Ustavni sud dao rok Vladi: Ukinite zabranu okupljanja na Markovu trgu jer diskriminirate građane!

ZAGREB - Ustavni sud danas je proglasio neustavnim odredbe u kojima je bila zabrana javnog okupljanja u blizini do 100 metara od Ureda predsjednika na Pantovčaku kao i odredbu koja je zabranjivala demonstracije u blizini objekata u kojima privremeno zasjedaju Vlada, Sabor i Ustavni sud.

Što se tiče zabrane okupljanja na Markovu trgu Ustavni sud je dao rok zakonodavcu, dakle i Vladi i Saboru, da promijene sadašnje rješenje i usklade ga s Ustavom do 15. srpnja 2012. godine jer će u protivnom i ta odredba biti ukinuta.

Naime, što se tiče Ureda predsjednika i mjesta na kojima privremeno zasjedaju Vlada, Sabor i Ustavni sud, ustavni suci ocijenili su da za takvu zabranu nema razumnog opravdanja te da to nije u skladu s člankom 42 Ustava.

Što se tiče sadašnje odredbe o zabrani okupljanja i demonstriranja na Markovu trgu, ustavni suci su jednoglasno ocijenili da za takvu zabranu postoji legitiman cilj, te da je prostor u visokom stupnju neprikladan za javno okupljanje, no također su upozorili da takva zabrana nije nužna u demokratskom društvu jer ne postoji prijeka društvena potreba za to, a pogotovo vezano za sadašnji stupanj demokratskog razvoja Hrvatske.

Ustavni suci također su upozorili na diskriminatorsko ograničenje prava na javno okupljanje na Markovu trgu jer je u dosadašnjoj praksi bilo moguće organizirati tamo javne priredbe, ali to se branilo grupama koje su željele iskazati politički ili socjalni interes. Upravo stoga Ustavni sud daje rok i Saboru i Vlade da takve diskriminatorske odredbe izmijeni do 15. srpnja 2012.

Kako je naglasila predsjednica Jasna Omejec, stav Ustavnog suda ne kaže da je dosadašnje rješenje o zabrani okupljanja na Markovu trgu apriori neustavno jer ima legitiman cilj i neprikladan je prostor.

- Procjena je da zabrana više nije nužna s obzirom na razvitak društva u Hrvatskoj. Mi smo pred vratima Europske Unije, rekla je Omejec na sjednici.

Ustavni suci zapravo su takvom odlukom ostavili mogućnost i Vladi i Saboru da sami ocijene treba li i u kojoj mjeri daljnje okupljanje na Markovu trgu jer i oni sami govore o tome da je zakonodavac može urediti da bude zabrana okupljanja za sve bez obzira na vrstu provjeda. No, naglašavaju da ti razlozi za zabranu moraju biti relevantni i dostatni uz jasno propisivanje pretpostavki za to.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti izmjena zakon o javnom okupljanju iz 2005. Ustavnom sudu su podnijeli Nezavisni hrvatski sindikati te Građanska inicijativa Matija Gubec.

U svojoj odluci Ustavni sud se pozvao na mišljenje Venecijanske komisije Vijeća Europe, na europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, na praksu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu te na raznolika zakonska rješenja u mnogim europskim državama.

Podsjetimo, prve izmjene spornog zakona donesene su u srpnju 2005. godine kada je uvedena odredba prema kojoj se brane javni prosvjedi na udaljenosti manjoj od 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Sabor, Vlada, Ustavni sud i Predsjednik Republike. Te je izmjene Ustavni sud u studenom iste godine ukinuo, ali samo zbog formalnih razloga jer nisu donesene potrebnom većinom glasova u Saboru. Ubrzo, HDZ-ova većina ponovo je u prosincu 2005. izglasala istovjetnu zabranu prosvjeda na Markovom trgu i tako je ostalo do danas. Vladajući su takvu odredbu branili sigurnosnim razlozima, a protivnici su to rješenje nazivali nedemokratskim te gušenjem ljudskih prava i slobode govora.

Od tada mnogi su sindikati, nevladine organizacije i građani pokušavali demonstrirati na Markovom trgu, ali su ih presretale jake policijske snage i postavljene barikade.

Izuzetaka je, ipak, bilo. Tako je Vlada praktički sama prekršila zakon kada je organizirala skup na Markovom trgu povodom dolaska američkog predsjednika Georgea W. Busha u travnju 2008. godine. Policijskih blokada nije bilo i kada su iste godine novinari prosvjedovali zbog napada na kolegu Dušana Miljuša.

U ovih šest godina pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv onih koji su se ipak uspjeli probiti do Vlade i Sabora. Prekršajne prijave, među ostalim, zaradili su aktivisti Građanske inicijative "Matija Gubec", aktivisti Sanja Juras i Kristijan Grđan iz udruga Iskorak i Kontra te prosvjednici iz Zelene akcije i Prava na grad.