Privatna detektivska agencija PIA (Privatna izvještajna agencija) vlasnika Siniše Patačka “češljala” je tijekom listopada nekoliko dana Ministarstvo zdravlja ne bi li se eventualno otkrile prislušne “bube” i utvrdio način na koji važne informacije eventualno neovlašteno izlaze iz te institucije ili kako bi se to moglo dogoditi. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, Ministarstvo zdravlja je za taj posao PIA-i platio 56.700 kuna, a ista je tvrtka sličan posao prije godinu dana odradila i u HZZO-u kad je tu direktor bio Siniša Varga.
Curenje informacija
Zaključak bi iz toga mogao biti dvojak - ili je Varga opsjednut špijuniranjem pa sumnjiči sve i svakoga zbog “tračanja” njega samog ili institucija u kojima radi, što u hrvatskoj politici nije rijetkost, ili je pak imao ozbiljne dokaze da zbog “curenja” informacija previše kuna “curi” iz zdravstvenog proračuna zbog pogodovanja pojedincima i tvrtkama.
Koji je zaključak pravi teško je zasad utvrditi. Ministar Siniša Varga ne želi ulaziti u detalje tog posla, no na prozivanje da na stranicama Ministarstva nije bilo postupka nabave ove usluge PIA-e odgovara kako se nije moglo unaprijed “svih i sve” obavijestiti o tom poslu jer u tom bi slučaju bio nepotreban, a radi se o pokušaju suzbijanja korupcije.
Naprosto, bilo bi to upozorenje onima koji eventualno zloupotrebljavaju važne informacije. Prije angažiranja PIA-e Ministarstvo je konzultiralo MUP, a preporučeno je da se angažira neka od privatnih detektivskih tvrtki.
U sličnom poslu prije godinu dana u HZZO-u željelo se utvrditi da povjerljive informacije sa sastanka koje bi trebale ostati povjerljive ipak stignu do onih koji ih ne bi trebali znati, a potom se njima i “trguje” na štetu HZZO-a. I dok neki tvrde da iza svega stoji samo pokušaj sprečavanja “tračanja” čelnih ljudi Zavoda i Ministarstva, drugi ističu da je zapravo riječ o pokušaju sprečavanja korupcije u zdravstvu čija glavnina nije u “plavim kuvertama” liječnicima, već u onima koje stižu na ime provizije za lijekove, ortopedska pomagala, potrošni materijal, nabavu i servisiranje opreme čiji je začetak nedvojbeno u HZZO-u i Ministarstvu zdravlja, koji organiziraju različite vrste nabava u zdravstvu.
Upozorenje EU
Na naznake korupcije upravo u tom dijelu zdravstva Hrvatsku je inače prošlog proljeća upozorila i Europska komisija koje je naložila da se “poduzmu dodatni koraci u suzbijanju korupcije u nabavama u zdravstvenom sektoru”.
Istina je da se za sve nabave rade natječaji, da je zaživjela objedinjena javna nabava i da u toj priči ima sve manje prostora za pogodovanje pojedicima. No, činjenica je također da su i dalje “dobitnici” uglavnom oni koji u pravo vrijeme dobiju najbolju informaciju.
Primjerice, nadležni izračunaju koju će cijenu za pojedini lijek prihvatiti pa oni koji dobiju taj podatak mogu bez problema u svojoj ponudi navesti baš tu traženu količinu kuna.
Milijunski poslovi
Natječaj je formalno u redu, a zapravo je namješten. Oni, pak, koji nemaju prave informatore ostat će kratkih rukava jer su ponudili višu cijenu i tako po “pravilima igre” otpali. Nije teško zaključiti da će na ovaj ili onaj način profitirati i “prodavač” korisne informacije. Slično je i s nabavom opreme.
Naime, godinama se govori o namještanju natječaja za pojedine proizvođače koji s tako “dizajniranim” ponudama postaju jedinstveni i dobivaju posao težak milijune eura. Istina, javnost potom može svjedočiti naglom bogaćenju pojedinaca, ali bez dokaza pa sve to ostaje na razini trača zbog kojeg se može jedino završiti na sudu s terećenjem za klevetu i sramoćenje.
Može li ova Vargina vrsta nadzora informacija koje vrijede milijune kuna išta promijeniti i smanjiti koruptivna nedjela u zdravstvu teško je reći, ali valja se nadati da je tih šezdesetak tisuća kuna potrošeno baš zbog toga, a ne zbog straha od trača zbog kojeg je “čaršiji” lakše izdržati duge liste čekanja, a koji možda istodobno “narušava” i ugled ministra ili direktora HZZO-a.
Ovo je prevencija, nisu ništa otkrili
Glasnogovornik Ministarstva zdravlja Josip Jagić kaže kako je ovaj posao imao preventivni karakter, a spomenuta tvrtka angažirana je da bi provjerila prostore Ministarstva kao i automobile, i to po stupnju opasnosti od prisluškivanja. Nakon provjere u kojoj nije pronađen ni jedan uređaj za prisluškivanje, PIA je predložila neke mjere sigurnosti u upravljanju povjerljivim informacijama koje bi osigurale da one ostanu maksimalno zaštićene.