Uzbekistan je postao neočekivano središte gospodarske priče Srednje Azije. S brojem stanovnika koji sada premašuje 38 milijuna i raste za otprilike 700.000 do 750.000 osoba godišnje, zemlja predstavlja ujedno najveće potrošačko tržište u regiji i brzo rastuću radnu snagu. U 2025. bruto domaći proizvod porastao je za 7,7 %, dok je nezaposlenost pala na 4,8 %, a predviđa se da će gospodarstvo u 2026. zabilježiti daljnji rast od 6 posto. Priljev investicija prošle je godine dosegnuo 43,1 milijardu dolara, a vlada je za 2026. postavila cilj od 53 milijarde dolara. BDP iznosi oko 115 milijardi dolara, u odnosu na otprilike 70 milijardi dolara prije pet godina, a vanjskotrgovinska razmjena u 2025. iznosila je 62,6 milijardi dolara, s ambicijom da ove godine dosegne 70 milijardi dolara. Ovaj zamah ne pokreću samo sirovine. Uzbekistan se ciljano diverzificira prema gotovim tekstilnim proizvodima, kemikalijama, petrokemiji, prehrambenoj industriji i sektoru usluga, uključujući turizam i IT. U 2025. izvoz usluga već se kretao u rasponu od 6 do 7 milijardi dolara, a izvoz IT-a premašio je granicu od 1 milijarde dolara.
Pod vodstvom predsjednika NJ. E. g. Shavkata Mirziyoyeva, reformski program Uzbekistana donio je opipljive demokratske pomake, ojačao vladavinu prava te potaknuo dalekosežnu liberalizaciju i privatizaciju državne imovine. Ove promjene postupno oblikuju predvidljivije, transparentnije i investitorima naklonjenije poslovno okruženje, potpomognuto jednom od najmlađih i najbrže rastućih populacija u regiji te jasnom i dosljednom politikom otvorenosti prema stranom kapitalu. Makroekonomski uspjeh Uzbekistana priznat je i na međunarodnoj razini. Suverene kreditne ocjene podignute su 2025. godine, kada su Fitch Ratings, S&P Global i Moody‘s znatno poboljšali izglede zemlje.
Početak 2026.: novi podaci potvrđuju trend
Prvo tromjesečje 2026. dodatno je učvrstilo ovu putanju. Izvoz robe i usluga dosegnuo je 5,8 milijardi dolara, što je porast od 26 % (odnosno 1,2 milijarde dolara) u odnosu na isto razdoblje 2025. Velik dio ovog rasta proizašao je iz izvoza veće dodane vrijednosti: pošiljke prirodnog uranija gotovo su se udvostručile na 402,6 milijuna dolara; izvoz obojenih metala udvostručio se na 248,7 milijuna dolara; izvoz nafte i plina porastao je za 15 % na 160 milijuna dolara. Snažno je porasla i prerađivačka industrija – tekstil je dosegnuo 731 milijun dolara (rast od 18 posto), građevinski materijali 304 milijuna dolara (rast od 75 %), a nakit 214 milijuna dolara (rast od 54 %). Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zadržao je svoj zamah. Izvoz usluga raste još brže, s rastom od 35 % na 2,2 milijarde dolara u prvom tromjesečju. Regionalna izvozna aktivnost se širi, sa značajnim rastom u regijama Andijan, Fergana, Namangan, Sirdarja i Samarkand, te porastom od 42 % u Taškentu. I sama izvozna ponuda proširena je novim proizvodima koji prije nisu bili izvoženi, u vrijednosti od 162 milijuna dolara, isporučenima u 86 zemalja, od Sjedinjenih Američkih Država do Austrije i Južne Koreje. Gotovo 700 novih tvrtki ušlo je u izvozne aktivnosti, čime je broj izvoznika narastao na oko 4.000. Državna potpora nastavljena je putem Fonda za promicanje trgovine i Agencije za laku industriju, koji su pružali kredite i subvencije stotinama izvoznika. Ove brojke ilustriraju ubrzano širenje gospodarske baze Uzbekistana i dodatno potvrđuju da zemlja ne samo da raste, već i modernizira svoju industrijsku strukturu te uspostavlja dublje međunarodne veze.
Hrvatska u toj jednadžbi
Za Uzbekistan, Hrvatska nudi nešto što malo partnera može ponuditi: članstvo u Europskoj uniji i eurozoni, pristup Schengenu te logističku platformu utemeljenu na riječkoj luci. Za Hrvatsku, Uzbekistan predstavlja ne samo najveće potrošačko tržište u Srednjoj Aziji, već i ulaz na tržišta ZND-a od oko 300 milijuna ljudi te, putem koridora u nastajanju, na južnoazijsko tržište od približno 2 milijarde stanovnika. Položaj Uzbekistana hrvatskim tvrtkama otvara pristup transkaspijskom trgovinskom putu i transafganistanskom koridoru koji je još u razvoju. Jadranski položaj Hrvatske uzbekistanskim izvoznicima pruža luku na južnim vratima Europe.
Strateška podudarnost već je vidljiva. Na prvom samitu EU – Srednja Azija, održanom u travnju 2025. u gradu starom poput same povijesti, a vječno mladom – Samarkandu, EU je za regiju pokrenula investicijski paket Global Gateway u vrijednosti od 12 milijardi eura, signalizirajući svoje zanimanje za prometne i digitalne veze Uzbekistana. Hrvatska, s vlastitim lukama i logističkim iskustvom, izravno može imati koristi od trgovinskih koridora koje će ova ulaganja podržati. Trgovinski podaci s početka 2026. dodatno naglašavaju važnost izvozne ekspanzije Uzbekistana za Europu.
Od političkog dijaloga do angažmana na visokoj razini
Politički kanal između Taškenta i Zagreba posljednjih je godina ubrzan. U listopadu 2024. specijalni izaslanik Uzbekistana NJ. E. g. Abdulaziz Kamilov otputovao je u Zagreb na susret s predsjednikom Vlade NJ. E. g. Andrejem Plenkovićem te ga osobno pozvao u Uzbekistan. Dva mjeseca kasnije, u prosincu 2024., ministar vanjskih poslova NJ. E. g. Gordan Grlić Radman postao je prvi hrvatski čelnik vanjske službe koji je u službenom posjetu boravio u Uzbekistanu, što je rezultiralo potpisivanjem Protokola o suradnji između dvaju ministarstava vanjskih poslova te održavanjem prvog uzbekistansko-hrvatskog poslovnog foruma, na kojem je sudjelovalo više od pedeset hrvatskih tvrtki. Ovaj zamah nastavljen je u veljači 2026., kada je hrvatska parlamentarna delegacija predvođena saborskim zastupnikom Ivanom Malenicom posjetila Taškent, pri čemu su razgovori bili usmjereni na produbljivanje zakonodavne suradnje. Aktivna je bila i kulturna diplomacija: hrvatska ministrica kulture NJ. E. gđa Nina Obuljen Koržinek prisustvovala je krajem 2025. Općoj konferenciji UNESCO-a u Samarkandu, dok je u ožujku 2026. Hrvatsku posjetio uzbekistanski zamjenik ministra kulture NJ. E. g. Avazhon Tadjihanov. Ovi susreti postavili su temelje za zajedničke filmske projekte, kazališne suradnje i program književnih prijevoda. Simbolički vrhunac bilo je obilježavanje Dana neovisnosti Uzbekistana u Zagrebu u rujnu 2025. – prva takva velika manifestacija u Hrvatskoj, koja je okupila političke čelnike, poslovne ljude i kulturnu elitu. Počasni gost, potpredsjednik Vlade NJ. E. g. Oleg Butković, istaknuo je da predsjednik Vlade NJ. E. g. Plenković prioritetno tretira produbljivanje suradnje te da bi mogući posjet Taškentu u 2026. otvorio nove prilike za redoviti politički dijalog.
Ključni summit: Taškent 2026.
Sljedeći katalizator bilateralne suradnje očekuje se tijekom 5. Taškentskog međunarodnog investicijskog foruma (TIIF) zakazanog za 16. – 19. lipnja 2026. Hrvatski predsjednik Vlade NJ. E. g. Andrej Plenković pozvan je da predvodi vladino i poslovno izaslanstvo na forumu. Vlada Uzbekistana namjerava tijekom posjeta sklopiti velike investicijske sporazume te politički dijalog podići na razinu šefova vlada. Sudjelovanje Hrvatske na TIIF-u također bi signaliziralo ambiciju zemlje da postane ozbiljan akter u Srednjoj Aziji. Sam TIIF je vodeća investicijska platforma Srednje Azije. Tema izdanja 2026. – „Investicijska otpornost: nove granice, nova partnerstva" – odražava pitanja zaštite kapitala na rubnim tržištima i izgradnje institucija koje osiguravaju održivost. Razmjeri foruma odražavaju gospodarsku transformaciju Uzbekistana: rast BDP-a od 7,7 % u 2025. i međunarodne pričuve od preko 77 milijardi USD; izravna strana ulaganja porasla su gotovo deseterostruko od 2017., a izvoz je porastao za 24 %, dosegnuvši 33,8 milijardi USD. Prošlogodišnji TIIF okupio je više od 8.000 sudionika, uključujući šefove država i izvršne direktore iz 97 zemalja, te generirao 30,5 milijardi USD u investicijskim ugovorima i trgovinskim sporazumima. U 2026. forum će se osvrnuti na novoosnovani Taškentski međunarodni financijski centar, posebnu jurisdikciju s načelima običajnog prava (common law) i poreznim oslobođenjima do 2076. Na sjednicama će se razmatrati trgovinska povezanost, logistički koridori poput Srednjeg koridora te ulaganja u obnovljive izvore energije – posebno s obzirom na cilj Uzbekistana da do 2030. proizvodi 54 % električne energije iz obnovljivih izvora.
Gospodarska suradnja: potencijal koji još nije iskorišten
Unatoč rastućim odnosima, trgovinska razmjena ostaje skromna. Bilateralna razmjena porasla je s 2,1 milijuna dolara u 2024. na više od 9 milijuna dolara u 2025. (prema hrvatskim statističkim podacima) – što je porast od 4,3 puta u samo godinu dana, ali još uvijek daleko ispod onoga što gospodarstva mogu podnijeti. Uzbekistan je otvoren za znatna strana ulaganja i raspolaže snažnim domaćim tržištem, ali ondje posluju samo dva poduzeća povezana s Hrvatskom (jedan zajednički pothvat i jedna tvrtka u stranom vlasništvu). Hrvatske tvrtke mogu pronaći ulazne točke u turizmu, poljoprivredi, infrastrukturi, zelenoj energiji, uslugama u sektoru nafte i plina, kemijskoj industriji, logistici, farmaceutici i IT-u. Uzbekistan ne traži samo uvoz robe: želi lokalizaciju, zajedničke pothvate, prijenos tehnologije i dugoročna ulaganja. Iz uzbekistanske perspektive, hrvatski kapital, tehnologija i znanje mogu mu pomoći u ostvarenju ciljeva diverzifikacije, dok bi hrvatske tvrtke dobile pristup brzorastućem tržištu i odskočnu dasku prema susjednim zemljama. Skok u izvozu u prvom tromjesečju naglašava koliko se brzo tržište širi.
Ljudi, povezanost i kultura
Ljudske veze već se uspostavljaju. Oko 7.000 uzbekistanskih građana radi u Hrvatskoj, popunjavajući manjak radne snage u turizmu i graditeljstvu te istovremeno stvarajući most među ljudima. Obje zemlje prepoznaju potrebu za izravnim letovima između Taškenta i Zagreba (a s vremenom i Splita) kako bi se olakšali turizam, poslovna putovanja i mobilnost radne snage. Razmatraju se i partnerstva gradova – između Taškenta i Zagreba te između Samarkanda i Dubrovnika.
Sveučilišta, posebno Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Taškentsko državno pravno sveučilište, istražuju mogućnosti suradnje. Kulturne razmjene dodatno učvršćuju odnos. Planira se zajednički filmski projekt o priči o Marku Polu u Srednjoj Aziji. Uzbekistanski filmovi prikazivat će se u Zagrebu, dok će Hrvatska u Samarkandu organizirati kulturne festivale. U pripremi su zajedničke kazališne produkcije i prevoditeljski programi između Matice hrvatske i Saveza pisaca Uzbekistana. Hrvatski nacionalni folklorni ansambl pozvan je na glazbeni festival „Sharq Taronalari" u Uzbekistanu, dok bi uzbekistanske kazališne kuće mogle nastupiti na zagrebačkom međunarodnom kazališnom festivalu. Ove inicijative meke moći čine zemlje međusobno bliskima i stvaraju temelj za povjerenje.
Među ličnostima koje aktivno oblikuju ovaj odnos ističe se Ivica Pirić kao istaknuti hrvatski poduzetnik i ključni promicatelj bilateralne suradnje. U svojstvu savjetnika veleposlanika Uzbekistana u Hrvatskoj za gospodarska, trgovinska i kulturno-humanitarna pitanja, on igra sve vidljiviju ulogu u promicanju Uzbekistana u hrvatskim poslovnim krugovima. Kroz organizaciju poslovnih misija, sastanaka na visokoj razini i izravan angažman s tvrtkama, dao je značajan doprinos u pretvaranju interesa u konkretne prilike, pomažući da se Uzbekistan pozicionira ne samo kao daleko tržište, već kao ozbiljno i dostupno investicijsko odredište. Osobe ovog formata strateške namjere pretvaraju u praktičnu suradnju.
Vrijeme za djelovanje je sada
Uzbekistan se transformirao iz gospodarstva pokretanog sirovinama u diverzificirano, brzorastuće tržište. Kreće se brzo i namjerno, što potvrđuju snažne brojke prošle godine i prvog tromjesečja 2026. Sa strateškim položajem koji povezuje Kinu, Rusiju, Europu i Bliski istok, Uzbekistan je pozicioniran da postane gospodarski motor Srednje Azije i ključni partner europskim zemljama.
Hrvatska, sa svojim akreditivima u EU-u i logističkim resursima, jedinstveno je pozicionirana za partnerstvo s Taškentom. Planirani posjet na visokoj razini u lipnju 2026. mogao bi otvoriti put zajedničkim ulaganjima, trgovinskim sporazumima i zajedničkim pothvatima vrijednima više milijuna – pa i više milijardi – dolara. Za Zagreb je produbljivanje veza s Uzbekistanom istodobno strateški i praktično. To je u skladu s nastojanjima EU-a da diverzificira opskrbne lance i ulaže u kritičnu infrastrukturu; otvara hrvatskim tvrtkama pristup dinamičnom tržištu i novim opskrbnim lancima; te jača jadransko-kaspijsku osovinu koja bi mogla preoblikovati euroazijsku trgovinu.
No, kako bi se ove prilike iskoristile, hrvatske tvrtke moraju izaći iz okvira istraživačkih misija. Trebale bi osnivati zajedničke pothvate, sudjelovati na Taškentskom međunarodnom investicijskom forumu, uključiti se u infrastrukturne projekte i ulagati u sektore poput turizma, poljoprivrede, energetike i digitalnih usluga. Usuglašen napor obiju vlada da poboljšaju povezanost, olakšaju migracije, podrže kulturne razmjene i osiguraju institucionalnu potporu investitorima bit će presudan.
Logika je jasna: Uzbekistan žarko želi novi gospodarski i kulturni savez sa Zagrebom. Ima reformsku agendu, rast, diverzifikaciju i političku volju. Poziva hrvatske tvrtke i kapital da sudjeluju u njegovoj transformaciji, nudeći reciprocitet zauzvrat. Hrvatska ne bi trebala čekati da definira ovu priliku. Čvrsto vjerujemo da je treba zgrabiti. Prozor je sada otvoren. Hoće li ostati otvoren – i hoće li Hrvatska kroz njega proći – ovisit će o odlukama donesenima ove godine.
Tekst napisao Oybek Shakhavdinov, veleposlanik Uzbekistana u Hrvatskoj
