‘Upute nakon birokratske šutnje otvorile put reformi strukovnog obrazovanja‘

Strukovne škole u Hrvatskoj dobile su nakon godinu dana birokratske šutnje uputstva za obračune isplata s europskih projekata, što je otežavalo provođenje najopsežnije od svih reformi u strukovnom obrazovanju, od koje se očekuje da posve promijeni percepciju škola koje pohađa dvije trećine srednjoškolaca.

U srpnju 2020. objavljeni su rezultati natječaja za uspostavu 25 regionalnih centara kompetentnosti (RCK) koju će provoditi 231 partnerska organizacija i 68 partnerskih škola. Projekt traje od 36 do 48 mjeseci i za nj je predviđeno bespovratnih 820 milijuna kuna. Dobro motivirane škole pokrenule se rad na projektima, ali zbog nespretnosti u donošenju propisa nisu mogle isplaćivati sredstva osobama koje u školama prekovremeno rade na uspostavi projekta. Nadležno ministarstvo je trebalo donijeti upute kako će škole koristiti sredstava, ali to se nije dogodilo za godinu dana.

Projekte usporava nepostojanje uputa

Ravnateljica Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci Ružica Zucić kazala je da je trenutno u postupku javna nabava za nadogradnju i adaptaciju te izvođenje radova u Regionalnom centru kompetentnosti Vinkovci i u prostorima partnera, Srednje škole Ilok, koji se financira kroz prvu fazu projekta Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi. U drugoj fazi projektne aktivnosti odvijaju se sukladno planu, ali uz određene poteškoće, kaže.

Problem s kojim se susrećemo je nedefinirani način plaćanja rada odgojno-obrazovnih djelatnika na projektu, kazala je.

Većeg zastoja u provedbi projekta za sada još nema, ali se javlja problem nepostojanja jasnih uputa o načinu provedbe projektnih aktivnosti i isplate istih. Zbog toga smo ograničeni vremenskim rokovima i jasne upute su nam žurno neophodne. Nemamo prostora za kašnjenja, odgovorila je Ružica Zucić na upit Hine polovicom veljače.

U Regionalnom centru kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik odvijaju se brojne aktivnosti od izrade novog standarda zanimanja u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, do razvoja strategije suradnje s Baskijskim kulinarskim centrom, Sveučilištem u Dubrovniku i nizom drugih partnera. Također, u tijeku su natječaji za poslove koji bi upotpunili projektni tim, kazala je Marina Ruso Mileusnić iz Turističke ugostiteljske škole i dodala: Treba imati na umu da je riječ o izuzetno velikim projektima od strateške važnosti.

Stručno usavršavanje nastavnika

Ravnateljica Turističko-ugostiteljske škole Opatija Sibila Roth kazala je da je u njezinoj školi u tijeku uspostava monitoringa nad pojedinim projektnim aktivnostima, te da su počeli s dijelom koji se tiče mobilnosti nastavnika, odnosno stručnim usavršavanjem, a pripremaju se i pojedine javne nabave.

Sve što radimo radimo naslijepo, nakon toga može doći do korekcija. Projekt je savršen za školu, to je vjerojatno „sad i nikad više“, ali problem što Ministarsvo znanosti i obrazovanja nije prije izišlo s natječajem i nije prije riješilo upute za isplatu. Kome god smo slali pitanje, ni od koga nismo dobili odgovor. Mi to radimo dvije godine za nula kuna, drugim riječima dva posla, zaključila je uz nadu da će uskoro doći do rješenja.

Ravnateljica Tehničke škole Ruđer Bošković u Zagrebu Đurđica Fuštar kazala je da relativno malo kasne s projektom, a što je povezano s lančanim odgađanjem niza obaveza u prvom valu pandemije.

Drugi problem je nedostatak uputa za isplatu rada na uspostavi Regionalnog centra. Radi se o projektu koji je u svakom pogledu izuzetno zahtijevan. Također, problem su i osobe koje smo zaposlili, a nisu radnici škola. Oni dobivaju plaću, ali je problem unošenje podataka u Centralni obračun plaća.

Mi smo to počeli isplaćivati 1. listopada, nadam se da će se naći način da se provede. Malo se tu gubi motivacija, kazala je Đurđica Fuštar i dodala da se nada da će postojati mogućnost produljenja ugovora zbog zastoja oko pandemije.

Slično je odgovorio i ravnatelj Strukovne škole Zadar Tihomir Tomčić, istaknuvši da je reforma ogromna prilika za strukovno obrazovanje. Ustvari, to je velika prilika za gospodarstvo! zaključio je.

Bez odgovora iz Ministarstva

Nakon što je dobila odgovore voditelja regionalnih centara, Hina je 17. veljače uputila upit Ministarstvu znanosti i obrazovanja u kojem je zatražila objašnjenje i tumačenje stanja. Ministarstvo nije odgovorilo na upit, ali je nakon tjedan dana uputilo godinu dana čekani dopis osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, u kojim objašnjava kako se mogu isplaćivati plaće za rad na projektima Europske unije.

Ministarstvo je izradilo Upute za provedbu članka 99.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se pojašnjava način obračuna i isplate uvećanja plaće zaposlenicima školskih ustanova za obavljanje poslova na projektima Europske unije, stoji u dopisu.

U općoj javnosti se o pitanjima dalekosežne reforme strukovnog obrazovanja malo govori, ali je dugo iščekivanje upute za isplatu sredstava na EU projektima bilo kritizirano u dijelu medija.

U dijelu stručne javnosti koja je željela ostati anonimna moglo se čuti da je odugovlačenje rješavanja važnih pitanja način kako dio nove administracije nastoji umanjiti doprinose prethodne, za što spominju i argument da je projekt prethodnog Ministarstva „Škola za život“ praktički „deaktiviran“. Može se, također, čuti da je to još više izraz nestručnosti nadležne uprave. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nije stigao odgovor na upit.

Kreator reforme strukovnog obrazovanja, pomoćnik ministrice od 2017. do 2020. Vlado Prskalo, smatra da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja napravilo izdavanjem navedene upute važan korak naprijed.

Zahvaljujem Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu financija, Organizacijskoj jedinici za provedbu strukturnih instrumenata Europske unije (DEFCO) i ostalima u sustavu na uputama oko modela isplata koji su vezani uz provedbu Regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, kaže uz napomenu da i dalje aktivno prati zbivanja sa strukovnim obrazovanjem, iako je u mirovini.

Ima dovoljno novca

Provođenjem ovih reformskih projekata u strukovnom obrazovanju, svakako obilježavamo vrijeme i prostor u kojem živimo, kazao je.

Uspostavom RCK-a započele su konkretne reformske promjene u strukovnom obrazovanju.

Uz izgradnju RCK-a, reformu strukovnog obrazovanja čini modernizacija sustava, promocija učeničkih kompetencija i strukovnog obrazovanja kroz strukovna natjecanja i smotre, stručno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta i uvođenje „dualnog obrazovanja“, unutar kojeg učenici stječu vještine na stvarnom radnom mjestu.

Za reformu strukovnog obrazovanja osigurano je oko 2,25 milijardi kuna iz fondova EU-a.

Prskalo, koji je na dužnost pomoćnika ministrice došao s mjesta ravnatelja Srednje škole Matija Antun Reljković, koju je razvio u jednu od najpoznatijih u Hrvatskoj, istaknuo je da se reformom ne mijenja tek fasada niti će ovo biti puki smokvin list promjena, nego da se mijenja cijela paradigma obrazovanja.

Izrazio je žaljenje što se Strukovna škola Sisak, koja je jedna od najopremljenijih strukovnih škola u Hrvatskoj, po prvi put našla u javnosti u petak kad su mediji javili "o talačkoj krizi". Naime, u toj zgradi se trenutno nalazi županov ured, u koji je mlađi muškarac upao s prijetnjama. Tako je nasilni čin "ukrao" dašak pozitivnih promjena vezanih za Strukovnu školu.

Za planirane promjene ima dovoljno novca, rekao je Prskalo i naveo da se radi na modernizaciji strukovnih kurikuluma, opremanju škola, te jačanju suradnje s poslodavcima.

Očekujemo značajan iskorak u povezivanju obrazovnog sustava sa Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, te drugim dionicima koji su uključeni u izradu dualnog modela strukovnoga obrazovanja, kazao je Prskalo uz uvjerenje da je doseg pozitivnih promjena reforme na kojoj se radi - naprosto nesaglediv.