što sam bio neopterećen ranijim odnosom HDZ-a i Mosta, želio sam dati šansu suradnji. Kad je riječ o odluci poput ove o razrješenju ministara, tu baš nemate puno prostora za sazivanje izvanredne sjednice Predsjedništva dok vam u istom trenutku traje Vlada koja je u hrvatskoj praksi toliko transparentna na način da ide uživo na TV-u i na internetu.

Jesu li vam u HDZ-u to zamjerili?

Ne, na sastanku Predsjedništva koje je održano dva sata nakon Vlade, ali baš svi, doslovno svi, podržali su tu odluku.

I Hasanbegović?

I on. Riječ su uzeli svi koji su bili na tom sastanku. 


Kako je reagirao Davor Ivo Stier?

Jednako. Podržao je odluke.

Je li on i dalje uz vas čvrsto?

Naravno da je.


Šef oporbe Davor Bernardić slao vam je pismo i nudio se za kavu i razgovor. Niste mu odgovorili. Hoćete li u budućnosti tražiti mišljenje oporbe?

Čovjek sam dijaloga. Davoru Bernardiću odmah sam čestitao na izboru za predsjednika SDP-a. Sjećate li se kada su završili parlamentarni izbori - je li itko iz SDP-a koji je tada izgubio izbore čestitao HDZ-u? Pogledajte koliki broj prijedloga za izglasavanje nepovjerenja i interpelacija, ustavnih tužbi i prijava navodnih sukoba interesa dolazi iz SDP-a. Dok mi rješavamo najvažnije i najkrupnije probleme hrvatske države. A oni bi, istodobno, deklarativno htjeli dijalog. Jasno sam poručio: odlučite se hoćete li ozbiljan i otvoren dijalog u trenucima kada zemlja ima puno ozbiljnih tema na dnevnom redu Vlade ili želite stalno imati incijative kojima želite destabilizirati Vladu. Za ovu posljednju o ministru Mariću, čak je i bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić rekao da inicijativa koja ide za time da se u ovakvim okolnostima ruši ministra financija za zemlju nije baš osobito mudra. Tko je uopće ovo sve pokrenuo?

Jeste li imali kontakte sa zastupnicima SDP-a?

Ne.

Je li moguća koalicija HDZ-a i SDP-a?

Sa SDP-om ne razgovaramo o koaliciji. A što se tiče razgovora s parlamentarnim strankama, vodite računa da smo mi u listopadu u jednom trenutku podvukli crtu i rekli da imamo 91 potpis. Mogli smo imati i više. Mi razgovaramo s kolegama iz drugih parlamentarnih stranaka i pronaći ćemo način da postignemo dogovor o programskim temeljnim ciljevima nakon lipnja.

Hoćete li odmah nakon lokalnih izbora predložiti nove ministre?

To je normalna procedura. Nema drame. Nove ministre predložit ćemo u lipnju.



Stoji li iza Hasanbegovićeva bočnog udara Tomislav Karamarko ili ljudi koje je on promovirao u vrh stranke?

Mislim da je Hasanbegović sam napravio svoj odabir i svoju odluku. On je sigurno ozbiljan čovjek i vjerujem da je bio upoznat s odredbama Statuta HDZ-a. U trenutku kada odete na listu neke druge stranke, sami ste sebe isključili iz stranke. Tko stoji iza njegovih poteza? Nemam pouzdanih saznanja da bih mogao sa sigurnošću izvoditi zaključke. Vrijeme će pokazati.


Očekujete li njegovu podršku Vladi u Saboru?

Jedan je okvir suradnje s njim, dok je bio član HDZ-a, njegovom voljom zaokružen. Buduće odnose ćemo dogovarati. Ne zatvaram vrata za suradnju, niti za to imam razloga. Nisam to radio ni prije. Ako se sjećate, ponudio sam mu da bude predsjednik važnog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, što on nije prihvatio.


Jesu li previranja u HDZ-u motivirana time što je ostalo puno neostvarenih ambicija ili je posrijedi otpor prema vašoj politici razvijanja HDZ-a kao stranke umjerene desnice?

Moguće je i jedno i drugo. Ono što mislim da radim dobro i za HDZ i za državu jest da ga pozicioniram točno tamo gdje ga je prvi predsjednik Republike Hrvatske i utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman htio pozicinirati. A to je desni centar. Tu nemam nikakvih dilema jer znam što je predsjednik Tuđman htio i isto tako znam što je dobro danas za Hrvatsku u europskom kontekstu. Moja kontinuirana poruka je da želim dati vjeorodostojnost strankama političkog mainstreama. Strankama matice - koje u internetsko-komunikacijskom i visokotehnološko medijskom vremenu, gdje, nažalost, mnogi na površan način i nerijetko nabrzinu donose zaključke - imaju dovoljno široku i kvalitetnu bazu članova, platformu i program te potrebne filtre da jasno artikuliraju svoje politike. Stranke matice su jedina zapreka onima koji su nastali na protestnoj antisistemskoj bazi i čiji je cilj rušenje jer su im svi dosadašnji a priori krivi za nešto. Model političkog konteksta i aktualnih epizoda u hrvatskoj politici može se kroz širu prizmu definirati i kao svojevrsni sukob stranaka matice s protestnim pokretima. Ima li u stranci i malih razočaranja u smislu osobnih ambicija? To je moguće i ljudski. Ali, to u svojoj biti nije ključno. Važan je smjer kojim idu stranka i država. Vidim koji su trendovi i znam što je za zemlju koja ima samo 27 godina iskustva demokratskog sustava dobro i korisno. I za naše institucije i za naše vrijednosti.

Koji su vam europski uzori po tom pitanju?

CDU je u svakom slučaju ozbiljna stranka s kojom mi vodimo dijalog i imamo komunikaciju. Razgovaramo i s drugim sestrinskim strankama koje su s nama u Europskoj pučkoj stranci. Naučio sam kroz tri i pol godine rada u klubu EPP-a da se ne moramo oko svih detalja usuglasiti, ali jako dobro znamo koje su naše vrijednosti i što je dobro za naše zemlje. To zna i član Moderata u Švedskoj, to zna i član CDU-a u Njemačkoj, član republikanaca u Francuskoj, a to znamo i mi iz HDZ-a u Hrvatskoj. Vidio sam koje su agende drugih političkih skupina, a osobito populista i antisistemskih stranaka. Stvari su vrlo jasne: imate ili rušilačku ili graditeljsku agendu. Ja biram graditeljsku. U gospodarstvu, socijali, sektorskoj politici i osobnoj odgovornosti.



Očekujete li povezivanje konzervativne političke osovine - dio Mosta, Hasanbegović, Markić, Esih itd. - te koji bi bio njezin potencijal?

Treba tek vidjeti na kojoj bi se političkoj platformi takva nova opcija formirala. Poznajem biračko tijelo HDZ-a i očekivanja ljudi jer sam često u hrvatskim županijama i gradovima. Razgovarajući s biračima HDZ-a, uvjeren sam da politika koju provodimo nailazi na odobravanje i podršku. Velika većina ljudi prepoznaje naš angažman i zalaganje za osobno domoljublje, odgovornost, poduzetničke slobode, osnaživanje obitelji i društvenu solidarnost. Ta su načela u temeljima filozofije narodnjačkih i demokršćanskih stranaka, koje mi provodimo.


Je li to što je vaš zamjenik Milijan Brkić rekao o manjinama dijametralno suprotno politici za koju se vi zauzimate?

Zastupnici nacionalnih manjina naš su pouzdan partner i dio parlamentarne većine od prvog dana odlukom Nacionalnog vijeća HDZ-a. To se vidjelo i proteklih dana u Hrvatskom saboru. Detaljno smo s njima razgovarali, pojasnili situaciju i oni su nas bezrezervno podržali. Što se izjave zamjenika predsjednika HDZ-a, kolege Brkića, tiče, trebalo bi ipak malo pojasniti činjenice. Prvo, izjava koju je zastupnik Pupovac dao za jednu televiziju je netočno prenesena u većini hrvatskih medija. Izjava ne implicira da bi on određivao sastav buduće hrvatske Vlade. Milijan Brkić je odgovorio na interpretiranu i nepotpunu rekonstrukciju izjave Milorada Pupovca te nisam siguran da je u tom trenutku vidio izvorni tekst ili barem čuo što je točno rekao Pupovac. I onda je nespretno odgovorio na dio pitanja na način koji je neprimjeren prema manjinama - što zasigurno nije politika HDZ-a. Politika Vlade i HDZ-a je uključivost prema nacionalnim manjinama, a budući sastav Vlade bit će plod dogovora nove parlamentarne većine i odabira ljudi koje ću kao predsjednik Vlade predložiti Saboru. Prema tome, HDZ, a i kolega Brkić, žele imati inkluzivnu politiku prema manjinama, društvo koje je tolerantno, u kojem većina vodi takvu politiku u kojoj se poštuju manjine i društvo u kojem se svi osjećaju dobro.


Jeste li razgovarali s Furiom Radinom, koji je zbog te izjave povukao svoj glas Vladi?

Razgovarali smo vrlo temeljito. On jako dobro razumije koji su moji stavovi i koja su zajednička načela i mislim da smo tu stvar razriješili. Što se mene tiče, inkluzivna politika s manjinama u parlamentarnoj većini i s punim poštovanjem prema manjinama u Hrvatskoj naš je cilj.



Što predviđate Mostu, hoće li HDZ-u oteti “tvrđe” biračko tijelo, hoće li se Most profilirati u političku stranku krajnje desnice, hoće li ostati odlučujući faktor u formiranju i buduće Vlade?

Moja je ideja bila da se partnerstvom pomogne Mostu da se profilira kao politička stranka. Za razliku od kolega iz Mosta, koji su s popriličnom gorčinom mnogo toga izgovorili posljednjih dana, od mene niste čuli ni riječ o bivšim ministrima koja bi bila negativna, niti ću je izgovoriti. Na njima je da pokušaju na temelju ideja i platforme, kakva god ona bila, pronaći svoje biračko tijelo i pronaći svoj politički prostor. Kako će to ostvariti u trenutku kada nisu dio vlasti, pitanje je za njih. I tu ćemo vidjeti od čega su oni napravljeni.

Koliko ima scenarija za rasplet političke krize (manjinska vlada, stabilna većina, prijevremeni izbori u ljeto ili u jesen)?

Postoje jasni ustavni rokovi u kojima se izbori moraju propisati. Moja je zadaća na temelju zaključka Predsjedništva HDZ-a da razgovaramo o rekonfiguriranoj parlamentarnoj većini, predstavimo nove ministre i nastavimo raditi na provedbi programa. To je zadaća broj jedan. Zadaća broj dva jest da, ako iz nekog razloga ne budemo u poziciji ocijeniti da smo dogovorili stabilnu parlamentarnu većinu, idemo na nove izbore, za koje je HDZ spreman. Nema treće opcije.


Kako se u EPP-u gleda na krizu Vlade u Hrvatskoj?

Ja sam odmah nakon sjednice Vlade u petak otišao u Bruxelles. Sastao sam se najprije s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom pa sam sutradan ujutro bio na sastanku u vrhu EPP-a i u cijelosti im objasnio situaciju. Imaju razumijevanja, naravno da žele stabilnost i nastavak rada Vlade jedne države članice EU i jedne vlade koja je EPP-ova. Tada sam dogovorio s kolegom Cerarom i predsjednikom Komisije Junckerom rješavanje jednog od najkrupnijih problema, a to su dugački redovi na granicima nastali temeljem provedbe revidiranog schengenskog zakonika. Usuglasili smo da granična policija, nakon što čekanje bude dulje od 15 minuta, prelazi sa sustavnih na ciljane kontrole. To govorim jer sam i u ovakvoj krizi pronašao način da riješimo pitanje o kojem ovisi turistička sezona. Moja je zadaća da se bavim krupnim bitnim pitanjima za hrvatsko društvo. Na to sam fokusiran unatoč ovom, malo živahnijem političkom razdoblju.

Koliko vas ova kriza Vlade sputava u reakcijama na rješavanje problema arbitraže sa Slovenijom, MOL-ovu ponudu otkupa Ine...?

Bavimo se svim temama. Što se arbitraže tiče, tu je stav Hrvatske vrlo jasan. Mi smo u ljeto 2015. konsenzualno zaključili da više nećemo sudjelovati u arbitraži jer je arbitražni proces nepovratno kontaminiran nezakonitim postupanjem slovenske strane. Što god Arbitražni sud odlučio temeljem konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatska se ne smatra vezanom tom odlukom i tu se naša politika nije nimalo promijenila.

Radi li se na planu otkupa Ine od MOL-a?

Da nisam kao predsjednik Vlade sasvim jasno razumio da postoji namjera MOL-a da proda svoj udjel u Ini, onda mi u ovu operaciju i njezinu pripremu ne bismo niti išli. Ono o čemu sada razgovaramo su načini i modaliteti koji bi bili najprimjereniji da se taj posao realizira. Taj se posao ne može realizirati preko noći i za njega je potrebna stručna ekonomska i financijska analiza. Kada taj proces dođe u zreliju fazu, ići ćemo u konkretne korake, ali na tome stručnjaci kontinuirano rade.



Trenutno je najneizvjesniji problem hoće li Agrokor dobiti kredit. Postoji li opcija da Agrokoru kredit da HBOR?

Mislim da je puno izglednija opcija da svježu likvidnost daju komercijalne banke, bilo hrvatske, bilo strane. Razgovori koje vodi izvanredni povjerenik, u kojima Vlada pomaže svojim kontaktima, prema onome što znam urodit će plodom. Normalno poslovanje koncerna i priprema za turističku sezonu se nastavljaju. Izvanredna uprava osigurala je isplate plaća za sve zaposlenike za svibanj. Ugledna revizorska kuća provodi reviziju poslovnih knjiga Agrokora, a renomirani međunarodni financijski i pravni savjetnici s izvanrednom upravom rade na planu dugoročnog restrukturiranja kompanije.

Hoće li doći do šire rekonstrukcije Vlade? O tome se naveliko speukiralo prije krize Vlade.

To su bile medijske spekulacije i od mene to niste čuli nikada. Ni od bilo kojeg ministra.

Kako ste doživjeli razgovore predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović s parlamentarnim strankama i mislite li da će nestabilnost Vlade jačati poziciju predsjednice?

Na dan razgovora bio sam u dva i pol mjeseca prije dogovorenom posjetu Austriji. Išao sam na poziv kancelara Kerna u Beč, gdje smo imali odlične razgovore i s njim i s predsjednikom Van der Bellenom. Nije bilo razloga da mijenjam taj program jer smo u to vrijeme već imali 76 potpisa za izbor novog predsjednika Hrvatskog sabora. Predsjednica je donijela odluku da želi voditi razgovore s parlamentarnim strankama, nakon čega je zaključila da većina ne želi nove izbore. To je ono što je bitno. Predsjednica Republike temeljem Ustava treba se brinuti za redovno i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti i njezino je pravo da obavi te razgovore.


Što bi za vas točno predstavljao uspjeh na lokalnim izborima?

HDZ će i na ovim lokalnim izborima pokazati da je uvjerljivo najsnažnija politička snaga u zemlji. I dalje ćemo imati najveći broj župana, gradonačelnika i načelnika, kao i zastupnika u općinskim, gradskim i županijskim predstavničkim tijelima. HDZ je trenutno na vlasti u 11 županija, a očekujem da se taj broj na izborima dodatno poveća. Također predviđamo vrlo dobre rezultate u najvećim urbanim sredinama te očekujem da barem jedan od četiri najveća grada dobije HDZ-ova gradonačelnika.