UTRKA ZA GLAVNOG TAJNIKA UJEDINJENIH NARODA Bokova je zbog ruske podrške favorit protiv Vesne Pusić

Otpočela je utrka za novog glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, globalne organizacije koja skrbi o mnogočemu u svijetu, i to uspješno, ali ima problema s očuvanjem mira i sigurnosti - što je bila jedna od osnovnih ideja osnivača te organizacije nakon Drugoga svjetskog rata.

Uloga u svijetu

Stoga se svako malo čuju teze da je UN u ovom današnjem svijetu suvišan, da ne služi ničemu, da je potrebno neko drugo, efikasnije tijelo. No, neosporna je činjenica da je UN ostvario jako puno, da bi svijet bez njega bio bitno ružnije mjesto za život i da se, čak i u jeku hladnog rata, relativno uspješno nosio s mnogim problemima: na kraju krajeva, upravo su UN-ova sjedišta u New Yorku i Ženevi bila mjesta gdje su tada američki i sovjetski diplomati mogli razmjenjivati važne informacije - i čuvati svijet od novog velikog rata.

Na čelu te organizacije stoji glavni tajnik, osoba koja formalno vodi administrativni sustav UN-a u koji ulazi niz agencija, od one za izbjeglice (UNHCR), koja sada radi najviše u svojoj povijesti, preko kulturnog UNESCO-a pa do UNICEF-a koji skrbi za djecu. Upravo je stoga glavni tajnik UN-a jedna od najprestižnijih političkih pozicija na svijetu. Jer, na tom su mjestu bili veliki političari, od Daga Hammarskjölda, čija smrt 1961. još uvijek nije do kraja raščišćena, preko U Thanta do nekih koji su na toj poziciji bili osramoćeni: primjerice, Austrijanac Kurt Waldheim kojemu je otkriveno da je bio vojnik Wehrmachta. A onda slijede dosta bezlični tajnici - spomenimo samo Boutros Boutros Ghalija koji nije čak dobio ni drugi mandat.

Prerana kandidatura

Sadašnji glavni tajnik, Južnokorejac Ban Ki-moon, jučer je pozivom zemljama članicama otvorio proces izbora svog nasljednika. On bi prvi put u povijesti trebao doći iz zemalja istočnoeuropske skupine, što će biti posebno osjetljivo: naime, Rusija će, kao članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, pomno pratiti taj proces i gledati da joj novi čelnik UN-a ne bude pretjerano nesklon. Dosad je samo dvoje službenih kandidata: Srgjan Kerim iz Makedonije, koji je bio i predsjednik Opće skupštine UN-a, te Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih poslova. No, kako Ban Ki-moonu mandat završava krajem iduće godine, prava borba tek počinje. Vesna Pusić, iako neki kažu da je malo prerano ušla u utrku, ima važnu prednost: naime, dosad su na čelu bili tajnici, a svi kažu da je sada vrijeme za tajnicu. Upravo stoga mnogi upiru prstom u Irinu Bokovu, bugarsku diplomatkinju koja se nalazi na čelu UNESCO-a.

‘Zagreb nije iskakao’

Naime, ona se školovala u Moskvi, nedavno je viđena u vrlo srdačnom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pa bi se moglo očekivati da Kremlj na nju ne bi imao primjedbi - Bugarska je, naime, odbila ruski plinovod Južni tok tek nakon oštrih pritisaka iz Bruxellesa. Hrvatska je, pak, aktivno uključena u planove diversifikacije nabave energenata, preciznije smanjenja ovisnosti o Rusiji, što se Moskvi ne sviđa. Iako ne treba zaboraviti da je ruski ambasador u Hrvatskoj, dr. Anvar Azimov, rekao kako su zadovoljni stavom Hrvatske oko sankcija Moskvi “jer Zagreb nije iskakao”.