Vlada je usvojila petogodišnji Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama koji definira aktivnosti koje će zajedničkim djelovanjem nadležnih državnih tijela, škola i nevladinih organizacija pridonijeti najboljoj mogućoj zaštiti dionika odgojno-obrazovnoga sustava od nasilja.
Akcijskim plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024., prihvaćenim na sjednici u četvrtak, obuhvaćen je zakonodavni okvir, dostupnost i kvaliteta podataka, potpora dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, školski preventivni programi, projekti i strategije te medijska kampanja kroz šest ciljeva s više podciljeva.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je donošenje Akcijskog plana svojevrsni ekonomski i etički imperativ te navela da je najraširenija vrsta nasilja u školama međuvršnjačko nasilje.
"Kada sagledavamo što se događa u našim školama, ne možemo reći da to izlazi iz konteksta u usporedbi s prethodnim razdobljem ili u usporedbi s drugim državama, ali sigurno je da je stanje takvo da traži jedan cjeloviti pristup koji onda treba predvidjeti različite mjere i različite ciljeve i financijska sredstva kako bi se ostvarila škola koja ima nultu stope tolerancije na bilo kakvo nasilje i koja se uspješno bori protiv bilo kakvog oblika nasilja", rekla je.
Šest ciljeva Akcijskog plana, dodala je, obuhvaća i djelomičnu promjenu zakonodavnog okvira, sustavno prikupljanje podataka, ali i poboljšanje kvalitete programa koji se provode u školama vezano uz prevenciju nasilja.
Prvi je cilj usklađivanje i unaprjeđivanje zakonodavnog okvira za prevenciju nasilja u školama. Slijedi ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama, poboljšanje kvalitete i praćenje te povećanje broja verificiranih školskih programa/projekata za prevenciju nasilja koji se provode u školama.
Četvrti je cilj osiguranje sustavne mjere potpore u prevenciji nasilja u školama učenicima, učiteljima, roditeljima/skrbnicima, a peti osiguranje pretpostavki za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama. Šesti je cilj provođenje medijske kampanje o prevenciji nasilja u školama.
"Treba istaknuti da se računa na široku edukaciju i kontinuirani razvoj kompetencija radnika zaposlenih u školama vezanih uz prevenciju nasilja i pravodoban odgovor u slučaju dešavanja bilo kakvog nasilja u školama", rekla je Divjak.
Podupirat ćemo projekte koje škole imaju, nagrađivati najbolje škole koje će se uspješno boriti protiv nasilja, raditi na razvoju empatije među učenicima i zaposlenicima, dodala je.
Akcijski plan tako, među inim, predviđa usvajanje Povelje o nenasilju na nacionalnoj razini na temelju koje će svaka škola izraditi kodeks ponašanja koji se temelji na empatiji i definira zajednički sustav vrijednosti usmjeren na promociju nenasilja i podržavajućega školskog okruženja.
Za provedbu Akcijskog plana do 2024. godine bit će potrebno, procijenjeno je, nešto više od 27 milijuna kuna.
Povjerenstvo koje je izradilo Akcijski plan imalo je 23 člana, a sudjelovali su, uz predstavnike Ministarstva, i predstavnici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, pravobraniteljice za djecu, MUP-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ( CESI) i Centra za pružanje usluga u zajednici, "Savjetovalište Luka Ritz" te predstavnici Nacionalnog vijeća učenika.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je nasilje u školama negativna pojava koju je nužno suzbijati i prevenirati brojnim mjerama i zajedničkim naporima, od obitelji pa do obrazovnog sustava, radi zaštite djece i digniteta nastavnika i profesora.
Saboru upućen prijedlog novog zakona o državnoj statistici
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog zakona o državnoj statistici, kojim se regulira postupak i uvjeti imenovanja i razrješenja čelnika Državnog zavoda za statistiku, osnivanje Odbora za sustav službene statistike, a predviđa i da s početkom rujna DZS preuzme poslove zagrebačke statistike.
Zakon o službenoj statistici dio je Vladina akcijskog plana u sklopu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, rekao je premijer Andrej Plenković.
"Zakon će ojačati neovisnost i pouzdanost DZS-a. On je bitan za nas, ali i državu uopće", rekao je Plenković.
Ministar uprave Ivan Malenica objasnio je kako se išlo na izradu novog zakona s obzirom na potrebu uvođenja novih mjera i instrumenata usklađivanja s europskim statističkim sustavom, prilagodbe europskomu pravnom okviru te potrebu uvođenja jednostavnijih normativnih rješenja organizacije i funkcioniranja sustava službene statistike Hrvatske.
Prema prijedlogu novog zakona, a u skladu s europskim pravnim okvirom, Državnim zavodom za statistiku upravlja glavni ravnatelj, kao rukovodeći državni službenik, a ne državni dužnosnik.
Glavnog bi ravnatelja imenovala i razrješavala Vlada, na temelju javnog natječaja, a imenovao bi se na pet godina.
Novi zakon predviđa i da DZS od 1. rujna ove godine preuze poslove službene statistike od za to nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, kao i njegove zaposlenike, kojih je trenutno 11. DZS bi preuzeo i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju zagrebačke statistike, sredstva za rad te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima.
Za to je u državnom proračunu za ovu godinu osigurano dodatnih 256.824 kune, a u 2021. i 2022. godinu nešto manje od milijun kuna.
Novi zakon predviđa i osnivanje Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske, a radi kvalitetnije koordinacije te osiguranja učinkovitosti i kvalitete razvoja proizvodnje i diseminacije službene statistike.
Predviđena je i izrada nacionalnih smjernica za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike.
Prema prijedlogu, rok za izradu Programa statističkih aktivnosti je produljen s kraja svibnja na kraj listopada tekuće za iduću godinu.
Pojednostavljuje se i procedura donošenja Godišnjeg provedbenog plana, kojeg bi, umjesto Hrvatskog sabora, donosila Vlada, kako bi se osiguralo njegovo donošenje do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.
Novi zakon predviđa i da članove Statističkog savjeta, koji je savjetodavno i stručno tijelo za strateška pitanja službene statistike, više ne imenuje Vlada već institucije i tijela čiji su predstavnici u tom tijelu. Također, smanjio bi se i broj članova Savjeta, s 19 na 13.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....