Bliži se kraju gotovo četverogodišnja agonija varaždinskog tekstilnog poduzeća Varteks.
Jučer, u utorak 4. lipnja, Varteksovi vjerovnici prihvatili su sa 77,72 posto, ili s više od potrebne dvije trećine, izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja tvrtke, koji je predložilo Ministarstvo financija, a potpisao ministar Slavko Linić .
Sporazum sa svojim dužnikom, Varteksom, još moraju potpisati i razlučni vjerovnici, što se očekuje do kraja ovoga tjedna, nakon čega bi Varteks bio rasterećen 438,2 milijuna kuna dugova.
Ostalo bi mu za otplatiti 154,8 milijuna kuna starih dugova, a dobio bi i 75,8 milijuna kuna novih pozajmica za financiranje nastavka normalnog poslovanja - pola od jedne poslovne banke, a pola od Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Drugi pokušaj
Završno ročište predstečajne nagodbe održano je u utorak na Zagrebačkom velesajmu, u prisutnosti stotinjak predstavnika vjerovnika - Ministarstva financija, banaka i dobavljača te zainteresiranih osoba i novinara. Predsjednik Varteksove Uprave Zoran Koščec bio je ozbiljan i zamišljen, ali ne posebno napet: svi prisutni očito su predviđali da će plan financijskog restrukturiranja iz drugog pokušaja biti prihvaćen.
Na prethodnom ročištu, održanom na istom mjestu 13. svibnja, vjerovnici nisu izglasali prijedlog koji su dobili, pa je tada Republika Hrvatska, kao vjerovnik čije tražbine čine natpolovičnu većinu, predložila izradu izmijenjenog plana restrukturiranja. I taj je plan predstečajnom vijeću dostavljen prije točno tjedan dana, 28. svibnja.
Iz predstečajne nagodbe Varteks ne bi izašao samo s podnošljivom zaduženošću nego i s donekle izmijenjenom vlasničkom strukturom te bez nekretnina vrijednih 202,5 milijuna kuna. Naime, svojih 15 milijuna kuna potraživanja država Hrvatska pretvorila bi u 13,51 posto Varteksova kapitala (što znači da bi udjeli postojećih vlasnika za toliko bili proporcionalno smanjeni), a dio postojećih dugova tvrtka bi vjerovnicima otplatila dijelom svojih prodavaonica.
Najpoznatija nekretnina koju će Varteks tako izgubiti je robna kuća na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu, a pridružit će joj se i prodajni centri u Varaždinu i Rijeci. No, Varteksu će ostati glavna nekretninska imovina, a to je tvornički kompleks na ulazu u Varaždin, građevinsko zemljište veliko oko dvjesto tisuća četvornih metara.
Najveću žrtvu u Varteksovu financijskom ozdravljivanju podnijela su tijela i službe Republike Hrvatske otpisom 199,7 milijuna kuna svojih potraživanja. Bez očekivane naplate od Varteksa trajno će ostati Porezna uprava, Carina, DAB/FRZ, HBOR, ministarstva gospodarstva i obrane, Grad Varaždin i ostali. No, država će dobiti Varteksove nekretnine vrijedne 66 milijuna kuna. Kod financijskih vjerovnika, međutim, priča je posve drukčija: među njima sva svoja potraživanja (10,8 milijuna kuna) Varteksu će otpisati samo Jugobanka Beograd.
Plan poslovanja
Zagrebačka, Privredna i Varaždinska banka, RBA, HBOR, Croatia osiguranje... otpisat će Varteksu samo dospjelu kamatu. Kao nadoknadu za veći dio svojih promašenih plasmana dobit će Varteksove nekretnine, a ostatak će reprogramirati na deset i 15 godina. No, ni taj preostali dug bankama Varteksu neće biti mali: oko 79 milijuna kuna. Kako će ga Varteks otplaćivati? U tom pitanju krije se bit financijskog restrukturiranja.
Glavni dio dokumentacije o predstečajnoj nagodbi ispisan je najsitnijim slovima na zadnjoj stranici: naziva se “pregled mogućnosti otplate duga nakon restrukturiranja”.
A prema njemu Varteks bi, nakon gubitka od 26,2 milijuna kuna u ovoj godini, od 2014. do 2018. trebao poslovati s operativnom dobiti između 10 i 22,5 milijuna kuna.
Već dogodine i 2015. prihod bi mu se trebao povećati 10,8 posto, a sljedećih godina po tri posto. Sva ta dobit išla bi za otplatu preostalih dugova, dok bi za kapitalne investicije ostajale samo mrvice - po dva milijuna na godinu. No, za Varteks je najvažnije da bi sporazumom s bankama (vjerojatno Zabom) i HBOR-om došao do svježih deset milijuna eura likvidnosti za pokretanje poslovanja koje je četiri godine bilježilo samo nazadovanje. Zadnje i za varteksovce najšokantnije bilo je gubitak Levi’sove licence za Hrvatsku i regiju u prosincu prošle godine.
Smjena uprave
Je li rast Varteksovih prihoda i marži te iznenadna pojava dobiti od 2014. nadalje, samo plod maštanja varteksovaca, ili se oni temelje na nekim solidnijim temeljima, pitali smo predsjednika Varteksove Uprave Zorana Koščeca u pauzi predstečajnog ročišta, dok je vijeće prebrojavalo glasove prisutnih predstavnika vjerovnika. Koščec kaže da se veći dio planiranih prihoda temelji na nastavku uhodanog poslovanja i širenju postojećih ugovora, koji će Varteksu i ove godine donijeti 204,9 milijuna kuna.
Povećani prihod i dobit trebali bi donijeti povećana efikasnost poslovanja unutar prodajne mreže, jačanje Varteksove franšize u svijetu i izvoz te novi vidovi prodaje, kaže Zoran Koščec. Za sva poslovna područja već su izrađeni precizni planovi restrukturiranja, a Varteksu će najviše, dakako, pomoći i smanjenje financijskih rashoda nakon financijskog restrukturiranja.
Neslužbeno doznajemo da bi se proizvodnja odijela za strane naručitelje i vlastitu robnu marku Di Caprio trebala iz centra Varaždina preseliti na novu lokaciju, gdje bi bila puno jeftinija. Nakon svega, s očuvanom “zdravom jezgrom” prodajne mreže, Varteks bi trebao normalno poslovati od modne sezone proljeće/ljeto 2014. Ali, morat će proširiti modne linije odjećom koju će za njega proizvesti kooperanti i morat će se ponovo boriti za kupce. Nažalost, Levi’sov asortiman teško će moći ponovo staviti na svoje police, kao i vratiti prvorazredne prodajne lokacije koje je morao napustiti.
U izjavi podijeljenoj novinarima nakon zaključene predstečajne nagodbe Zoran Koščec je zahvalio Varteksovim vjerovnicima “na pozitivnom stavu i izglasanom prijedlogu”.
Dodao je da “paralelno rade na sporazumu s razlučnim vjerovnicima i očekuju da će ga riješiti u sljedećih nekoliko dana, jer se njime definira i nova kreditna linija koja je dio plana i neophodna da bi se predstečajna nagodba uspješno provela”. Koščec je očito odahnuo nakon više mjeseci napetih i neizvjesnih pregovora s bankama, kojima nije bilo lako prihvatiti nelikvidne nekretnine kao namiru svojih potraživanja, a još im je teže bilo tako problematičnom dužniku odobriti nove kredite, makar i u gotovo simboličnom iznosu.
Ministar Linić pritom je od Koščeca zatražio da on i “svom svojom osobnom imovinom jamči da će 16,4 milijuna kuna iz nove kreditne linije predviđenih za otplatu duga prema zaposlenicima Varteks namjenski iskoristiti, upravo u tu svrhu“.
Direktorova mjenica
O tome je Koščec ministru Liniću morao potpisati izjavu, a kod javnog bilježnika morao je deponirati osobnu mjenicu. U kompleksnoj nagodbi i Varteksov se direktor morao žrtvovati, ali to ne znači da si je time i osigurao posao i položaj.
Jedan od krupnijih Varteksovih dioničara, Nenad Bakić iz Zagreba, vlasnik 2,19 posto kapitala, koji je postojećoj Varteksovoj upravi do sada javno davao punu potporu, na svom blogu Eclectica napisao je 30. svibnja da bi Varteksovo restrukturiranje “moralo biti uspješno, upravo prema idejama predstečajne nagodbe. Ali, ako Uprava ne pokaže da već od prvog trenutka implementacije ovog projekta ima uspjehe, morali bismo razmisliti i o njenoj hitnoj rekonstrukciji.
Velik dio odgovornosti za provedbu plana financijskog i poslovnog restrukturiranja sada preuzima i hrvatska država. Sa 13,5 posto temeljnog kapitala, ona će postati Varteksov najveći pojedinačni dioničar. Ne uspije li Varteks povećati prihode i ostvariti dobit kojom će moći otplaćivati preostale dugove i nove kredite, tvornicu stariju od 90 godina gotovo sigurno čekaju stečaj i likvidacija. Pritom, riječ je o jednom od rijetkih tekstilnih proizvođača koji je uspio opstati u Hrvatskoj, koji gotovo polovicu svojih proizvoda izvozi, radi za najpoznatije svjetske marke - Boss, Versace, Lindeberg, Kooples, donedavno i Levi’s - a kupce nalazi u najbogatijim zemljama svijeta, od Švedske, preko Njemačke, Francuske i Italije, do Sjedinjenih Država. I koji se može nositi s kineskom konkurencijom.
Upropašteni krizom
Nakon raspada Jugoslavije Varteks se našao u velikim financijskim teškoćama pa je prvo ozbiljno restrukturiranje proveo već 2004. i 2005. Nakon zbrinjavanja gotovo dvije i pol tisuće radnika za koje nije imala posla, tvrtka je 2007. zabilježila operativni rezultat “na nuli”, s gubitkom od zanemarivih 5,2 milijuna kuna, i postavila temelje za dugoročno održivo poslovanje. Ali, novi šok doživjela je s financijskom panikom i slomom potražnje za svojom robom 2008.
Nakon izbijanja velike svjetske recesije, za koju Varteks doista nije bio ni najmanje kriv, od 2008. do 2011. ukupni prihod varaždinskog tekstilca smanjio se za gotovo sto milijuna kuna ili jednu četvrtinu! U njegovoj su se bilanci ponovo pojavili veliki gubici, između 50 i čak 103 milijuna kuna. Tada se našao u situaciji da nije mogao dobavljačima više platiti čak ni asortiman koji je već naručio, zbog nelikvidnosti nije imao čime napuniti ni svoje preostale dućane, propuštao je sezonu za sezonu, a time i potencijalni prihod.
U Varteksu su izračunali da su posljednjih nekoliko godina, dok su pokušavali riješiti problem duga i nelikvidnosti, šaljući vlastima i vjerovnicima prijedlog za prijedlogom, nepotrebno izgubili oko 40 milijuna eura. Tada im je već ozbiljno prijetio i gubitak Levi’sove licence i zastupstva.
Pritom, Varteksovi su dioničari od vrhunca cijene prije krize do kraja prošle godine knjigovodstveno i stvarno izgubili više od pola milijarde kuna, a ukupna tržišna vrijednost Varteksa srozala se na manje od dva milijuna eura.
Tvrtka se Financijskoj agenciji prijavila za predstečajnu nagodbu među prvima, ali je odmah i upala u vrtlog političkih i financijskih interesa.
Premda o tome u Varteksu nisu željeli previše pričati, u javnost je doprlo kako se banke ne žele pridružiti ministru Liniću u spašavanju poduzeća bez da dobiju protuustupke. No, očito je i u bankama prevladala procjena da je pametnije Varteks spasiti nego na zgarištu skupljati političke i materijalne fragmente od njegove implozije.
Što je dogovoreno
1. Otpis dugova: 220 milijuna kuna. Najviše država, ali i financijske institucije otpisale su kamate umanjenje duga dokapitalizacijom: 15 milijuna kuna
2. umanjenje duga dokapitalizacijom: 15 milijuna kuna
3. umanjenje duga preuzimanjem nekretnina za 202 mil. kuna. Varteks ostaje bez robne kuće na Trgu bana Jelačića i još nekoliko nekretnina u Rijeci i Varaždinu
4. reprogram duga: 155 milijuna kuna (od jedne godine za strateške dobavljače do 15 godina za založne vjerovnike)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....