Ustavni ekspert u Otvorenom: Prijedlog oporbe za formiranje istražnog povjerenstva ima 2 problema

U utorak navečer u emisiji HRT-a "Otvoreno" raspravljalo se oporbenom prijedlogu da se u Saboru osnuje istražno povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi moguća ometanja, onemogućavanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, organiziranog i gospodarskog kriminala.

- Nakon izbijanja posljednje u nizu afera, ova sada o Janafu je u fokusu javnosti, prvi je tu ideju iznio Nikola Grmoja (...), nakon toga smo inicirali sastanak svih oporbenih klubova i podržana je ideju da se ide u osnivanje istražnog povjerenstva i svi klubovi su dali svoj doprinos u formiranju prijedloga, rekao je Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

Pojasnio je kako su oko vrlo malo stvari trebali voditi raspravu dužu od 5 minuta i željeli su izbjeći zamku da njihov zahtjev bude previše fokusiran na nešto što je u tijeku istrage.

Bauk je rekao da tekst odluke o osnivanju povjerenstva ima 3 stranice, govori o 10-ak pitanja za koja smatraju da ih treba riješiti. U obrazloženju su ciljevi koje žele postići, institucije od kojih bi mogli dobiti neke odgovore i ne vidi što je sporno da im u tome pomognu suci.

Odgovarajući na pitanje koje od tih 10-ak pitanja smatraju ključnim, Bauk je objasnio kako je fokus na svih 10 pitanja.

Bošnjaković: Problem u pravosuđu je dugotrajnost procesa

Komentirajući ujedinjenje oporbe, Dražen Bošnjaković (HDZ), rekao je kako će oni prijedlog odluke detaljno analizirati u sljedećih nekoliko dana, nakon toga će se očitovati.

- Na prvu, svako istražno povjerenstvo koje je do sada bilo osnovano u Saboru, ono se bavilo vrlo konkretnim pitanjem. Problem curenja informacija je problem, to nije sporno, ali mislim da to nije tema za istražno povjerenstvo, rekao je.

Bošnjaković je naglasio kako je problem u pravosuđu dugotrajnost procesa koji se vode te zbog toga ne treba osnivati istražno povjerenstvo kako bi se to riješilo.

Dodao je da u Saboru postoji cijeli niz tijela kojima zastupnici mogu dati prijedloge kako poboljšati normativni okvir za rješavanje takvih pitanja i kako riješiti da se takve stvari ne događaju.

Pozdravljaju, rekao je, želju da se nađu bolji normativni alati, ali za način i metode kaže da odudaraju od naše trodiobe vlasti - neovisnosti pravosuđa u odnosu na druge dvije grane vlasti.

- Na ovaj način bismo dobili zanimljivu predstavu za medije, a rezultat bi bio uobičajen, dodao je.

O curenju informacija

Bauk je Bošnjakoviću rekao kako su napisali rad čijih tijela bi istraživali, za primjer je naveo Državno odvjetništvo. Pitao je Bošnjakovića mogu li bivši suci dati uvid u to kako rade redovni sudovi, bez da se zadire u neovisnost pravosuđa i rad na sadašnjim predmetima. Dodao je kako bi i bivši premijeri ili ministri mogli odgovoriti na pitanja. Također je spomenuo i niže dužnosnike koji bi, smatra, također mogli štošta reći, do razine do koje mogu govoriti.

- To je poprilično besmisleno. Ako dolazi do curenja informacija ili do nekakvih pritisaka, to je određena vrsta kaznenog djela. Ako netko vrši pritisak na državnog odvjetnika, taj ga je dužan prijaviti, ako netko ima saznanja da je netko nekome rekao nekakvu tajnu informaciju, taj ga je opet dužan prijaviti. Ja ne znam što bi nam bivši suci ili državni odvjetnici rekli, a da bi nama pomoglo, odgovorio je Bošnjaković.

Bauk kaže da upravo zbog toga i treba osnovati povjerenstvo.

Odgovarajući na pitanje hoće li podržati ovaj prijedlog, Dario Hrebak (HSLS) je rekao da nemaju problem što se tiče povjerenstva.

- Oporba ima pravo na to, to je legitimno i sve što želi je u redu. Teško mi je pojmiti kako će neki od zastupnika, koji će biti dio tog istražnog povjerenstva, otvarati sve ove teme, a u pozadini je glavna tema, a to je afera Janaf, rekao je.

Hrebak kaže da tu ima svega, samo neki dijelovi su vezanu uz aferu Janaf, a priča je puno kompleksnija i šira. Muči ga dio oko trodiobe vlasti - pita se kako će se neki saborski zastupnici držati pod kontrolom tako da se doista neće diskutirati o aktualnim slučajevima koji se vode.

- Danas smo imali sastanak vladajuće većine, ostali smo malo zatečeni ovakvim prijedlogom. Sve što smo čitali u medijima, najavljeno je da će oporba uputiti prijedlog vezano za povjerenstvo za istraživanje cijele ove afere koja se dogodila. Mi smo dobili sasvim drugačiji prijedlog na stol. Slažem se da ćemo prvo vidjeti je li to zakonit prijedlog, rekao je.

Prvo želim pohvaliti institucije u ovom konkretnom slučaju, rekao je, odradile su vrhunski posao. Kaže da su mjere trajale godinu dana, a Kovačević nije tada bacio mobitel, kada je informacija počela stizati na vrata politike, tek tada je sve počelo.

- Što se tiče Ustava RH, on u dijelu koji se odnosi na istražna povjerenstva, sadrži samo jednu odredbu u kojoj stoji da se mogu osnivati istražna povjerenstva za pitanja koja su od javnog interesa. U tom dijelu nije ništa sporno, rekao je Mato Palić, profesor ustavnog prava.

Dodao je da tekst, tj, nacrt odluke o osnivanju istražnog povjerenstva ima druge problematične točke, s aspekta zakona o istražnim povjerenstvima, i to u dva dijela.

Prvo je, kaže, da se tijekom rada treba informirati članove povjerenstva, koji su političko tijelo, a to je protuustavno i neprihvatljivo. Kada je u pitanju, dodaje, rad redovitih sudova, postoje već neka tijela koja to reguliraju.

Drugi dio koji je sporan i kontradiktoran je točka 9., o sastavu članova povjerenstva. Prema zakonu, sastav treba biti takav da odgovara stranačkoj strukturi u Saboru. To bi značilo da bi većinu članova imali vladajući, a u nacrtu odluke je predviđeno da parlamentarna majina ima većinu u tom povjerenstvu.