Godinama nakon što je ukinula sva svoja strana predstavništva osim onog u Rusiji, Hrvatska gospodarska komora (HGK) osniva sedam novih ureda u inozemstvu kao ispomoć domaćim tvrtkama u tim regijama, ali i pomoć pri dolasku novih gospodarstvenika na tržišta.
Riječ je o uredima zahvaljujući kojima će HGK odsad poslovati u Šangaju, Beogradu, Sarajevu, Istanbulu, Münchenu, Milanu i Beču, a čije je otvaranje na jučerašnjoj sjednici podržala i Vlada.
Zanimljivo, iako se u materijalu koji je bio na Vladi napominje da otvaranje ovih predstavništava neće zahtijevati novac iz državnog proračuna nego je on osiguran financijskim planom Komore za 2017. godinu, do kraja jučerašnjeg radnog dana nije bilo moguće dobiti informaciju ni o okvirnim troškovima rada ovih ureda koji će se, očito, financirati novcem domaćih gospodarstvenika.
Podjela troškova
“Gledajte, želja za osnivanje ovih ureda stigla je od domaćih tvrtki koje već posluju ili imaju želju poslovati u ovim zemljama, a njihovo otvaranje predviđeno je Strategijom HGK koja je donesena i usvojena na sjednici Skupštine 15. prosinca prošle godine. Naša je želja da ova predstavništva u Kini, Njemačkoj, Austriji, BiH, Srbiji, Turskoj i Italiji posluju u sinergiji s diplomatskim predstavništvima, a moguće i s predstavništvima Hrvatske turističke zajednice s kojima bismo, ako se tako dogovorimo, mogli dijeliti neke troškove. Osim toga, već smo dobili ponude nekih partnerskih gospodarskih komora u tim zemljama koje su nam spremne ponuditi na korištenje poslovne prostore pa ćemo tek nakon dogovora s partnerima moći izaći s konkretnom računicom”, doznali smo od jednog visokopozicioniranog rukovoditelja HGK koji kaže da okvirna računica postoji, ali da će Komora s njom izaći u javnost tek kad budu finalizirani svi detalji budućeg rada stranih ureda.
Rast izvoza u Kinu
Ono što smo uspjeli doznati jest da bi u svakome od njih trebale raditi najmanje po dvije osobe - jedan voditelj i jedan asistent - no nejasno je hoće li te osobe doći kroz novo zapošljavanje ili će se posegnuti za preraspodjelom unutar Komore. Kako je pojašnjeno, ured u Kini otvara se zbog 93-postotnog rasta izvoza prema toj državi od 2008. do 2014. godine, dok će poslovnica u Istanbulu služiti da ojača gospodarske veze s Turskom s obzirom na to da ta država zauzima tek 23. mjesto u hrvatskom izvozu. Uredi u Njemačkoj, Austriji i Italiji trebali bi služiti kao potpora postojećim kompanijama koje posluju u tim zemljama, a uredi u Sarajevu i Beogradu predstavljaju obnovu nekadašnjih predstavništava. U mandatu bivšeg šefa HGK Nadana Vidoševića Komora je imala devet ureda u inozemstvu, točnije u Moskvi, Sarajevu, Beogradu, Prištini, Kotaru, Bruxellesu, Afganistanu i Kabulu te dvije poslovnice u Banjoj Luci i Mostaru. Pod pritiskom javnosti i medija koji su konstantno upozoravali na rastrošnost Komore - ona je u Vidoševićevo doba imala više od 600 zaposlenika za čije je plaće izdvajala oko 100 milijuna kuna, a njen predsjednik na raspolaganju je imao 14 savjetnika - ubrzo su ukinuta sva strana predstavništva osim onog u Moskvi i Bruxellesu, a Komora je najavila rasprodaju imovine u stranim zemljama.
Luksuzni prostori
Osim toga, moskovski je ured pratio loš glas. Naime, mediji su otkrili da je Komora u Moskvi za svoje predstavništvo unajmila 800 četvornih metara poslovnog prostora u velebnoj palači blizu Crvenoga trga za čak 4,8 milijuna kuna godišnje u kojem je radilo samo dvoje ljudi, a ubrzo nakon objave teksta preselili su se u nešto skromnije prostore. Koliko su tada iznosili troškovi rada stranih predstavništava također nismo uspjeli doznati, ali iz izvješća Državne revizije za 2013. godinu vidljivo je da je HGK samo za stan i režije zaposlenika ureda u Moskvi i Prištini u tri godine potrošio nešto malo manje od milijun kuna. Iz Ureda za odnose s javnošću HGK nismo dobili podatak o procijenjenom trošku rada predstavništava, ali tvrde ako će se veći dio smjestiti unutar komora matičnih zemalja te predstavništava. “Pri internacionalizaciji tržišta važno je imati predstavnika koji poznaje poslovnu mrežu. Naše predstavništvo u Moskvi lani je odgovorilo na 300 individualnih upita i organiziralo 120 poslovnih susreta”, kažu. “Uredi će se otvarati malo pomalo, tijekom 2017. i 2018. godine, a kad o cijeloj priči bude postojala zaokružena računica, javno ćemo predstaviti i te troškove”, rekao je naš izvor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....