UTRKA S VREMENOM: USKORO NOVE SATELITSKE SNIMKE Potraga za kapetanom Miškićem dosad nije urodila plodom. Hoće li nove informacije biti od pomoći?

Potraga za nestalim hrvatskim pomorcem Dinom Miškićem i njegovih šest kolega koji su prije dva tjedna nestali na Atlantiku i dalje traje, a zasad nema bitnijih novosti, kaže nam predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić.

U trenutku kada smo razgovarali danas poslijepodne i dalje je brod ALP Striker, u vlasništvu nizozemske kompanije ALP Maritime, s još pet komercijalnih brodova bio u potrazi za nestalim pomorcima.

Područje snima pet satelita koje koristi Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), na čijem je čelu Hrvatica Maja Markovčić Kostelac. Šest puta su sateliti snimili to područje, a samo onaj jedan put, što je poznato, snimljen je objekt promjera sedam i pol metara koji bi eventualno mogao biti splav za spašavanje, ali to nitko sa sigurnošću ne može tvrditi.

Šest brodova

Sateliti i dalje snimaju to područje i čekaju se analize snimaka kako bi se moglo utvrditi je li nešto uočeno kako bi se mogli usmjeriti brodovi.

Područje na kojem snimaju sateliti nalazi se 200 nautičkih milja od mjesta potonuća broda, odnosno oko 380 kilometara od mjesta gdje je potonuo Bourbon Rhode. No, i to su samo pretpostavke da bi se na tom području mogla nalaziti splav s obzirom na vjetrove i morske struje.

- Riječ je o matematičkom modelu koji procjenjuje gdje bi se mogla nalaziti ta splav, ali ne postoji stopostotna vjerojatnost da je splav u trenutku potonuća broda otplutala u tom pravcu. Riječ je o ogromnom području koje se pretražuje i potraga se nastavlja do daljnjega - kaže Frka Petešić, koji je za Jutarnji potvrdio da je Vlada Francuzima ponudila, ako to zatreba, financijsku pomoć u organizaciji potrage, no iz Pariza su odgovorili da zasad to nije potrebno.

Zasad u potrazi ne sudjeluju zrakoplovi, a u hrvatskoj Vladi se nadaju da će Francuzi angažirati i zračne snage.

- Zasad nemamo potvrdu, ali radi se na tome - poručuju iz Vlade.

Šest brodova koji su tijekom srijede pretraživali područje gdje je, prema satelitskoj snimci, moguća pozicija nestale splavi, akciju je nastavilo u četvrtak rano ujutro, čim se razdanilo. No, ni tijekom današnje potrage nije bilo rezultata.

Nejasna snimka

Kako je Jutarnjem potvrdio šef ureda za informiranje francuskog ministarstva unutarnjih poslova zadužen za prefekturu Martinique, Oualid Sahtout, brodovi su čitavog dana tragali za splavi sa sedam nestalih pomoraca, no bez rezultata.

- U petak ćemo odlučiti ima li uopće smisla nastavljati potragu - rekao nam je Sahtout. Potvrdio nam je da je satelitska snimka koja prikazuje “nešto nalik splavi” bila važan trag, te su svi raspoloživi brodovi po zaprimanju snimke krenuli u tom smjeru, ali je i istaknuo kako to može i ne mora biti splav.

- Snimka nije dovoljno jasna da bismo sa sigurnošću mogli reći da je to splav, no provjeravamo svaki trag - rekao nam je.

Kako nam je potvrdila izvršna direktorica EMSA-e Markovčić Kostelac, tijekom poslijepodneva bi u sjedište te europske agencije trebale stići nove snimke s te lokacije, zapisi terestrijalnih i optičkih radara. Uoči li se na tim snimkama išta od koristi, svi će brodovi ponovno krenuti prema novoj lokaciji.

Satelitu, koji je uočio objekt nalik na splav, treba 95 minuta da okruži zemlju, no brzina ovisi o nadmorskoj visini na kojoj se nalazi, što znači da svim satelitima koji sudjeluju u potrazi treba od 90 do 120 minuta za krug oko zemlje. No, satelit se ne vrati na isto mjesto, jer se zemlja okreće, pa je potrebno i nekoliko krugova da ponovno snimi isto mjesto, sve pod uvjetom da nema oblaka. Objekt koji je uočen na satelitskim je snimkama zapravo jako malen, veličine vjerojatno piksela, pa se ne može utvrditi o čemu se točno radi, ali prema promjeru bi se moglo zaključiti da se možda radi o splavi. No, ne treba isključiti ni da je riječ o nekoj naplavini.

Istraga još traje

Vladimir Svalina, pomoćnik glavnog tajnika SPH, ispričao nam je da je područje koje se pretražuje, na kojem bi se, sudeći po satelitskim snimkama i svim ostalim podacima, mogla nalaziti splav, otprilike veličine Jadrana, čak i veće, s time da se Atlantski ocean uopće s Jadranom ne može usporediti po zahtjevnosti plovidbe. Ističe da se i dalje ne zna što se točno dogodilo na brodu prilikom potonuća jer su trojicu Ukrajinaca, koji su spašeni, zadržale francuske vlasti.

- To ne znaju ni naši kolege iz ukrajinskog sindikata, budući da nisu bili u mogućnosti s njima o tome razgovarati - rekao nam je Vladimir Svalina.