NOVI PRAVILNIK

VARGA ĆE ZABRANITI PRIVATNU PRAKSU SVIM ŠEFOVIMA BOLNICA Liječnici se pobunili: 'Diskriminacija!'

Liječnici: To je diskriminacija! Odreći ćemo se šefovskih pozicija
 Tomislav Krišto/CROPIX

Šefovi u bolnicama, za razliku od ostalih kolega, neće smjeti raditi privatno ni u svojim ni u tuđim ordinacijama kako ne bi mogli preusmjeravati pacijente u privatni sektor. Novost je to koja će se ugraditi u Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja liječnicima za dopunski rad u privatnom sektoru koji bi trebao zaživjeti najkasnije do početka srpnja. To će mnoge od 1500 liječnika, koliko se procjenjuje da ih radi kod privatnika, onemogućiti u dopunskom radu jer će morati birati između potencijalno većih primanja i šefovske pozicije. Na ostatku kriterija za dopusnicu honorarnog rada liječnika još uvijek se radi, ali izvjesno je da će ona ovisiti o primjerice bolničkom “prebačaju” te listi čekanja na njihovu odjelu.

Dozvola za rad

To znači da je sasvim izvjesno da se neće ostvariti želja Udruge hrvatskih pacijenata koja od ministra zdravlja Siniše Varge traži zabranu za rad liječnika u privatnoj praksi ako su zaposleni u javnim bolnicama. Kao argumentaciju za zabranu predsjednik udruge Marijo Drlje navodi da ni suci ne mogu ujutro raditi na sudu, a poslijepodne u odvjetničkom uredu, vojni piloti danas upravljati vojnim zrakoplovom, a sutra voziti privatnog poslodavca, a ni nogometaši ne mogu u subotu igrati za Hajduk, a u nedjelju za Dinamo.

No, Ministarstvo zdravlja pri kraju je izrade pravilnika o dopunskom radu liječnika koji će, istina, postrožiti mogućnost rada liječnika kod privatnika, ali ne i ukinuti dodatni rad.

Očekuje se da će najkasnije do srpnja pravilnik stupiti na snagu. Ministar Varga kaže kako je najvažnije da liječnik u svojoj bolnici pošteno odradi svoj posao, a onda u slobodno vrijeme može dodatno raditi i kod privatnika. Premda još nisu dogovoreni svi kriteriji za takav dopunski rad liječnika, sigurno je da privatno neće moći raditi liječnici koji u bolnicama imaju neku rukovodeću poziciju.

- Trenutačno imamo 560 zahtjeva za dodatni rad liječnika koji inače rade u bolnicama, ali već i površna analiza njihova rada u bolnicama, primjerice rješavanje lista čekanja i broj obrađenih pacijenata, govori da je malo onih koji bi prema tim kriterijma mogli dobiti dozvolu za popodnevni rad u privatnim klinikama - kaže Varga.

Jasni kriteriji

Uvjeren je da nema sukoba interesa u slučaju da liječnik nije i šef u bolnici jer, tvrdi, takav liječnik nema alata za kanaliziranje bolničkih pacijenata u svoje ordinacije.

No, udruge pacijenata drže da takav argument ne stoji i ističu da kirurg, onkolog ili kardiolog koji odradi punu smjenu i posveti se svojim pacijentima ne može imati dovoljno snage za još četiri ili pet sati dodatnog rada. - Liječnici se ‘čuvaju’ tijekom radnog dana za poslijepodnevnu smjenu kod privatnika i zato su nam hodnici i ordinacije u bolnicama nakon 13 sati prazni - tvrdi Marijo Drlje. Dodaje da se liječnici moraju odlučiti gdje će raditi, u javnom zdravstvu ili pak kao privatnici ili kod privatnika.

S druge strane, ministar Varga kaže da se ne mogu od danas do sutra ugasiti privatne prakse koje su otvorili liječnici koji inače rade u bolnicama, ali smatra kako je dovoljan osigurač to da više ne mogu imati šefovsko mjesto.

- Uvjeti za takav dopunski rad u proteklih su se dvadesetak godina mijenjali nekoliko puta, i to sigurno nije dobro. Moramo napraviti kriterije koji će jasno odrediti tko može, a tko ne može raditi izvan bolnica - kaže Varga.

U Ministarstvu još uvijek važu neke kriterije, primjerice one o izvršenju liječnika u matičnim ustanovama. Naime, prema važećem pravilniku koji je donio Vargin prethodnik Rajko Ostojić, dozvolu je mogao dobiti liječnik koji ima 20 posto veći učinak od prosjeka svoje klinike ili zavoda, odnosno odjela.

Bruto plaće

U prvoj verziji Vargina pravilnika predloženo je da liječnik na čijem odjelu postoje kreveti mora “zaraditi” najmanje dvije svoje bruto plaće, a oni “beskrevetni” jednu svoju bruto plaću . Zasad još nije decidirano rečeno koliki će morati biti “prebačaj” liječnika, ali sigurno je da će smanjivanje lista čekanja imati velik utjecaj na dobivanje dozvola. Istina, u prvom prijedlogu rečeno je kako liste čekanja ne smiju biti veće od 30 dana, ali brzo se shvatilo da bi taj uvjet potpuno zatvorio vrata radu kod privatnika pa će vjerojatniji biti prosjek od 60 do 90 dana.

Razgovarajući sa šefovima koji trenutačno imaju dopusnice svojih ravnatelja i ministara za rad u privatnoj praksi, svi su redom rekli kako će najvjerojatnije odustati od šefovanja pokaže li se da je to isplativije.

Rad u Sloveniji

No, drže da je to diskriminacija uglavnom najboljih na svojim odjelima i klinikama. Naglašavaju da će biti zanimljivo vidjeti kako će ministarstvo “spojiti” količinu rada i liste čekanja u relevantne podatke dostatne za dodatni rad. Osim toga, naglašavaju kako je ministar očito zaboravio da uz licencu HLK mogu primjerice vikendom raditi u slovenskoj privatnoj praksi!?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:08