ZAGREB - Vaš školarac pokazuje zanimanje za arhitekuru i dizajn, strašno ga zanima filmska ili dramska umjetnost, htio bi usavršiti govorničke vještine, naučiti šivati, istražiti hrvatsku tradicijsku kulturu? Nema problema. Sve bi se ti sadržaju, najavljuju u Ministarstvu obrazovanja, od 2012./2013. školske godine trebali nuditi u školama i to u obliku posebnih nastavnih predmeta.
Temelj za veliku reformu školskoga sustava novi je strateški dokument - Nacionalni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Na dokumentu se počelo raditi još za mandata bivšeg ministra Dragana Primorca, a završnu verziju, o kojoj bi ovih dana trebao raspravljati i saborski Odbor za obrazovanje, izradila je skupina stručnjaka na čelu s bivšim ministrom znanosti prof. dr. Hrvojem Kraljevićem.
Zaokret u odgoju
Kurikularna reforma koju će pratiti i izmjene svih odgovarajućih propisa donosi posve drugačiju obrazovnu politiku: bit škole više nije u prijenosu znanja, već u razvoju učeničkih kompetencija što bi, kako se navodi i u samom dokumentu, trebalo rezultirati potpunim zaokretom u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja.
Konkretno, u novoj školi svi bi učenici morali steći pozitivan odnos prema učenju. Škola bi ih morala naučiti kako učiti, što trenutačno nije praksa. Nadalje, svi bi nastavnici morali raditi na razvoju samopouzdanja kod djece. Shodno tome nova bi generacija učenika, kada napusti školske klupe, morala biti osposobljena za javni nastup i govorenje pred drugima, morali bi imati razvijene organizacijske sposobnosti za donošenje odluka te poduzetničke kompetencije.
Svaki bi dodatni trud koji učenici pokažu tijekom školovanja trebao biti posebno istaknut, pa je, kako nam je rekla državna tajnica Dijana Vican, jedna od ideja da se i u školsku svjedodžbu uvede posebna rubrika u koju bi se bilježile aktivnosti u kojima su se učenici posebno isticali. Primjerice, najbolji u bojanju uskrsnih jaja, najbolji u proučavanju zvijezda i sl.
Učenički portfolio
Posebna bi se pozornost u novoj školi posvećivala darovitim učenicima. Kako im ne bi bilo dosadno, predloženo je da škole za njih izrađuju individualne programe, a svako bi darovito dijete trebalo dobiti i svog mentora.
Znanje učenika i dalje bi se ocjenjivalo brojčano (ocjenama od 1 do 5), no od prvoga razreda svaki bi učenik imao svoj portfolio u koji bi se (opisnim ocjenama) unosili podaci o njegovom napretku.
Kako je ocjena u Hrvatskoj potpuno devalvirala (odlikaša je u osnovnim školama više od 60 posto), autori kurikuluma preporučuju da se odlične ocjene ubuduće daju samo iznimno, ako se učenik posebno istaknuo kvalitetom rada i uloženim naporom.
Ako je učenik napravio ono što se od njega očekivalo, zavrijedio je ocjenu dobar. Ocjenu vrlo dobar dobio bi učenik čijim je radom ispitivač bio zadovoljan iznad očekivanja.
Školama će se sugerirati da na kraju polugodišta i školske godine pismeno nagrade i vrlo dobre učenike.
Najveća su novost kurikularne reforme novi predmeti koje će škole u budućnosti izborno ili fakultativno nuditi učenicima. Naime, nadležna bi prosvjetna vlast u budućnosti trebala definirati zajedničku jezgru predmeta, a škole će učenicima moći nuditi i niz dodatnih predmeta, od građanskog, dramskog odgoja, govorništva, filmske kulture, arhitekture, okoliša i kulturne baštine, prevencije ovisnosti do ručnoga rada i domaćinstva.
Alternativa vjeronauku
Ako za to nemaju kadra, škole će te sadržaje moći integrirati i u postojeće predmete. Kurikulumom je predviđen alternativni predmet vjeronauku i u osnovnim školama, no od kojeg razreda i kako bi se on zvao još nije definirano.
Svi predmeti:
Jezično-komunikacijsko područje:
- hrvatski jezik
- materinski jezik nacionalne manjine
- 1. strani jezik
- 2. strani jezik
- 3. strani jezik
- latinski grčki
Matematičko područje:
- matematika
- nacrtna geometrija
Prirodoslovno područje:
- priroda, društvo i tehnika
- priroda
- geografija
- biologija
- kemija
- fizika
Tehničko i informatičko područje:
- priroda, društvo i tehnika
- praktični rad i dizajniranje
- tehnika
- informatika
Društveno-humanističko područje:
- priroda, društvo i tehnika
- povijest
- geografija
- građanski odgoj i obrazovanje
- psihologija
- sociologija
- filozofija
- logika
- vjeronauk - etika (ili neki drugi alternativni predmet vjeronauku)
Umjetničko područje vizualne umjetnosti i komunikacije:
- glazbena kultura
- dramska kultura
- filmska umjetnost
- plesna umjetnost
Tjelesno i zdravstveno područje:
- tjelesna i zdravstvena kultura
- modul: zdravstveni odgoj
Fakultativni predmeti:
- profesionalna orijentacija i vlastita budućnost
- građanski odgoj i obrazovanje
- kultura govora i slušanja
- govorništvo
- hrvatska tradicijska kultura
- dramski odgoj
- domaćinstvo
- ručni rad
- arhitektura, okoliš i kulturna baština
- prevencija ovisnosti
- medijska kultura
- informacijsko-komunikacijska tehnologija
- strani jezici
- klasični jezici
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....