Uskok: Dio Sanaderove kuće u Kozarčevoj nema građevinsku dozvolu

ZAGREB - Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak nije ponovno odlučivalo o Sanaderovoj jamčevini u nekretninama uz koju bi trebao biti pušten iz istražnog zatvora jer je Uskok dostavio građevinsku dozvolu za njegovu obiteljsku vilu u Kozarčevoj ulici iz koje proizlazi da potkrovni dio dvoetažnog stana nema građevinsku dozvolu.

"Tijekom sjednice vijeća Uskok je dostavio u spis građevinsku dozvolu, iz arhiva grada Zagreba, za kuću u Kozrčevoj iz koje proizlazi da potkrovni dio te kuće nije obuhvaćen građevinskom dozvolom. Postoji sumnja da se radi o prostoru koji je nelegalno stavljen u funkciju stana", kazao je glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Dodao je da je od sudskih građevinskih vještaka, što su na sjedinici trebali pojasniti nedoumice na koje je prošloga tjedna ukazao Vrhovni sud, izvanraspravno vijeće zatražilo da "razmotri građevinsku dokumentaciju i reprekusije koje bi to imalo na vrijednost sporne nekretnine".

Današnje ročište zakazano je nakon što je Vrhovni sud u četvrtak prihvatio Uskokovu žalbu na odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog od 27. listopada prema kojoj se Sanader može braniti sa slobode uz upis hipoteke na dio nekretnine u Kozarčevoj, kuću bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića, stanove nekadašnjih HDZ-ovh saborskih zastupnika Jerka Rošina i Maria Zubovića te Jerka Duška Suića, ukupne vrijednosti 12,4 milijuna kuna.

Neuredni papiri i pad cijena

Prihvaćajući žalbu Uskoka Vrhovni sud je zauzeo stav da sudski vještak pred Županijskim sudom mora detaljnije procijeniti koliko na vrijednost ponuđenih nekretnina utječe činjenica što Bebićeva kuća nema uporabnu dozvolu, ali i činjenica da trećina obiteljske vile Sanaderovih u Kozarčevoj ulici nije etažirana. Također, Vrhovni je sud zaključio da su cijene nekretnina pale u odnosu na 2011. godinu iako je procijenjena vrijednost ponuđenih nekretnina jednaka ranijoj procjeni.

Ranije prihvaćanje jamčevine nije značilo da Sanader automatizmom izlazi iz Remetinca u kojem je, bez prestanka, od studenog 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Prije toga Sanader je zbog bijega krajem 2010. bio pritvoren u Austriji te je nakon izručenja u srpnju 2011. bio u Remetincu do prosinca iste godine kada se, do prve presude, također branio sa slobode uz identičnu jamčevinu od 12,4 milijuna kuna.

Novo jamstvo u istom iznosu odredio je Vrhovni sud ukinuvši 1. listopada nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda u slučaju Fimi medija u kojem je Sanader, zajedno sa svojom bivšom strankom bio osuđen za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki. Najviše pravosudno tijelo tada se pozvalo upravo na praksu iz 2011. za koju su ustvrdili da je bila učinkovita, odnosno da je osiguravala Sanaderovu nazočnost pred sudom.

Prije izlaska na slobodu

Prije Sanaderova mogućeg puštanja na slobodu odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda najprije mora postati pravomoćna, odnosno u slučaju žalbi neke od strana treba ju potvrditi Vrhovni sud. Tek tada u zemljišne se knjige mogu upisati hipoteke na ponuđene nekretnine, a Sanader treba biti pozvan na Županijski sud kako bi obećao da neće bježati i da će se, prema naputku Vrhovnog suda, svakog mjeseca javljati predmetnoj sutkinji.

Kako je Ustavni sud ljetos ukinuo i presudu bivšem premijeru zbog ratnog profiterstva u "slučaju Hypo" te primanja mita od mađarskog Mola i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu Sanader više nema niti jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu.

Još mu se sudi u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna "provizije", nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Prošloga tjedna na zagrebačkom Županijskom sudu odgođena su dva pripremna ročišta u kojima je Sanader glavni optuženik - za novo suđenje zbog štete nanesene HEP-u i ponovljeni postupak u slučajevima Hypo i Ina-MOL.