Mostov saborski zastupnik Miro Bulj nije jedini zagovornik raspisivanja referenduma na kojemu bi se građani odredili jesu li za to da se prodajom 25 posto minus jedna dionica HEP-a financira nacionalizacija Ine, odnosno otkup MOL-ovih 49 posto dionica u domaćoj naftnoj kompaniji.
Još prije Bulja, za referendum, i to oko nacionalizacije Ine, izjasnio se vodeći SDP-ovac Mirando Mrsić.
- Referendum građana jedini je ispravan put za donošenje odgovorne političke odluke jer kupovina Ine je politička, a ne ekonomska odluka - rekao je ministar rada u Vladi Zorana Milanovića.
Njega je posebno zabrinula mogućnost da bi u aranžmanu povratka Ine u vlasništvo Hrvatske mogli sudjelovati mirovinski fondovi jer smatra da je ulaganje u devastiranu tvrtku rizičan posao kojim bi se mogle ugroziti naše mirovine. Uz Mrsića, za referendum se izjasnilo još SDP-ovaca - Gordan Maras, navodno Siniša Hajdaš Dončić, a referendum zagovara i Mihael Zmajlović.
- Benefit referenduma bio bi da Vlada prezentira koji su nacionalni interesi od kupovine Ine i što znači prodaja HEP-a - kaže član Predsjedništva SDP-a i bivši ministar zaštite okoliša Zmajlović i navodi da su ovo prevažne stvari da bi samo tako prošle.
Autoceste
Pitanje je, međutim, bi li Ustavni sud uopće dopustio referendum o nacionalizaciji Ine i privatizaciji HEP-a. Ustavni sud je u prošlome sazivu više puta donosio odluke o (ne)dopustivosti pojedinih referendumskih pitanja i u dva navrata zabranio referendume smatrajući da se oni odnose na djelokrug rada Vlade koji izvire iz njenih ustavnih ovlasti vođenja gospodarske politike. Riječ je bila o referendumu u odnosu na monetizaciju i outsourcingu. Oba projekta pripremila je Vlada Zorana Milanovića. U prvom slučaju se radilo o namjeri da se autoceste daju u koncesiju, a u drugom o izdvajanju popratnih i neosnovnih djelatnosti (čišćenja, kuhinje, servisa i slično) iz javnog sektora.
- Ustavni sud je u oba slučaja zauzeo stav da referendum nije moguć jer se radi o odlukama koje spadaju u mjere gospodarske politike, no tadašnja je Vlada iz drugih razloga od oba projekta odustala - kaže nam član bivšeg saziva Ustavnog suda koji smatra da bi se mogla povući paralela između ovih odluka Ustavnog suda i zahtjeva za referendum koji se artkulira u povodu najave privatizacije HEP-a i rekroatizacije Ine.
Prvo donijeti zakon
Navodi, međutim, kako treba biti ispunjeno više preduvjeta da bi se Ustavni sud uopće očitovao o (ne)dopustivosti referenduma. Prvo je donošenje zakona kojim će se definirati postupci oko Ine i HEP-a. Nakon toga raspisivanje referenduma može zatražiti Vlada, Sabor ili birači.
Prema riječima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, Vlada, a time ni Sabor u kojemu većina podržava politiku Vlade, sigurno neće ići s takvom inicijativom. Stoga je moguća samo ako je zatraže birači, a oni to mogu po proceduri propisanoj u Zakonu o referendumu. Ona pretpostavlja da se osnuje organizacijski odbor koji mora formulirati referendumsko pitanje i u roku od 15 dana održati izjašnjavanje birača o tome podržavaju li referendum. Referendumska inicijativa će uspjeti tek ako je podrži najmanje 10 posto birača. Tada se potpisi birača dostavljaju Saboru koji je nadležan za raspisivanje referenduma.
- Tek se tada Sabor može obratiti Ustavnom sudu s pitanjem je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ako se ne bi obratili Ustavnom sudu, to bi značilo da Sabor odobrava referendum i morali bi ga odmah raspisati - kaže nam član bivšeg saziva Ustavnog suda koji smatra kako je velika vjerojatnost da bi i novi saziv eventualnu kupovinu Ine i prodaju HEP-a tretirao jednako kao monetizaciju i outsourcing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....