ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE

Vanđelić: ‘Ova pljačka u Ini se nije mogla dogoditi, a da to nitko nije primijetio. Kako ćemo objasniti djeci...‘

Imamo strukturni sistemski problem o kojem Hrvatska nije donosila dobre odluke, zaključio je Vanđelić

Damir Vanđelić

 Damjan Tadic/Cropix

NOVO 15:38 - Uslijedila su pitanja Damiru Vanđeliću.

Željko Jovanović ga je pitao kako to da se on, koji je ukazivao na probleme, našao u nemilosti premijera, a drugi koji su imali prste u medu, imaju povjerenje premijera.

"Ne bih rekao da sam u nemilosti. Bit ću i dalje svoj čovjek što god tko mislio. U dijelu HDZ-a sam imao veliku podršku kod mnogih stvari o kojima sam danas govorio. I u drugim strankama ima ljudi koji su poduzimali ovakve i onakve korake. I danas dobijam poruke ljudi iz HDZ-a kojima se sve ovo gadi. Pitanje je zašto su ljudi kukavice i stavljaju vlastiti interes iznad nasionalnog", rekao je Vanđelić, prenosi N1.

Vidović Krišto je Vanđelića upitala o tome je li ga u njegovim odlukama usmjeravao premijer Plenković.

"Mene nitko nikad ne usmjerava. Ne mogu prihvatiti da me netko usmjerava, pa ni Plenković. Mi smo 2016. godine uskladili interne akte", kazao je.

Govoreći o zatvaranju Rafinerije Sisak, kazao je "moja Vlada je rekla da je to njezin interes".

"Ako je to bilo štetno, zašto vi to niste djelovali? Imali ste naknadu od 35 tisuća kuna. Jeste li šutjeli zbog te naknade? Isto ste učinili i Croatia Osiguranju. Držati ljestve lopovu je isto kao da ste lopov", rekla je Vidović Krišto.


15:00 - Vanđelić je potom istaknuo problem zatvaranja Rafinerije Sisak.

"Dopis ministra govori da je zatvaranje Rafinerije protivno interesima Hrvatske. Ina će uložiti maksimalne napore da poveća transport prema Mađarskoj i Slovačkoj, to je suludo. Po zakonu o trgovačkim društvima, tko god to potpisuje to nije po zakonu. Osim ako je MOL to platio. Mi smo energično reagirali, dobili smo naputak da se čujemo s Vladom, prekinuli smo sjednicu i izašlo smo na konzultacije. Telefonski smo rekli da se protivimo zatvaranju Rafinerije Sisak jer smo godinu dana ranije dobili dokument s grbom RH gdje se jasno navodi da je to protivno interesu RH. Dobili smo odgovor da ćemo mailom dobiti suglasnost. Što se tiče Siska, tema je kompleksna. On je problematičan i njegovo postojanje je upitno.

Čudna je također izjava članice uprave Ine koja je rekla da je Sisak uzrokovao velike gubitke godišnje. Prema tome ispada da bi dobit Ine trebala biti puno veća. Ne vjerujem da je Sisak imao takav utjecaj na gubitak, smatram da ga je trebalo modernizirati.

Ne vjerujem da je ponuda za kupnju Ine postojala, to je rekla i sama Ina. O tome se pričalo, ali Uprava je rekla da nema spoznaje.

Nakon dvije godine 2019., kad smo vidjeli da nije ugovoren ni konzultant na otkupu Ine, napravili smo svoj materijal oko otkupa Ine koji daje odgovore na sva pitanja. Predali smo to ministru Ćoriću uz to da sam prihvatio obavezu da dokument ne dajemo nigdje u javnost, što smo napravili.

Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim. Samo jednom Uredbom Vlada je Ini oprostila 700 milijuna kuna, a ljudi nam spavaju u kontejnerima, siromašni smo... Ja to nisam mogao razumjeti. Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će Ina otkupiti nakon što MOL kupi OMV Slovenija, Ina će otkupiti 25% pri čemu je Ina odustala od prava prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu. Sve su to nerazboriti potezi i direktno uplitanje Vlade u poslovne odluke Ine.

Postoji video dokaz, kad samo razgovarali o smjeni devet direktora u Ini 2021., pri čemu je Škugor napedovao iako je napravio štetu za Inu. G. Škugor je ponovno promoviran na razinu 4 pri čemu se smjenjuju kvalitetnije osobe.

Ova pljačka u Ini se nije mogla dogoditi, a da kontrolni mehanizmi to ne primijete", istaknuo je Vanđelić.


14:39 - Nakon kratke pauze svoje viđenje situacije iznio je Damir Vanđelić.

"Došao sam temeljem poziva kao porezni obveznik, branitelj i netko tko je deset godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam u nadi da ćemo otkupiti Inu koja je strateška kompanija. Neodazivanje ovakvom tijelu mene smeta, smatram da institucije RH trebamo poštovati i ne mogu prihvatiti da se neki na ovako nešto ne odazivaju", rekao je na početku, prenosi N1.

Vanđelić je potom iznio svoje radno iskustvo.

"Bio sam svjedok na suđenju protiv Sanadera, na arbitraži. Iako nismo imali zaštitu države, moj stav oko Ine ostao je isti. U NO Ine imenovala me Vlada na čelu s Oreškovićem. Da podcrtam koliko je tema važna - svoju imovinu sam javno pokazao, a zbog nedostatka volje za borbu protiv korupcije nisam htio ući u politiku. Za upravljanje Inom potrebno je pročitati dokumentaciju i zakone", naglasio je i pročitao što treba pratiti da bi se razumjela problematika.

image

Damir Vanđelić

Damjan Tadic/Cropix

"Postoji studija američke konzultantske tvrtke koja govori da je MOL nakon preuzimanja Ine nepridržavanjem ugovora oštetio državu za 6,2 milijarde dolara. Upoznali smo Vladu s nepoštivanjem ugovora između MOL-a i RH, a mišljenja smo davali i javno u medijima. Kad sam preuzimao ulogu predsjednika NO-a Ine preko Ministarstva gospodarstva dobio sam izvještaj prethodnika koji je napisao: ‘Moglo bi se kazati da Ina ne djeluje u skladu s hrvatskim propisima.‘ To sam dobio ja, Vlada i svim mi u društvu Ina. Hanfa je napravila izvanredni nadzor u Ini tada i zaustavila trgovanje dionicama dok se nadzor ne završi, ne znam zašto to nisu napravili sad."

"I danas tržišna vrijednost MOL-a i Ine su približno jednake", rekao je Vanđelić i dodao: "Bio bih za to da RH snizi udio vlasništva u Ini, ali i dalje upravlja strateškim interesima. Kako ćemo mi djeci objasniti kako su vlade donosile odluke o Ini kao strateškoj kompaniji koja čini skoro 10 posto hrvatskog BDP-a? Mislim da je tek sad jasno ljudima što je Ina, kad je nastupilo energetsko siromaštvo. Imamo strukturni sistemski problem o kojem Hrvatska nije donosila dobre odluke."

Vanđelić je potom istaknuo problem zatvaranja Rafinerije Sisak.


13:34 Mostov Zvonimir Troskot upitao je koliko je ljudi otpušteno iz sektora istraživanja i razvoja u Ini, Mikuš je rekao da su oni pratili Ina d.d..

"Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite i kojom mi, poput vašeg stranačkog kolege, stavljate u usta nešto što nisam rekao", rekao je Mikuš.

Nismo ovdje da bismo se svidjeli jedni drugima, nego da dobijemo odgovore na pitanja, rekao je Troskot.


13:28 "Ina je bila platforma za pljačku od Tita pa očito do danas. 2008. je bila pred bankrotom. To je vrijeme kad su sve druge kompanije u svijetu imale najveće dobiti u povijesti. Kako je to moguće?", upitala je Karolina Vidović Krišto.

Inu je nazvala dubioznom tvrtkom za koju Hrvatska plaća ogroman ceh.

"Kako su sve naftne kompanije uspješne, a Ina koja dominira tržištem, u gubitku?", upitala je Mikuša.

"I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ja vam na to pitanje ne mogu dati odgovor, ali se slažem s vama", rekao je Mikuš, javlja N1.

image

Božo Mikuš

Damjan Tadic/Cropix

13:08 "Do smanjenja broja zaposlenih je došlo ne samo zbog viška radnika, nego i zbog izdvajanja pojedinih dijelova Ine", rekao je Mikuš.

Dodao je da je to za sindikate bio najveći problem.


13:00 Znam da se ministar Vrdoljak u ono vrijeme predstavljao da je on glavni pregovarač i da je valjano samo ono što on kaže ili iskaže u pisanom obliku. Nitko drugi nije mogao raditi ništa, pa izgleda ni predsjednik NO-a ni predsjednik Vlade. Eto, to vam je priča o korporativnom upravljanju. Ne bi bilo toliko trvenja, ali političari ne bi imali o čemu pričati, rekao je Mikuš.

"Mi kao sindikat nikad nismo imali problema s ljudima iz MOL-a koji su bili u Ini. Mogu vam reći da su oni bili alibi za mnoge nepodopštine naših direktora. Ja sam to doživio jedanput", rekao je Mikuš, a potom naveo primjer.

"U Croscu nisu isplaćena prava iz kolektivnog ugovora. Ja sam odlazio do direktora Crosca u nekoliko navrata tražeći da se ta prava isplate ljudima. Radilo se o neka 4,5 milijuna kuna. Znate koji sam odgovor dobivao? Mi bi isplatili, ali ne daju Mađari. Što bi vi napravili u toj situaciji?", upitao je Mikuš.

image

Božo Mikuš, Nikola Grmoja

Damjan Tadic/Cropix

Dodao je da je u jednom navratu upitao člana MOL-a zašto nisu dali da se isplate sredstva. "Kad je došao, znate koliko je trebalo da se riješi problem? Niti tri minute. Sljedeći dan ja sav veseo idem direktoru da mu kažem, on je bio jako ljut što sad mora te novce isplatiti, a on je to mislio isplatiti za nešto drugo", rekao je Mikuš.

S ljudima iz MOL-a je bilo teško pregovarati, rekao je. "To su bile teške bitke i trebalo se s time nositi. Međutim, kad je nešto dogovoreno, nisu nikad nijedno pravo htjeli eskivirati. A s našima, nažalost, to nije bio slučaj", rekao je Mikuš, prenosi N1.


13:08 - "Mislim da je i vlast doprinijela da rafinerije budu nerentabilne. Kad je rafinerijama bilo teško, uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i tu je još pala rentabilnost. U rafinerijama je na kraju prerade ostajalo 13 do 17 posto teškog ostatka. To je veliki postotak i upravo sad u Rijeci rade da se iz toga izvuče korist. Međutim, ima jedna stvar o kojoj nitko ne priča. To je bilo pred moj odlazak u mirovinu 2015. godine. Bio je prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i da se uz to izgradi moderni logistički centar. To se moglo napraviti samo uz dogovor dva najveća dioničara Ine. U to vrijeme, kad je taj prijedlog izašao, mi kao sindikat smo se odredili po tom pitanju i podržali smo ga jer smo smatrali da je to jako dobro rješenje", rekao je Mikuš.

"To nije nikad realizirano, jer nije nikad došlo do dogovora. Sad ćete mi reći da opet branim MOL, ali do dogovora nije došlo ne radi MOL-a nego radi naših", rekao je Mikuš, prenosi N1.


12:56 - Svjedočenje predstavnika radnika u Nadzornom odboru INA-e Bože Mikuša na javnom saslušanju Antikorupcijskom vijeću koje bi trebalo rasvijetliti okolnosti poslovnih odluka u Ina-i, baš i ne ide po volji predsjednika Nikola Grmoje. Mikuš ima dojam da ga Grmoja "navlači da kaže nešto što bi on htio čuti".

"Imate li vi neke probleme, zašto to radite, zapitao je Mikuš Grmoju koji je inzistirao da se Mikuš očituje oko toga je li Ina pretvorena u podružnicu MOL-a i je li jača ili slabija u odnosu na 2003. godinu.

Mikuš je ustvrdio da je MOL zapravo spasio INA-u od bankrota i da se o gašenju sisačke rafinerije raspravljalo kao o nužnosti odavno, i prije MOL-a, o čemu postoji zapis Davora Šterna, koji je na suđenju Sanaderu tvrdio suprotno: "Nisam nikada imao dojam da je INA podružnica MOL-a. Prestanite mi govoriti da branim MOL. INA je 2008. godine dovedena na rub bankrota - to su rekli oni koje se ispitivalo na Povjerenstvu INA-e. U siječnju 2009. INA nije imala za isplatu plaća. Nisam političar da skupljam poene i radim predstave. Svoja pitanja ste adresirali na krivu stranu. MOL nije bio prvi koji je htio ugasiti sisačku rafineriju..."


12:31 - Bivši član Nadzornog odbora Ine, Božo Mikuš, kazao je na početku saslušanja kako nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i mađarskih predstavnika NO-a i nije bilo razilaženja između MOL-ovih i Hrvatskih članova Uprave Ine te kako nije ‘tu vidio probleme‘.

"U NO-u sam bio relativno kratko, ali u sindikatu sam bio dugo i mi kao sindikat smo intenzivno i sustavno pratili sve ono što se događalo u Ini i oko Ine i zato bih vam puno više o vašoj temi mogao reći s osnova informacija koje smo imali mi u sindikatu nego s osnova onoga što je bilo na NO-u", rekao je Mikuš.

Rekao je da njegovo izlaganje neće biti u stilu rekla-kazala, nego će biti zasnovano na argumentima. "Za svaku tvrdnju imam odgovarajući argument", rekao je Mikuš i dodao kako ima hrpu materijala kojeg je pokazao Antikorupcijskom vijeću.

Mikuš je kazao kako ima prezentaciju koja je dostavljena i predsjedniku RH, a da je dobio i dopis iz Ureda predsjednika u kojem je odgovoreno da je predsjednik pažljivo proučio tu prezentaciju, ‘ali nije ništa poduzeo‘.

"Vjerujem da je vidio hrpu protuzakonitih radnji i da ga je to toliko pogodilo da nije mogao ništa poduzimati u vezi toga", rekao je Mikuš.

"Možemo ugrubo reći da govorimo o dva dioničarska ugovora, a na jedan i na drugi je bilo puno, puno primjedaba", rekao je Mikuš.

"Ja smatram da su ljudi koji su radili na izradi dioničarskih ugovora napravili najbolje što su u datom trenutku mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan ugovor, to se tiče onoga što sam maloprije govorio, koji meni izgleda puno gori. Kao što sam rekao, na NO-u je bilo suglasje između jedne i druge strane, jedino je došlo do malih problema na 12. sjednici na kojoj sam bio, to je bila treća sjednica u 2014. godini, bilo je rečeno da je u upravi bilo trvenja oko nabave nafte, navodno zašto je nabava prebačena iz inter Ine u Londonu na MOL kredit. To ima karakter poslovne tajne i o tome ne mogu govoriti", rekao je Mikuš, prenosi N1.

Dodao je da je dobio informacije uz pomoć kojih ga je onda začudilo trvenje oko nabave nafte.

Puno je bilo riječi o modelu upravljanja Ine. Svi istupi ljudi iz politike, pa i nekih stručnjaka, možda i stručnjaka pod navodnicima, išle su za tim da se samo po sebi podrazumijeva da će Ina bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana. Ja mislim da je to pogrešan pristup. Mislim da je važno da Inom upravljaju stručni i sposobni ljudi, a ako takvi upravljaju, onda je manje važno koje su nacionalnosti. To je vrlo važno", rekao je Mikuš.


12:20 - U 12 sati na sjednici Antikorupcijskog vijeća počelo je saslušanje Bože Mikuša i Damira Vanđelića, a Nikola Grmoja u uvodu je kazao kako bi volio ‘da ovdje ispišemo povijest borbe protiv korupcije‘.

Na samom početku saslušanja Hrvoje Zekanović izveo je ‘performans‘. Tražio je saslušanje i Bože Petrova, Zorana Milanovića i Tomislava Panenića pa je donio i kartonske likove dvojice mostovaca, javlja N1.

image

Hrvoje Zekanović

Damjan Tadic/Cropix
image

Hrvoje Zekanović

Damjan Tadic/Cropix

"Vi ste došli ovdje napraviti cirkus", rekao je Grmoja.

"Ne, vi ga radite", odgovorio mu je Zekanović nakon čega je uporno upadao u riječ Grmoji, na što mu je šef Antikorupcijskog vijeća uputio dvije opomene.

Grmoja je predložio da se na saslušanje pozovu Zoran Milanović, Božo Petrov, Tomislav Panenić i Slaven Dobrović, čije je saslušanje zazivao Zekanović.

"Eto, sad ste ispunili svoj cilj i možete ići", rekao je Grmoja Zekanoviću.


Unatoč velikom trudu koji vladajuća stranka ulaže u opstrukciju rada saborskog Antikorupcijskog vijeća, javno poručujući pozvanim svjedocima kako ih ni jedan zakon ne obvezuje da se moraju odazvati na javna saslušanja o poslovanju naše najveće naftne kompanije, događa se upravo suprotno - sve je više svjedoka koji su spremni pred saborskim zastupnicima svjedočiti o poslovanju Ine i problemima koje RH ima s mađarskim MOL-om.

Naime, predsjednik Vijeća i zastupnik Mosta Nikola Grmoja treću je rundu javnog saslušanja "radi rasvjetljavanja problematike upravljanja trgovačkim društvom Ina" - na koju su pozvani premijer Andrej Plenković, bivši i aktualni ministar gospodarstva: Tomislav Ćorić i Davor Filipović; te sadašnji i bivši hrvatski članovi Nadzornog odbora Ine: Damir Mikuljan, Jasna Pipunić, Damir Vanđelić, Davor Štern, Siniša Petrović, Gordana Sekulić, Maja Rilović, Božo Mikuš, Luka Burilović i Dario Čehić - odlučio razlomiti u dva dijela.

Zbog, kako tvrdi, velikog interesa za svjedočenje pred članovima Antikorupcijskog Vijeća, na današnjoj sjednici (koja počinje u podne) bit će saslušani Božo Mikuš i Damir Vanđelić, a idući ponedjeljak saslušat će se Siniša Petrović. Očekuje se da će u ponedjeljak doći i Davor Štern, koji na današnju sjednicu nije mogao doći zbog ranije dogovorenog putovanja u inozemstvo.

U međuvremenu je članovima Antikorupcijskog vijeća stigao dopis nekadašnje članice Nadzornog odbora Ine Maje Rilović - koja je kao predstavnica radnika u dva navrata bila izabrana u NO Ine - s molbom da se njena izjava pročita na današnjoj sjednici na koju, kako kaže, nije mogla doći zbog zdravstvenih razloga.

Jutarnji list u posjedu je tog dopisa u kojem Maja Rilović na više mjesta tvrdi kako Inom, nominalno tvrtkom od strateškog interesa RH, zapravo cijelo vrijeme upravlja MOL sa ciljem ostvarivanja strateških interesa Mađarske.

- Kroz cijelo vrijeme mojeg mandata u Nadzornom odboru Ine, tom je kompanijom upravijala strateška tvrtka Mađarske, koja je prema pravomoćnim presudama Županijskog suda u Zagrebu i presudama Vrhovnog suda RH upravljačka prava stekla po pravomoćno presuđenom kaznenom djelu davanja i primanja mita (slučaj Hernadi-Sanader, nap. a.) ... Tvrtkom se upravijalo tako da je predsjednik Uprave, koji je ujedno bio i predstavnik strateškog partnera (MOL-a), imao odlučujući glas na svim sjednicama Uprave Ine kada bi rezultat glasanja bio izjednačen (između hrvatskih i mađarskih predstavnika, nap. a.). I to je bio jedan od glavnih alata za konzumiranje upravljačkih prava. Drugi instrument konzumiranja upravljačkih prava bio je ostvarivan na način da je svaki rukovoditelj određene razine u Ini imao kontrolnog rukovoditelja iste razine u organizaciji strateškog partnera, pa je tako strateški partner upravljao društvom Ina ... Iako je notorna činjenica da nitko od dioničara, pa ni najveća dva - ni MOL ni Republika Hrvatska - ni tada ni danas nisu imali preko 50 posto dionica Ine - kaže Rilović.

U svom pismu članovima Antikorupcijskog vijeća napominje i kako je supotpisnica dopisa upućenog Vladi u lipnju 2012. godine: "Tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern i članovo NO-a Gordana SekuIić i Damir Vanđelić poslali su dopis Vladi i nadležnim ministarstvima, a u kojem smo već tada upozoravali na problematiku upravljanja Inom. Ukazivali smo na nužnost pregovora o promjeni Dioničarskog ugovora i neprovedene modernizacije rafinerija, na sporost u modernizaciji maloprodajne mreže, vođenje nerazvojne politike i pad poslovnih aktivnosti, te na moguće negativne efekte po hrvatsko hrvatsko gospodarstvo, energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe".

Rilović u svojoj izjavi opisuje i razloge zbog kojih je u ožujku 2015. godine protesno napustila sjenicu NO-a Ine prilikom glasanja o imenovanju hrvatskih članova u Upravu tvrtke. Rilović je, kaže, sjednicu napustila jer je hrvatske članove trebalo izabrati na samo jednu godinu mandata, iako ih je Vlada RH predložila za četverogodišnji mandat u upravi Ine.

- To je bio presedan, jer se do tada nije dogodilo da se strateški partneri upliću u prijedloge pojedinog dioničara - kaže.

U svom dopisu Antikorupcijskom vijeću posebno ističe način na koji se na sjednicama NO-a Ine raspravljalo i odlučivalo o sudbinama dviju hrvatskih rafinerija, odnosno gašenju proizvodnje u Sisku.

- Od bitnih tema izdvojila bih donošenje odluka na sjednicama Nazornog odbora vezano uz Rafineriju nafte Sisak i maloprodaju Ine. Žestoko sam se protivila i glasala protiv uvjetovanja modernizacije Rafinerije nafte Rijeka s gašenjem proizvodnje u Rafineriji nafte Sisak ili kako je to uljepšano pisalo u odluci "svođenja rafinerijske prerade na jednu lokaciju". Isto tako sam se žestoko protivila i glasala protiv davanja benzinskih postaja u zakup … Rafinerija u Sisku je ugašena, radna mjesta izgubljena, stručni kadrovi rastjerani, a nije se ostvarila niti potencijalna alternativa izgradnje biorafinerije. Dakle, unatoč pravomoćnim presudama svih nadležnim sudskih institucija RH po kojima su upravljačka prava nad Inom stečena kaznenim djelom primanja i davanja mita, do nužne promjene upravljanja tom kompanijom nažalost nije došlo - poručuje u svom dopisu Maja Rilović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:02