ULAZAK U EUROZONU

Već nagodinu cijene u trgovinama i u eurima: Postoji i plan za trgovce koji se ‘razmašu‘

Do dana uvođenja eura cijene u kunama bit će jače istaknute nego cijene u eurima, a nakon toga vrijedit će obratno
Zdravko Marić i Boris Vujčić, Ilustracija
 Davor Pongracic/Goran Mehkek/tom Dubravec/Cropix

Sudeći po podršci europskih institucija, koja je proteklih dana naglašena posjetima predstavnika Europske komisije i Euroskupine, kao i potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, prema kojem Hrvatska može krenuti u probnu proizvodnju eurokovanica, uvođenje eura sasvim je izgledno 1. siječnja 2023. godine.

Dok su prednosti tog poteza mahom dobro poznate, građane i dalje najviše brine pitanje hoće li on dovesti do rasta cijena, unatoč tome što iskustva drugih zemalja govore da je on jednokratan i zanemariv. Međutim, u trenutku pojačanog pritiska od rasta inflacije, kontroliranje cijena dobiva dodatno na važnosti. Odgovarajući na pitanje novinara o utjecaju uvođenja eura na cijene, Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo je kazao u vrijeme priprema za uvođenje eura da to treba pozorno pratiti te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena.

Državni inspektorat

Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi. Također, cijene će trebati pratiti i nadležna tijela. U njegovoj zemlji Latviji, primjerice, gdje je u vrijeme uvođenja eura bio predsjednik vlade, vođena je kampanja fer i pravičnog uvođenja eura.

"Tada je učinjeno sve što je potrebno da se spriječi da se uvođenje eura iskoristi za podizanje cijena, a u kampanji su čak sudjelovali i trgovački lanci", ispričao je. No, ono što je bitno, podsjetio je, nije zamijećen značajniji rast cijena u zemljama koje su zadnje ušle u eurozonu, a riječ je o zemljama Baltika.

Za one trgovce i pružatelje usluga koji ne bi bili korektni i pokušali izvući korist od konverzije, bit će nadležan Državni inspektorat, kazala je Nataša Mikuš-Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na konferenciji "Hrvatska: na putu za euro", u organizaciji Europske komisije i tjednika Lider.

"Kroz Odbor za gospodarstvo i zaštitu potrošača pratit ćemo cijene na tržištu šest mjeseci prije i godinu dana nakon konverzije, kako bismo spriječili eventualno veće povećanje cijena", kazala je, podsjetivši kako su u drugim zemljama cijene nakon uvođenja eura prosjeku rasle 0,23 posto. Do kraja godine u planu je i donošenje Zakona o euru u kojem će, uz ostalo, biti definirani i detalji isticanja cijena.

Upravo zbog straha od rasta cijena, kazao je i guverner HNB-a Boris Vujčić, fokus će biti na komunikaciji i zaštiti potrošača.

"Pripremamo i tzv. etički kodeks, koji će se na potpis ponuditi poduzećima i uslugama a kako bi se obvezali na fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Imat ćemo i monitoring i koristit ćemo najbolja iskustva zemalja koje su dosad radile konverziju“, istaknuo je guverner HNB-a.

U Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom, dokumentu koji je Vlada usvojila u studenom prošle godine, stoji da će detaljno praćenje cijena i izvještavanje o njihovu kretanju početi uoči stupanja na snagu obveze dvojnog iskazivanja cijena. Ukoliko i dalje bude teklo sve prema planu, proizlazi da bi Hrvatska već početkom ljeta mogla imati cijene iskazane u obje valute.

Informacije o kretanju potrošačkih cijena, kao i sve informacije vezane uz euro i postupak konverzije, nalazit će se na službenoj internetskoj stranici uvođenja eura (www.euro.hr). Na istoj stranici objavljivat će se i redovito ažurirati popisi trgovina i drugih poduzeća za koje postoje dokazi da su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene pri konverziji iz kuna u eure (tzv. "crne liste").

Na istom će mjestu biti dostupne informacije o sudionicima kampanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i udruženja gospodarstvenika koji su se unaprijed obvezali na ispravno preračunavanje cijena. Ove informacije građanima će se prenositi i drugim kanalima informiranja s ciljem da se obuhvati što veći postotak ukupnog stanovništva.

Pozivi za kampanju

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zajedno s udruženjima gospodarstvenika, pozvat će poduzetnike da se uključe u kampanju, organizirat će se detaljno praćenje cijena i etičnosti poslovanja poduzeća kada je riječ o pitanju preračunavanja cijena u novu valutu, a o svojim saznanjima redovito će obavještavati javnost. Sve te aktivnosti intenzivno će se provoditi sve do 12 mjeseci nakon uvođenja eura.

Pritom će u razdoblju do dana uvođenja eura, kako stoji u Nacionalnom planu, "cijene u kunama biti jače istaknute nego cijene u eurima, a u razdoblju nakon toga vrijedit će obratno". Uz oznaku cijene nalazit će se fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene korektno preračunate u novu valutu. Na cjenicima se neće smjeti nalaziti nikakve dodatne informacije koje bi mogle zbuniti potrošače. Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora.

Plaće i mirovine u eurima

Osim na stavke potrošnje, kao što su računi u trgovinama, računi za komunalne usluge, cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i na primanja stanovništva, kao što su, primjerice, izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, zatim izvješća o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim ili mirovinskim fondovima te potvrde isplata na bankomatima.

Suprotno tome, stoji u usvojenom dokumentu, potvrde koje generiraju POS uređaji neće morati prikazivati iznose u objema valutama jer će poduzeća te informacije ionako biti dužna prikazivati na glavnom računu. Prema zadnjem istraživanju Eurobarometra, uvođenje eura podržava 61 posto građana.

Plenković: Referenduma neće biti, vjerujem da ćemo biti spremni za eurozonu 1. siječnja 2023.

Premijer Andrej Plenković otklonio je mogućnost održavanja referenduma o uvođenju eura, podsjećajući da je to pitanje pravno riješeno referendumom o ulasku u EU i glasanjem u Saboru. "Tada je Hrvatska preuzela ulazak u europodručje", rekao je premijer, ističući da će euro biti usvojen na vrijeme, kao što je dogovoreno 1. siječnja 2023.

Nakon održane 11. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik EK za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, Plenković je izjavio da je uvođenje eura jedan od dva strateška projekta Vlade te da za to ima čvrstu podršku EK i Europske središnje banke.

Životni standard

"Ovom procesu pristupili smo vrlo strukturirano, pažljivo, smatramo da ćemo sve obaveze, koje smo preuzeli ulazom u tečajni mehanizam, ispuniti na vrijeme", istaknuo je. Preostale obveze uključuju mjere u četiri područja: sprečavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe.
Kada je riječ o prednostima uvođenje eura, ponovio je kako je više od 60 posto hrvatskog izvoza usmjereno prema članicama EU, da više od 60 posto turista dolazi iz članica eurozone, da je više od dvije trećine štednje u eurima, da je pola zajmova u eurima i da smo već sada visoko eurizirana ekonomija.

"Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting", naglasio je premijer, dodajući kako iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuju da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu.

"Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura", napomenuo je. Da treba ići putem uvođenja eura, "jer će ono dovesti i do prosperitetnijeg gospodarstva", rekao je i Dombrovskis, dajući podršku Vladi koja je "iskazala snažnu političku volju i postavila ambiciozne ciljeve".

Kreditni rejting

Komisija snažno podržava rad i ambicije Vlade i drugih hrvatskih institucija u pristupanju eurozoni, a za to je potrebno ispuniti sve kriterije iz Maastrichta.

Ministar financija Zdravko Marić izdvojio je primjer agencije Fitch koja drži da bi ulazak u eurozonu mogao utjecati na dizanje hrvatskog kreditnog rejtinga za dvije stepenice.

Kada je riječ o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, podsjetio je kako je koronakriza prošle godine utjecala i na značajno povećanje proračunskog deficita, na 7,4 posto BDP-a u 2020. godini , ali procjenjuje da će on ove godine biti upola manji i iznositi 3,8 posto, a već dogodine će pasti na 2,6 posto BDP-a.
Javni dug bi ove godine trebao pasti za dva postotna poena, na 86,6 posto, a u godinama koje slijede nastavila bi se i više nego potrebna dinamika pada, i to za oko tri postotna boda. (Marina Klepo)

Vujčić: Do kraja godine početak pokusnog kovanja eurokovanica

Guverner HNB-a Boris Vujčić u ponedjeljak je nakon sastanka s potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom najavio da bi pokusno kovanje eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebalo započeti do kraja ove godine, pri čemu bi moglo biti iskovano do milijun takvih kovanica.

Nakon sastanka u HNB-u s Dombrovskisom i njegovom delegacijom, guverner Vujčić izvijestio je da su razgovarali o procesu priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu, o tome što je do sada učinjeno, o potrebi ispunjavanja mastriških kriterija, kao i o tehničkim pripremama za kovanje eura u Hrvatskoj s nacionalnom stranom.

Vujčić je podsjetio da je u petak potpisan memorandum o razumijevanju koji HNB-u omogućuje da započne s tehničkim pripremama za kovanje eura te najavio da će ovaj mjesec biti okončan javni natječaj za dizajn.

Taj natječaj se temelji na pet odabranih nacionalnih motiva za eurokovanice, idući mjesec će se Komisiji i članicama eurozone dostaviti prijedlozi tog dizajna, a nakon njihovog mišljenja pred kraj ove godine, u studenom ili prosincu, krenut će se s pokusnim kovanjem eura s hrvatskom nacionalnom stranom. Pritom bi moglo biti iskovano do milijun primjeraka takvih kovanica, najavio je guverner.

Također, odvijaju se i pripreme za zamjenu svih kovanica i novčanica kune, što će za HNB, rekao je Vujčić, biti "značajna logistička operacija". "Na svu sreću, tu imamo iskustvo prijašnjih zamjena i to će nam sasvim sigurno pomoći", rekao je guverner te napomenuo da će ukupno biti potrebno zamijeniti 1,1 milijardu komada kunskih kovanica.

Vujčić je izvijestio i da su u poodmakloj fazi pripreme zakona o euru, koji bi trebao biti donijet početkom iduće godine, a tu su i pripreme za donošenje etičkog kodeksa koji bi trebao doprinijeti dodatnoj zaštiti potrošača u procesu prelaska na euro. Njime bi se između ostalog i poduzeća trebala obvezati da taj proces neće koristiti u nepoštene namjene, prije svega u kontekstu eventualnog povećanja cijena, kazao je Vujčić.

Priprema se i najavljeni proces dualnog isticanja cijena, s kojim bi se krenulo odmah nakon potencijalnog dobivanja "zelenog svijetla" za uvođenje eura, a koji bi trajao i neko vrijeme i nakon što bi zajednička europska valuta postala službena u Hrvatskoj.

Vujčić je istaknuo i veliko razumijevanje i potporu od Dombrovskisa i Komisije, kao i Eurogrupe i Europske središnje banke (ECB). "Uvjereni smo da ćemo u ovom pripremnom razdoblju nastaviti na isti način surađivati", zaključio je Vujčić.

Dombrovskis: Odrađen vrlo dobar posao u pristupanju eurozoni

Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis boravi u radnom posjetu Hrvatskoj, a danas je već sudjelovao na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, kao i na konferenciji "Hrvatska: na putu za euro", koju su organizirali poslovni tjednik Lider i predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Današnji dan je ocijenio vrlo intenzivnim, a i ustvrdio da su hrvatske vlasti po pitanju uvođenja eura odradili vrlo dobar i intenzivan posao, pri čemu su postaviti vrlo ambiciozne rokove za njegovo uvođenje, a to je od 1. siječnja 2023. godine.

"Komisija je voljna podržati hrvatske vlasti u nastojanjima i radnim naporima za pristupanje eurozoni", poručio je Dombrovskis, apostrofiravši da se za to moraju ispuniti svi kriteriji konvergencije, tzv. mastriški kriteriji.

"Sve pripremne aktivnosti napreduju vrlo dobro, nadam se nastavku dobre suradnje s hrvatskim vlastima i nadam se da će da ću moći Hrvatskoj vrlo skoro u jednom trenutku zaželjeti dobrodošlicu kao članici eurozone", izjavio je Dombrovskis. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 10:29