Ustavni stručnjaci o Vrhovnom sudu: ‘Milanović mora birati kandidata s natječaja‘

Ustavnopravni stručnjaci u Hrvatskoj gotovo su jednoglasni u ocjeni da predsjednik Republike Zoran Milanović mora poštovati zakonske propise koji su na snazi i u skladu s njima Saboru predložiti kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a sve ostalo predstavlja kršenje Zakona o sudovima, a za neke posljedično i Ustava pa se zbog toga teoretski može pokrenuti i proces opoziva, što je ipak malo vjerojatno.

Razgovarali smo jučer s tri stručnjaka, profesorima Sanjom Barić, Matom Palićem i Zvonimirom Laucom, a isto stajalište zastupaju i Branko Smerdel i Robert Podolnjak, a Đorđe Gardašević jedini je ranije iznio suprotno mišljenje, koje jučer nije dalje htio objašnjavati.

Sanja Barić, predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, kaže tako kako se ne može poštivati procedura samo onda kada se nama ishod sviđa.

Rješavanje nesuglasica

- Ove nesuglasice može riješiti jedino Ustavni sud. Ako oni kažu da članak 44a Zakona o sudovima nije u skladu s Ustavom, predsjednik može predložiti koga hoće. Ali Ustavni sud to dosad nije propitivao i to je značajan pokazatelj da ne vidi problem s ustavnošću te odredbe Zakona. Treba reći i to da je pozicija predsjednika snažna i nitko ne može biti izabran ako ne postoji suglasje između predsjednika i većine u Saboru, oni se moraju složiti, pa ovaj spor vidim kao nepotreban - kaže prof. Barić.

Ako Ustavni sud, dodaje, zaključi da je odredba Zakona u skladu s Ustavom, onda to treba poštivati i predsjednik. No, ne isključuje mogućnost da Ustavni sud donese odluku po kojoj je "vuk sit, a ovce na broju", odnosno da kaže da je odredba ustavna, ali i da je predsjednik u pravu.

- Ako ne bi postupio u skladu s odlukom Ustavnog suda, u što ne vjerujem, u tom trenutku to bi bio razlog za daljnje procedure. On sada ide protivno zakonske procedure i kaže da neće poštivati Zakon jer je neustavan. To nije način, jer otvara i svima drugima mogućnost da kažu da je po njima nešto neustavno i da neće poštivati zakone. On je ovlašteni predlagatelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti i mogao je to napraviti, ali namjerno je išao u konflikt pa je sada u centru pažnje on, a ne izvrsna kandidatkinja i Vrhovni sud - smatra Barić.

Na pitanje je li nepoštivanjem Zakona predsjednik prekršio i Ustav u članku 5. da je u Hrvatskoj svatko dužan poštivati pravni poredak RH, kaže kako je to jako dobro pitanje, a da će se odgovor znati nakon odluke Ustavnog suda.- Čini mi se da je odredba Zakona o sudovima dosta jasna i da ne postoji drugi način tumačenja, ali pustimo Ustavnom sudu da odluči - zaključuje Barić. Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku puno je direktniji i kaže da je predsjednik prekršio i Zakon i Ustav predloživši kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda koja se nije javila na javni poziv DSV-a.

Poštivanje poretka

- Svatko je dužan poštivati pravni poredak, a to znači i predsjednik. Odgovoran je ako povrijedi Ustav u obnašanju dužnosti, a predlaganje kandidata njegova je ustavna obveza. Ako Ustavni sud otkloni njegove tvrdnje, mogao bi se pokrenuti postupak opoziva u Saboru, a konačnu odluku donio bi Ustavni sud. Naravno, to nije izgledno, ali ako se ova priča odulji i ne izabere se predsjednik Vrhovnog suda za pola godine, postavit će se i to pitanje - smatra Palić.

Prognozira da će Ustavni sud zaključiti da je odredba u skladu s Ustavom, ali da odluka neće biti jednoglasna. Za Zvonimira Lauca dileme nema - predsjednik mora poštivati Ustav i važeće zakone.

- Procedure su važne za pravni poredak jedne države. Ideja oko izravne primjene Ustava je u redu, ali pitanje je kada i kako se to radi. A Ustavni sud jedini može utvrditi je li nešto ustavno ili nije, bez obzira što mi mislimo - kaže Lauc te se slaže s Palićem da predsjednik krši i Ustav.

- Uvijek će se naći neko rješenje, a ja smatram da bi bilo dobro da službeno obavijesti DSV da neće predložiti nikoga od kandidata koji su se javili na poziv i da se poziv onda ponovi. Ipak, ne mislim da smo u nekoj ustavnoj krizi i da bi trebalo pozivati predsjednika na odgovornost, to su krajnja rješenja koja dolaze u težim situacijama - smatra Lauc.