Često pišemo o bankarskim naknadama na području Hrvatske, ali dosta velik broj mailova vjernih čitatelja potaknuo nas je na malo šire istraživanje: kako po pitanju naknada Hrvatska stoji u usporedbi s drugim zemljama te jesu li doista samo bankari u našoj zemlji skloni previsokim cijenama?
Nažalost, statistiku nismo uspjeli dobiti od HNB-a jer ta institucija brojke nije uspoređivala na taj način, a puno više sreće nismo imali ni s istraživanjem Europske komisije o tržištu bankarskih računa na području EU jer Hrvatska, nažalost, u njega nije bila uključena.
Odlučili smo se stoga analizom pozabaviti sami te usporediti bankarske naknade na području Hrvatske i Slovenije, i to banaka koje pripadaju istim grupacijama.
Usporedili smo tako cjenik naknada Addiko Hrvatske i Addiko Slovenije, pozabavili se cijenama Zagrebačke banke i Unicredit Slovenije, a u usporedbu su uši i PBZ te Intesa Sanpaolo Bank Slovenija.
Za svaku pojedinu grupaciju banaka odabrali smo šest naknada koje su nam se učinile najučestalije kad su u pitanju građani, a kratka analiza pokazala je kako su razlike u cijenama u te dvije zemlje prilično velike, a u nekim segmentima čak i drastične.
Prvenstveno se to odnosi na naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka koje su u Hrvatskoj i do nekoliko puta više od naknada u Sloveniji, iako ni od jedne banke nismo dobili konkretno obrazloženje zašto je tako.
Banke u Hrvatskoj, naime, podizanje gotovine “oporezuju” postotkom od podignutog iznosa i dodatnim fiksnim troškom, a u Sloveniji postoji isključivo fiksni trošak, i to znatno niži nego kod nas.
Na primjer, korisnici banke Addiko Hrvatska podizanje 500 kuna na bankomatu druge banke platit će dodatnih 27,5 kuna, korisnici Zabe 21,5, a PBZ-a 19 kuna, dok će njihovi kolege Slovenci istu uslugu platiti drastično manje - u Addiku samo 3,9 kuna po nalogu, u Unicreditu 4,8 dok Intesa Sanpaolo uslugu naplaćuje četiri kune.
Dakle, u Sloveniji će te naknade, kao što se vidi u slučaju Addika, biti i više od pet puta niže, a slične se razlike vide i na usporedbama naknada za kreditne transakcije u poslovnicama banke, i to na račune izvan banke, koje su u Sloveniji također nekoliko puta niže nego u Hrvatskoj te se naplaćuju kroz fiksnu naknadu, a ne u odnosu na podignuti iznos novca.
Treba primijetiti i kako su neke naknade u Hrvatskoj niže nego u Sloveniji. Recimo, zamjene debitnih kartica u slučajevima krađe ili gubitka, a djelomično i vođenje računa, no uglavnom je riječ o naknadama koje potrošači nešto rjeđe koriste.
Nas je zanimalo kako banke, posebno unutar grupacija, određuju politiku cijena naknada na pojedinim tržištima.
“Pri usporedbi naknada za usluge prvenstveno treba uzeti u obzir usporedbu s mjerodavnim tržištem na kojem kreditne institucije posluju i pružaju usluge s obzirom na specifičnosti i potrebe pojedinog tržišta, uvjete poslovanja na tom tržištu, troškove povezane s pružanjem usluga, razvijenost, regulativu, razinu usluge, veličinu kao i sve druge relevantne parametre koji utječu na visinu i strukturu troškova pojedine naknade”, poručili su iz PBZ-a.
Iz Zabe su napomenuli kako klijentima ne naplaćuju podizanje gotovine na vlastitim bankomatima te na tisućama bankomata članica Unicredit grupe diljem Europe ako su klijenti korisnici Lepeze ili Paketa za mlade.
“Iako se radi o bankama koje posluju unutar Addiko grupe, i o dvije susjedne zemlje, članice EU, tržišno okruženje unutar kojeg posluju banke u Hrvatskoj i Sloveniji je drugačije, a to se odnosi na bankovnu infrastrukturu, zakonske regulative, zrelost financijskog i digitalnog poslovanja. Također, Addiko banka u Hrvatskoj je odvojena od poslovanja u Sloveniji”, poručili su iz Addika.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....